Dostupni linkovi

Trumpovo 'oružje za pokoravanje' Pakistana


Pakistanci su sa pažnjom pratili posljednje izjave Donalda Trampa o Pakistanu

Autor: Frud Bezhan

Američko-pakistanski odnosi imali su uspone i padove. Pakistan je država sa nuklearnim oružjem i moćnim sigurnosnim arsenalom, ali je američki predsjednik Donald Trump ove sedmice nagovijestio da namjerava oštro igrati sa Islamabadom zbog njegove navodne podrške ekstremističkim grupama.

Američki predsjednik Donald Trump ima na raspolaganju mnoge načine da pojača pritisak na Pakistan kako bi zatvorio navodna utočišta afganistanskih talibana i uhapsio ekstremističke lidere na pakistanskoj teritoriji, navode analitičari dok Vašington, čini se, mijenja pravac u najdužem američkom ratu ikad.

Objavljujući svoju novu strategiju za Afganistan 21. avgusta, Trump je oštro napao Pakistan zbog davanja utočišta "onima koji stvaraju haos" i militantim grupama koje vode pobunu protiv proameričke vlade u Kabulu, navodeći da Islamabad mora hitno promijeniti taktiku ili snositi posljedice.

Analitičari navode da Trumpove opcije idu od ukidanja milijardi u godišnjoj vojnoj pomoći do oduzimanja statusa Pakistana kao glavnog američkog saveznika van NATO-a, a sve kako bi svezao ruke Islamabadu ukoliko ne pristane da pomogne Amerikancima da unište talibane i prisile ih na političke pregovore.

Kako, pak, prisiliti Pakistan naoružan nuklearnim oružjem da skrši utočišta militanata na svom tlu već dugo je tema nesuglasica. Bivši predsjednik Barack Obama pokušao je, milijardama dolara vojne pomoći i prodajom subvencioniranog oružja, i očito nije uspio uvjeriti Pakistan da promijeni kurs. Ali analitičari kažu da će Trump vjerojatno koristiti više "štap", a manje "mrkvu" u svom djelovanju prema Islamabadu.

Trump je povećao rizik uloga. Foto: Rukovanje sa oficirima nakon objave nove strategije za Afganistan
Trump je povećao rizik uloga. Foto: Rukovanje sa oficirima nakon objave nove strategije za Afganistan

Trump je povećao rizik uloga, tražeći veći indijski angažman u Afganistanu, što je uvertira koja je uključila zvono za uzbunu u Pakistanu.

"Trumpova administracija, čini se, odlučna je da poveća pritisak na Pakistan da eliminiše teroristička utočišta na svojoj teritoriji ili privede talibane za pregovarački sto", ocjenjue ekspert za južnu Aziju Ahmad K. Majidyar.

Analitičari očekuju da Vašington prvo pokuša agresivnom diplomatijom ubijediti Pakistan da promijeni svoj pristup i pribjegne mjerama oko finansija i vojne pomoći ako Islamabad ne promijeni stav.

Rezanje savezničkog statusa

"Imamo neke načine u smislu pomoći, njihovog statusa kao partnera izvan NATO-a, sve to može biti stavljeno na sto", rekao je 22. avgusta američki državni sekretar Rex Tillerson u odgovoru na pitanje o novoj Trumpovom strategiji.

Pakistan je jedna od 16 država koje imaju status glavnog američkog saveznika izvan NATO-a. Taj status nije ugovor o obostranoj odbrani poput onog u Alijansi, ali omogućava blisku vojnu saradnju.

Pakistanski analitičar koji živi u SAD Mohammad Taqi kaže da će ukdianje savezničkog statusa Islamabadu imati posljedice po pakistanske vojne fondove.

"Ti znači da povlašteni vojska-vojsci kontakt prestaje. Ako je taj status promijenjen, Pakistan više nema povlašten pristup vojnoj tehnologiji, oružju, planiranju i obuci", ocjenjuje Taqi.

Mnogi analitičari sugerišu da su sve ove opcije dostupne Trumpu, a uskraćivanje savezničkog statusa bio bi najlakši način ubjeđivanja sa malo posljedica.

Sponzorisanje terorizma

Trump takođe može označiti Pakistan kao "državu koja sponzoriše terorizam" i to bi bio okidač za teške američke sankcije, uključujući zabranu prodaje oružja i na kraju američke ekonomske podrške Pakistanu. Iran, Sirija i Sudan trenutno su jedine tri države koje su Amerikanci tako svrstali.

Na zvaničnoj web stranici State Departmenta navodi se da status države sponzora terorizma donosi četiri glavne vrste sankcija, koje uključuju uskraćivanje američke vanjske podrške, zabranu izvoza i prodaje naoružanja, finansijske i druge restrikcije.

Dron kampanja

Od početka invazije 2001. godine, Sjedinjene Države poduzele su stotine napada dronovima u plemenskim dijelovima Afganistana i Pakistana protiv Al-Qaede, mreže Haqqani i pakistanskih talibana. Uprkos javno izraženom protestu zbog toga, vjeruje se da Islamabad sarađivao iza zavjese sa CIA dron kampanjom, mada jeste bio nepopustljiv u tome da bi to trebalo biti ograničeno na plemenski sjeverozapad zemlje.

Ubistvo Mullah Akhtara Mansura bio je potez bez znanja Islamabada. Foto: naslovnice u Pakistanu sa viješću o ubistvu
Ubistvo Mullah Akhtara Mansura bio je potez bez znanja Islamabada. Foto: naslovnice u Pakistanu sa viješću o ubistvu

Navodno je prešutni sporazum bio prekršen kada je američki dron ubio lidera afganistanskih talibana Mullah Akhtara Mansura u blizini afganistansko-pakistanske granice u maju 2016. To je, kako se čini, bio jednostran potez bez konsultacija sa Pakistanom. Tada je to izgledalo kao moguća promjena u američkoj taktici, ali se ispostavilo kako je to bila samo trenutna mjera.

Danas, petnaest mjeseci kasnije, pod novom administracijom, državni sekretar Tillerson upozorio je 22. avgusta:

"Predsjednik je bio jasan da ćemo nastaviti napadati teroriste gdje god da su."

Analitičari navode da bi SAD mogle sada poduzeti ponovo slične jednostrane akcije u Pakistanu, ali bi onda trebale biti spremne na moguće "nuspojave".

"To bi bio iznimno jak potez Sjedinjenih Država, ali potpuno izvediv ako bi bile spremne suočiti se s posljedicama koje bi mogle uključivati i to da Pakistan odsječe tranzitne pravce za NATO logistiku za Afganistan", ocjenjuje Shamila Chaudhary iz Fondacije New America u Vašingtonu.

Uz više američkih trupa upućenih u Afganistan, čuvanje tih tranzitnih ruta otvorenim biće važno za Sjedinjene Države, kaže Chaudhary, ističući da bi jedina druga opcija bila skuplje rute kroz centralnu Aziju - što je i komplikovana alternativa koja zahtijeva saradnju s Rusijom.

Sankcije, rezanje pomoći

Vašington bi mogao sankcionisati moćnu pakistansku vojsku koja ima ogromnu ulogu u unutrašnjim i vanjskim poslovima. Američki i afganistanski zvaničnici optužuju pakistansku vojsku i zloglasnu špijunsku agenciju Inter-Services Intelligence (ISI) za pružanje podrške afganistanskim talibanima i drugim ekstremistima.

"Na ‘dnevni red’ mogu doći i pojedinci i organizacije sa crne liste, povezani sa podrškom terorističkim mrežama", komentariše Majidyar.

Taqi smatra da finansijske sankcije vojsci trebaju biti primjenjene hitno u slučaju da Pakistan, recimo, napravi grešku u isporuci, a da nakon toga treba primijeniti "širi raspon ekonomskih sankcija".

Analitičari kažu da bi dio takvog poteza mogao biti značajno smanjenje ili čak obustava vojne pomoći i subvencionirane prodaje oružja Islamabadu.

Prema podacima kongresnog istraživačkog servisa, od 2001. Kongres je odobrio oko 30 milijardi dolara za Pakistan u direktnoj američkoj pomoći i vojnoj naknadi.

Već je Obamina administracija počela smanjivati vojnu pomoć Pakistanu. Prošle godine Pentagon je za tu namjenu zadržao više od 300 miliona dolara u obećanom vojnom finansiranju, ali je Kongres blokirao subvencioniranu prodaju F-16 aviona u Pakistan.

Očekuje se da se taj trend nastavi i moguće i ubrza, ocjenjuju analitičari, s obzirom na Trampova oštra upozorenja.

"Plaćali smo Pakistanu milijarde i milijarde dolara istovremeno dok su oni sklanjali mnogo terorista protiv kojih se borimo. Ali, to moramo promijeniti i to pod hitno", poručio je Trump 21. avgusta.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG