Dostupni linkovi

Skupština Crne Gore ponovo usvojila izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti


Ponovo su bez rasprave usvojene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zatim zakoni o državnim službenicima i namještenicima, zdravstvenoj zaštiti, radu i drugi akti.

Parlamentarna većina Skupštine Crne Gore, usvojila je ponovo sve zakone koje prethodno predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.

Na sjednici kojoj nisu prisustvovali poslanici opozicionih stranaka, ponovo su bez rasprave usvojene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zatim zakoni o državnim službenicima i namještenicima, zdravstvenoj zaštiti, radu i drugi akti.

Svi navedeni zakoni su usvojeni 29. decembra prošle godine, ali ih je predsjednik Crne Gore vratio Skupštini 2. januara.

Đukanović je odbio da ih proglasi uz obrazloženje da na tadašnjoj sjednici nije utvrđen kvorum u skladu sa Poslovnikom Skupštine Crne Gore. Đukanović je otvorio pravno pitanje prestanka mandata poslaniku Filipu Adžiću iz Građanskog pokreta URA i potvrđivanja mandata novoj poslanici iz iste partije Suade Zoronjić, na osnovu negativne odluke Državne izborne komisije, po pitanju kvoruma na toj sjednici.

Upravo zbog ove odluke Državne izborne komisije, administrativni odbor Skupštine Crne Gore predložio je parlamentu da razriješi predsjednika komisije Aleksu Ivanovića.

Parlamentarna većina je optužila Ivanovića i dio članova Državne izborne komisije za „pokušaj opstrukcije sprovođenja izborne volje građana“.

Prema Ustavu Crne Gore predsjednik ima pravo jednom da ne potpiše usvojene zakone i da ih vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. Nakon ponovnog usvajanja istih zakona u Skupštini, predsjednik je prema Ustavu dužan da ih proglasi.

Podsjetimo, izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koje je skupštinska većina ponovo usvojila, ukidaju se sve odredbe protiv kojih je protestvovala Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori i većina tada opozicionih, a sada vladajućih partija, tokom prošle godine.

Ukinute odredbe se odnose na imovinu vjerskih zajednica. Sada ukinute odredbe su ranije predviđale da imovina vjerskih zajednica, izgrađena do 1918. godine prelazi u vlasništvo države ukoliko vjerska zajednica nema dokaze da njoj pripada ta imovina.

Protest ispred Skupštine Crne Gore: Ne damo državu!
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

Opozicija optužuje novu parlamentarnu većinu, da je izmijenila Zakon o slobodi vjeroispovijesti u sadejstvu sa Srpskom pravoslavnom crkvom i da će takvim izmjenama omogućiti Beogradskoj Patrijaršiji da postane vlasnik pravoslavnih hramova u Crnoj Gori.

U vladajućim strankama i Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori odbacuju navode opozicije.

Prvobitni Zakon o slobodi vjeroispovijesti usvojila je 27. decembra 2019., u Skupštini većina predvođena tada vladajućom Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

Protesti SPC i tadašnje opozicije poklopili su se sa parlamentarnim izborima krajem avgusta koje je DPS izgubila.

Nova parlamentarna većina je kao priorite postavila promjenu upravo ovog zakona.

Izmjene ovog i drugih zakona su ponovo usvojene minimalnom većinom od 41 poslanika, od ukupno 81 u crnogorskom parlamentu.

Poslanici opozicionih partija - Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate i manjinske nacionalne stranke Albanaca i Bošnjaka, nisu prisustvovali sjednici Skupštine. Oni neće učestvovati u radu parlamenta dok Ustavni sud ne donese odluku o ustavnosti akata koje je u Skupštini donijela 29. decembra nova parlamentarna većina.

Opozicija tvrdi da su sjednice na kojima su usvojene izmjene više zakona održane protivno odredbama Poslovnika, zakona i Ustava.

Sjednica Skupštine i ponovno usvajanje zakona, održana je u ambijentu oštre političke podjele u Crnoj Gori i nefunkcionalne kohabitacije između predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i ostalih grana vlasti - Skupštine i Vlade premijera Zdravka Krivokapića.

Sjednici parlamenta su prisustvovali i članovi Vlade na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem koji je nakon sjednice optužio Ustavni sud da je pod „političkom kontrolom“. Iste optužbe na račun Ustavnog suda su se čule i tokom plenuma.

„Iza puča u Ustavnom sudu stoji Milo Đukanović. Mi u ovom trenutku imamo samo pet sudija Ustavnog suda. Kada budemo izglasali izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti i potpiše ga Milo Đukanović, biće podnijeta inicijativa Ustavnom sudu za ocjenu njegove ustavnosti. Ovako nelegitiman Ustavni sud staviće van pravne snage i Zakon o slobodi vjeroispovijesti i sve zakone koje donesemo“, rekao je poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević tokom sjednice kojoj nije prisustvovao niko iz Đukanovićeve Demokratske partije socijalista.

Ustavni sud Crne Gore treba da ima sedam sudija, međutim zbog odlaska u penziju, sada ima pet. Da bi sudija Ustavnog suda bio izabran, potrebno je 49 glasova poslanika, odnosno osam više nego što to ima aktuelna parlamentarna većina.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG