Od 1. februara počinje primjena projekta "Siguran grad". Šta znamo do sada?
Testni period je započeo 1. decembra 2025. Do kraja januara vozači će, kao i do sada, dobijati samo opomene, a od 1. februara 2026. kazne za prekršaje koje registruju kamere.
Osim u glavnom gradu Skoplju, sistem će biti aktivan i u Kumanovu i Tetovu. Oprema je postavljena i na koridorima 8 i 10.
Iz MUP-a kažu da je cilj tokom 2026. godine implementirati projekat na cijeloj teritoriji države.
Za početak, kamere registruju četiri prekršaja: nepropisno parkiranje, prolazak kroz crveno, upravljanje vozilom s isteklom registracijom i prekoračenje brzine.
Za prekoračenje brzine najavljen je prag tolerancije: 6 km/h na mjestima gdje je maksimalna brzina do 100 km/h; 8 km/h za brzine iznad 100 km/h i 12 km/h na mjestima gdje je dozvoljena brzina iznad 200 km/h.
"To ne znači da ako neko napravi prekršaj vozeći 52 km/h neće odgovarati prema Krivičnom zakoniku ukoliko dođe do tjelesne ili teške povrede učesnika u saobraćaju", kaže ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski.
Pored kamera na saobraćajnicama, MUP najavljuje i korištenje policijskih vozila koja će, preko kamera integrisanih u projekat "Siguran grad", registrovati prekršaje i slati opomene.
U budućnosti, osim proširenja na cijelu teritoriju države, Ministarstvo planira povećati i obuhvat prekršaja koje će kamere detektovati, ali za sada nema precizan rok.
"Proširenje dijapazona prekršaja koje sistem detektuje ima za cilj da smanjimo uzroke, a ne samo posljedice. Krajnji cilj je sigurnost na cijeloj teritoriji i smanjenje alarmantnog broja žrtava u saobraćaju", kažu iz MUP-a za Radio Slobodna Evropa.
Kako funkcioniše sistem "Siguran grad"?
Kada se napravi saobraćajni prekršaj, na broj telefona i e-mail adresu koje je vlasnik vozila ostavio prilikom registracije stiže SMS poruka s opomenom. U poruci se nalazi link koji vodi direktno do zapisnika o prekršaju. U zapisniku piše: kojim vozilom je prekršaj napravljen, u koliko sati, na kojem mjestu i kolika je kazna koju treba platiti.
Kazna se izdaje na ime vlasnika vozila, bez obzira na to ko je upravljao vozilom.
Tokom testnog perioda, dio građana imao je primjedbe na slabosti sistema koje nadležni treba da riješe.
Za nepravilnosti, promjenu podataka i druga pitanja vozača, MUP je otvorio šalter u zgradi javnog servisa Sjeverne Makedonije u Skoplju.
Postoji i opcija za elektronsko slanje primjedbi na e-mail adresu.
Iz MUP-a najavljuju da će biti puštena u rad i digitalna platforma putem koje građani mogu ažurirati podatke i dobijati informacije o sistemu "Siguran grad".
Da bi se sistem mogao primjenjivati, nadležni su pripremili izmjene niza zakonskih rješenja, kao što su zakoni o vozilima, izvršenju sankcija, prekršajima i Krivični zakonik. Dio izmjena je već usvojen u Sobranju, a dio je u proceduri i tek treba da dobije zeleno svjetlo od poslanika.
Većina građana podržava projekat
A šta misle građani – da li je uvođenje projekta "Siguran grad" dobra ili loša stvar i da li će poboljšati bezbjednost u saobraćaju, bilo je pitanje koje je RSE postavio u anketi u glavnom gradu. Većina njih dala je podršku.
"Odlična stvar. Mora se riješiti ovaj haos u saobraćaju. Mislim da će ovo biti preventivno. Ali, Makedonci, samo stroge kazne i sve će biti kako treba. Kaznena politika bez milosti, ne selektivno, jednako za sve i uspostaviće se red", kaže Slobodan Danevski.
"Dobro je da se uvede red jer se vozi prebrzo", dodala je Skopljanka Dragana.
Ipak, dodala je ona, pitanje privatnosti treba regulisati zakonom.
"Eh, poboljšaće se", skeptično je prokomentarisao drugi Skopljanac, dodajući: "Samo će država prikupiti novac."
Toškovski tvrdi: Smanjen broj povrijeđenih
Nadležni tvrde da već ima rezultata u proteklih oko mjesec dana – koliko traje testni period u Skoplju, kada je riječ o bezbjednosti u saobraćaju.
"Smirivanjem saobraćaja u Skoplju građani su direktno doprinijeli smanjenju broja povrijeđenih koji se zbrinjavaju u okviru Centra za traumatologiju pri Kliničkom centru. Poštovanje pravila je drastično u odnosu na početak projekta – drastično su smanjene opomene, imamo konkretno smanjenje broja povrijeđenih osoba koje se upućuju na Kliniku za traumatologiju", izjavio je Toškovski 26. decembra.
Prema podacima koje je objavio MUP, prvog dana testnog perioda – 1. decembra, kamere u Skoplju registrovale su čak 110.000 prekršaja. Od toga, oko 90 posto bilo je zbog prekoračenja brzine.
Samo dan kasnije, 2. decembra, brojka je drastično pala na 50.652 prekršaja u 24 sata.
Fatalne posljedice saobraćajnih nesreća u Sjevernoj Makedoniji su iznad evropskog prosjeka koji iznosi 45 žrtava godišnje na milion stanovnika.
Crni bilans na makedonskim putevima je 65 žrtava godišnje na milion stanovnika, što je za četvrtinu više od evropskih zemalja.
U prvih osam mjeseci 2025. godine, u saobraćajnim nesrećama u zemlji poginula su 91 lica, odnosno 11,3 mjesečno. U 2024. broj žrtava na putevima bio je 142, ili 11,8 izgubljenih života mjesečno.
