Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Da li Makedonci uopšte imaju volje da glasaju?


Skup podrške makedonskom predsjedničkom kandidatu Stevi Pendarovskom

Autori: Mirjana Spasovska i Alan Crosby

Kako se približava glasanje na predsjedničkim izborima 21. aprila u Sjevernoj Makedoniji u utrci troje kandidata, koji nisu karijerni političari nego akademici, dominira debata o problemima poput euroatlantskih integracija.

U zemlji gdje su raniji izbori bili obilježeni nasiljem, prljavim trikovima i snažnom nacionalističkom retorikom, Makedonci su, kako se čini, sretni što mogu birati kandidata na osnovu svog mišljenja o njemu, a ne afera sa prisluškivanjem, optužbi o izbornim prevarama ili glasinama na društvenim mrežama.

Tri kandidata u utrci su Stevo Pendarovski, državni koordinator za pristupanje NATO-u kojeg podržava vladajuća stranka socijaldemokrata, zatim konzervativna univerzitetska profesorica Gordana Siljanovska-Davkova, prva žena kandidat koju podržava VMRO-DPMNE, i Blerim Reka, kandidat za kojeg se smatra da nema mnogo šanse, bivši ambasador kojeg podržavaju dvije manje albanske stranke.

Ova tri kandidata su potpisala kodeks o fer i demokratskim izborima prije početka kampanje, dajući znak da počinje nova izborna historija zemlje.

"Krajnje je vrijeme da imamo priliku izabrati osobu koja će biti dosljedna u periodu kada stupamo u novu eru", kaše stanovnik Skopja Ibrahim Hazimi.

Nakon historijskog sporazuma sa Grčkom oko promjene imena u Sjeverna Makedonija i kraju decenijama dugog spora koji je blokirao put ove zapadnobalkanske države ka NATO-u i EU, malo je vjerovatno da će zemlja promijeniti pravac.

Sjeverna Makedonija potpisala je pristupni protokol sa NATO u februaru i vlada premijera Zorana Zaeva označila je članstvo u EU svojim glavnim ciljem vanjske politike.

Iako kancelarija predsjednika ima ograničene moći, predsjednik potpisuje zakone i vodi vojsku.

Odlazeći predsjednik Đorđe Ivanov je održavao probleme sa imenom zemlje u životu tokom posljednjih mjeseci svog petogodišnjeg mandata tako što je odgađao da potpiše zakone u kojima se nalazi ime Sjeverna Makedonija.

Kandidat za predsjednika Pendarovski (55) bivši profesor političkih nauka, snažno je, međutim, podržavao Sporazum iz Prespe o promjeni imena potpisan sa Grčkom prošle godine, dok je Siljanovska - Davkova bila kritična prema tom dokumentu, iako je opozicija rekla da neće otkazati sporazum.

"Dat ću svoj glas kandidatu koji nudi perspektivu, budućnost, i ko će nas voditi kroz nova vrata koja nam se sada otvaraju", rekao je Gligor Stojmenov, stanovnik Skopja.

Ankete pokazuju da bi Pendarovski, koji je na prošlim predsjedničkim izborima 2014. godine izgubio od Ivanova, mogao biti pobjednik ovih izbora.

Istraživanje koje je sprovela Rating agencija između 8. i 14. aprila stavlja Pendarovskog na prvo mjesto sa 38,8 posto, pet posto ispred 64-godišnje Siljanovske - Davkove i gotovo 36 posto ispred Reka.

Ukoliko niti jedan kandidat ne osvoji više od 50 posto glasova, dva kandidata sa najviše glasova će ući u drugi krug 5. maja, na kojem odaziv mora biti najmanje 40 posto od 1,8 miliona registrovanih glasača kako bi rezultat bio validan.

"Veliki broj građana je generalno razočaran u politiku i iscrpljeni su političkim borbama i izbornim procesima ovih proteklih godina", ocjenjuje Marko Trosanovski iz Instituta za demokratiju.

"Bit će veoma teško motivisati one koji su neodlučni i one koji su razočarani", dodaje.

Florian Bieber, profesor studija jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu, slaže se sa Trosanovskim o kritičnoj važnosti odziva, naročito imajući u vidu da se u isto vrijeme ne održavaju lokalni ili parlamentarni izbori.

"Dok je nivo polarizacije između vlade i opozicije visok, manje je suočavanja između kandidata", rekao je Bieber za Radio Slobodna Evropa.

"Sa riješenim pitanjem spora oko imena, glavni problem prethodnih godina nije više tema... Glavna briga je da će odziv na izborima postati problem, imajući u vidu određeni odaziv potreban kako bi izbori bili validni", dodao je Bieber.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG