Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Općine u BiH digle glas protiv finansiranja stranaka


BiH u odnosu na broj stanovnika ima rekordan broj političkih stranaka (ilustrativna fotografija)

Tri bosanskohercegovačke općine i jedan grad odlučili su da više neće finansirati političke stranke. Općina Ključ, Donji Vakuf i Visoko, te grad Zenica donijeli su odluku o ukidanju finansiranja političkih stranaka. Stotine hiljada eura koje su isplaćivane političarima će biti preusmjerene za pomoć socijalno ugroženim građanima, te studentima.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja u odnosu na broj stanovnika ima rekordan broj političkih stranaka. Podaci Centralne izborne komisije BiH pokazuju da ih je registrovano 150. U praktičnom smislu gledano, to znači da na svakih 23.500 stanovnika u BiH dođe jedna politička partija.

Većinu novca, oko 80 posto, političke stranke dobijaju iz budžeta na svim nivoima vlasti. Takvoj praksi prije dvije godine odlučilo je stati u kraj Gradsko vijeće Zenice. Do tada iz budžeta ovog grada izdvajano je 75 hiljada eura godišnje. Njihov primjer slijedila je i Općina Ključ. Od ove godine ukinuli su sredstva u iznosu od 11,5 hiljada eura koje su bile namjenjene političkim strankama. Načelnik ove Općine, Nedžad Zukanović kaže kako će se ti novci preusmjeriti građanima.

“Planirali smo novac preusmjeriti u humanitarne svrhe. Formirati na neki način fond solidarnosti u koji ćemo svake godine uplaćivati tu svotu novca i potom pomagati tamo gdje treba”, objašnjava Zukanović.

Općina Ključ je treća općina koja je donijela takvu odluku. Prije su to uradile Općina Visoko, te Općina Donji Vakuf. Načelnik Općine Donji Vakuf Haso Sušić smatra kako se političke stranke same moraju boriti za svoju egzistenciju.

“Obezbijedili smo im prostorije, obezbijedili smo im i grijanje tokom zime. Ja lično smatram da stranke koje žele biti na političkoj sceni trebaju nuditi programe i sa tim programima aplicirati kod sponzora i građana”, stav je Sušića.

Iznos od 12,5 hiljada eura Općina Donji Vakuf će preusmjeriti za stipendiranje studenata objašnjava on.

“Smatramo da nepotrebno trošimo novac i imamo pametnijeg posla da ih usmjerimo u neke korisnije svrhe. Jedna od njih je da osiguramo stipendije za naše studente, godišnja stipendija u iznosu od 500 eura”, kaže Sušić.

Političke stranke u BiH finansiraju se iz budžeta, od donacija, a neke i sarađujući s kompanijama bliskim vlastima. Predsjednik strateškog odbora Koalicije Pod lupom, Vehid Šehić smatra kako se novac ne bi trebao izdavajati iz budžeta za finansiranje političkih stranaka.

“Moram se vratiti u neko vrijeme ranije, kada je još OSCE provodio izbore. Tada su i nezavisni kandidati dobijali određena sredstva, između pet i sedam hiljada eura za svoju kampanju i onda se to pretvori u jednu vrstu biznisa, jer se prijavljuje za učešće na izborima isključivo kako bi dobio određena finansijska sredstva. To je možda i trasiralo nekakav put da je politika u BiH najunosnije zanimanje”, smatra Šehić.

Finansiranje političkih stranaka iz budžeta u BiH prihvaćeno je kako bi i manje stranke imale priliku da djeluju, te učestvuju u izbornom procesu. Prema mišljenju Ivane Korajlić iz Transparency Internationala, nije problematično finansiranje, već kontrola gdje stranke utroše budžetske novce.

“Izdvajanja iz budžeta sa svih nivoa vlasti koja se dodjeljuju političkim strankama, koje na godišnjoj osnovi iznosi oko 10 miliona eura, i tu nema nikakve kontrole na što se ti novci troše. S druge strane, ne postoji obaveza političkih stranaka da posluju preko jedinstvenih bankovnih računa što bi omogućilo kompletnu kontrolu”, navodi Ivana Korajlić neke od ključnih problema.

Nemogućnost Centralne izborne komisije BiH da kontroliše tok novca političkih stranaka ogroman je problem. Nedavno je grupa zemalja protiv korupcije Vijeća Evrope GRECO nakon analize utvrdila da se finansiranja političkih stranaka trebaju raditi u skladu s legislativom EU.

Izmjene Zakona o finansiranju političkih stranaka neophodno je, a svoje prijedloge ima i Transparency International. Oni traže transparentniji način finansiranja i kontrole utroška novca, a jedna od najvažnijih promjena bila bi natjerati stranke da transakcije vrše putem bankarskih računa. Iako se u BiH još uvijek čeka na formiranje vlasti na državnom nivou, teško je očekivati da će predložene izmjene dobiti podršku parlamentaraca jer promjene trebaju izglasati oni na koje se one i odnose. Mnogima to ne odgovara.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG