Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Siva zona finansiranja političkih stranaka u BiH


Niko ne može steći uvid u to sa koliko sredstava, posebno ovih nepoznatih izvora, stranke raspolažu, kažu U Transparency Internationalu

Vildana Džaferović kao prilog za Stranku demokratske akcije (SDA) u kampanji za prošle opće izbore u Bosni i Hercegovini uplatila je nešto više od 6.500 eura, što je i najveća pojedinačna donacija toj stranci nekog fizičkog lica.

Inače, ova penzionerka je i supruga člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića koji se upravo na tim izborima utrkivao za poziciju na koju je i izabran. Pri tome, gospođa Džaferović je prekoračila i zakonski maksimum za takve priloge koji iznosi 5.000 eura. Njen suprug stranci je kao prilog dao nešto više od 3.500 eura.

SDA je, prema podacima koji su objavljeni u analizi Koalicije za slobodne i poštene izbore "Pod lupom", ujedno i stranka s najviše priloga fizičkih lica, a od članarine su se finansirali sa tek jedan posto.

U top pet stranaka po ostvarenim prihodima spadaju Stranka demokratske akcije, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Savez za bolju budućnost (SBB) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, a koje su, uz Srpsku demokratsku stranku (SDS), ostvarile prihod preko pola miliona eura. Istovremeno, to su i stranke koje su preko pola miliona eura i potrošile u izbornoj kampanji.

A kako su ga trošile pojašnjava direktor projekta Koalicije "Pod Lupom" Dario Jovanović:

"Političke stranke nisu u obavezi da evidentiraju prihode u visini do 100 konvertibilnih maraka, što doprinosi stvaranju crnih fondova kojima se finansiraju skriveni troškovi kampanje koji nisu prikazani u finansijskim izvještajima. Političke stranke posluju se sa više transakcijskih računa u bankama i gotovinom, što onemogućava adekvatno praćenje novca i adekvatnu kontrolu. Ne evidentiraju se svi prilozi uključujući priloge stranački povezanih lica koja su zaposlena u javnom sektoru a što je također način izvlačenja javnog novca pogotovo iz javnih kompanija", kaže Jovanović.

Da je finansiranje političkih stranaka siva zona pokazuju i objavljeni podaci koji govore da je evidentirana i zloupotreba ličnih podataka pojedinaca koji su prikazani kao donatori političkih stranaka, iako to nisu, niti su čak članovi ili simpatizeri tih stranaka, kaže za Radio Slobodna Evropa izvršna direktorica Transparency Internationala Ivana Korajlić.

"Prostor koji se ostavio neadekvatnim zakonskim okvirom je ogroman i niko ne može steći uvid u to sa koliko sredstava, posebno ovih iz nepoznatih izvora stranke raspolažu. One prijave ono što je u zakonskom maksimumu, samo određene donacije, i čak i tu imate situacije da i tamo gdje su objavljena imena i prezimena donatora na kraju se ispostavi da ti ljudi nisu mogli, pogotovo u tim iznosima donirati političke stranke što znači da je tu moglo na neki način doći do pranja novca", ocjenjuje Korajlić.

Nadzora nad utroškom novca političkih stranaka nema u adekvatnoj mjeri, tvrde i u TI, ali i u Koaliciji "Pod lupom". To im otvara prostor da prikrivaju na šta su novac stvarno potrošile, kaže Jovanović.

"Političke stranke su najviše novca u kampanji trošile na kategoriju troškova ostali troškovi propagande, koji iznose 26 posto ukupnih troškova svih političkih stranaka tj. čak 1,2 miliona eura – iz postojeće klasifikacije troškova i ove kategorije nije vidljivo na šta su stranke trošile javni novac iz kojeg se uglavnom finansiraju, a ova kategorija troškova je više od 3 puta uvećana u odnosu na Lokalne izbore 2016. godine. Svrstavanje troškova u ovu kategoriju zapravo skriva stvarne troškove političkih stranaka u izbornoj kampanji", navodi Jovanović.

Revizorske ocjene

Kako političke stranke troše novac problem je na koji su upozoravali i revizori.

Naime, blizu 10 miliona eura izdvaja se godišnje iz budžeta svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini za finansiranje političkih stranaka, odnosno 80 posto sredstava kojima se finansiraju političke stranke dolazi od javnog novca. Tako je samo Vlada Federacije BiH političkim strankama u prošloj godini isplatila blizu četiri miliona maraka, a što stoji i u finansijskom izvještaju o radu Federalne vlade koji je objavio Ured za reviziju institucija u FBiH.

Izvještaj o finansijskoj reviziji u Vladi FBiH

Revizori su, pak, utvrdili da ova sredstva nisu namjenski trošena niti je utvrđena svrha finansiranja političkih stranaka, s obzirom na to da stranke nisu dostavile odgovarajuće izvještaje o utrošku novca.

"Korisnici su dostavili iste, ali u različitim formama i u kojima su pored budžetom odobrenih sredstava uključena i sredstava iz ostalih izvora finansiranja, zbog čega je onemogućeno praćenje namjenskog utroška budžetskih sredstava po pojedinačnim programima političkih stranaka", stoji u revizorskom izvještaju.

Nadalje, revizori upozoravaju i na propuste u zakonskim rješenjima jer se "izvještaji prihvataju bez relevantne dokumentacije, zbog čega se ne može izvršiti ni adekvatan nadzor nad utroškom datih sredstava, kojim bi se smanjila mogućnosti zloupotreba i nenamjenskog trošenja budžetskih sredstava".

Plaćanje posmatrača

Jedan od mehanizama kontrole jeste i Centralna izborna komisija BiH, ali ona, kako navodi njen bivši član Vehid Šehić, nije u mogućnosti sama i bez adekvatnih zakonskih alata urediti ovu oblast.

"Sama činjenica, i to smo uvijek isticali, da većina političkih stranaka koja plaća svoje posmatrače to nigdje ne prikazuje u svojim izvještajima, niti se može utvrditi. Ali, mi jako dobro znamo da ih plaćaju, ali to se u finansijskim izvještajima ne vidi i to je samo jedna od činjenica koja ukazuje da postoje crni fondovi, moram reći najotvorenije za finansiranje političkih stranaka u izbornoj kampanji", tvrdi Šehić.

Šahić: 'Većina političkih stranaka koja plaća svoje posmatrače to nigdje ne prikazuje u svojim izvještajima'
Šahić: 'Većina političkih stranaka koja plaća svoje posmatrače to nigdje ne prikazuje u svojim izvještajima'

Zbog neuređene oblasti, smatra Ivana Korajlić, načini finansiranja su često upitni.

"Što kroz izvlačenje sredstava iz javnih ustanova javnih preduzeća, ustanova, pa do čak zalaska u organizovani kriminal, finansiranjem stranaka iz nelegalnih izvora kroz crne fondove i čak smo imali slučajeve gdje je finansiranje pojedinih stranaka bilo povezano sa firmama koje su bile procesuirane za utaju poreza organizovani kriminal i slično", dodaje Korajlić.

A upravo su članovi političkih stranaka i ti koji odlučuju o uređenju ove oblasti, tako da je teško očekivati da se tome ozbiljno i posvete, smatra Šehić.

"To je najveći problem jer je ovdje, ipak, politika specifično zanimanje. Tu nema opšteg interesa, nema interesa građana ove države i na kraju, samo ponašanje političkih stranaka koje su dobile legitimitet i povjerenje od građana da se konstituiše vlast, evo sada će biti i godinu dana od objave službenih, potpunih rezultata izbora od strane Centralne izborne komisije, a mi još nemamo vlast na svim nivoima" navodi Šehić.

Upravo zbog činjenice da je finansiranje političkih partija još siva zona, Grupa država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope (GRECO) dala je devet preporuka vlastima BiH koje se odnose na unapređenje načina finansiranja političkih stranaka od kojih je, prema podacima Koalicije "Pod lupom", svega jedna implementirana na zadovoljavajući način, pet djelimično, a tri nikako.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG