Dostupni linkovi

Nepoznanice oko realizacije odluke Vlade Kosova o terorističkim organizacijama 


Severna Mitrovica
Severna Mitrovica

"Ne znam o čemu vi pričate", "To nije u redu", "To je apsolutna greška", "Ovo je smešno", komentari su nekih od meštana Severne Mitrovice povodom odluke Vlade Kosova od 29. juna da organizacije "Civilna zaštita" i "Severna brigada" proglasi terorističkim organizacijama.

Veruje se da ove organizacije deluju na severu te zemlje.

Građani sa kojima je RSE razgovarao u petak misle da one ne postoje, odnosno da se optužuju "virtuelne organizacije".

Sličan komentar je istog dana stigao i od Srpske liste, najveće partije kosovskih Srba koja ima podršku Beograda.

"Podsećamo građane da je 'Severna brigada' virtuelna organizacija koja postoji u Kurtijevoj (premijer Kosova, Albin) glavi, a 'Civilna zaštita' je godinama unazad integrisana sa svojim nekadašnjim radnicima u kosovske institucije, od kojih ti radnici i danas primaju platu", navodi se u saopštenju Srpske liste.

Dodaje se da bi ova odluka "bila smešna da nije opasna", te da je zapravo "plan za eskalaciju, represiju i okupaciju severa Kosova".

Stručnjaci za bezbednost upozoravaju da je nemoguće utvrditi članove ovih organizacija, ali i to da je odluka "bezvredna" ako nema dokaza.

S druge strane, kosovske vlasti tvrde da pripadnici ove dve organizacije stoje iza nemira na severu Kosova, te da "predstavljaju ozbiljnu i direktnu pretnju ustavnom poretku i bezbednosti Kosova".

Ono što za sada ostaje nejasno je kako će Kosovo identifikovati pripadnike "Civilne zaštite" i "Severne brigade".

RSE se tim povodom obratio Ministarstvu unutrašnjih poslova Kosova, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nije stigao.

Da li i na koji način je moguća identifikacija?

Ministar za zajednice i povratak u Vladi Kosova Nenad Rašić, koji je glasao protiv odluke Vlade o proglašenju ovih organizacija terorističkim, napominje da za sada nije jasno kojom "metodom" Vlada Kosova planira da utvrđuje da li je neko pripadnik ovih organizacija.

"Ko će identifikovati, ko će praktično reći da je neko terorista od pojedinaca ili ekstremista", pita se Rašić. Kaže da od nadležnog ministra Dželjalja Svečlje (Xhelal Svecla) do sada nije uspeo da dobije odgovore.

U izjavi za RSE, Rašić kaže i da pre donošenja ove odluke nije bilo nikakve diskusije, te ocenjuje da je ona "ishitrena".

"Želim da verujem da je ovo urađeno sa ciljem da se predupredi dalje delovanje u toj vrsti organizovanja. Ima puno nejasnoća oko metodologije primene te odluke... nadam se da to neće imati posledice po opstanak Srba na severu Kosova", rekao je Rašić.

Istraživač u oblasti bezbednosti iz Severne Mitrovice, Veroljub Petronić, smatra da je gotovo nemoguće u trenutnim okolnostima utvrditi ko je pripadnik ovih organizacija, odnosno da se tako nešto može otkriti samo njihovim priznanjem.

"Vrlo je teško i vrlo je diskutabilno kako i na koji način će se to (identifikacija) sprovesti", kaže on za RSE uz napomenu da ove organizacije nisu nigde registrovane.

Ističe da se najpre mora jasno i precizno utvrditi zašto su "Civilna zaštita" i "Severna brigada" proglašene terorističkim organizacijama, odnosno koja dela im se tačno stavljaju na teret.

Dodaje i da se mora dokazati da su ove dve organizacije registrovane, te odakle se finansiraju.

Ne isključuje mogućnost i da se samo pojedinci, koji su već uhapšeni od strane kosovskih snaga bezbednosti, tretiraju kao teroriste.

Policija Kosova je do sada uhapsila desetak osoba kojima se na teret stavlja "napad na ustavni poredak", "napad na uniformisana lica" i novinare.

Među njima je Milun Milenković – Lune, kog su kosovske vlasti okarakterisale kao "jednog od vođa Civilne zaštite".

Može li se dokazati da je neko član ovih organizacija?

Ehat Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu kaže da je odluka vlade o proglašavanju "Civilne zaštite" i "Severne brigade" terorističkim organizacijama samo "komad papira", ukoliko se uz nju ne prilože dokazi.

"Tužilaštvo mora da obezbedi dokaz za svako hapšenje (pod sumnjom da je počinjen teroristički čin)", navodi Miftaraj.

Kaže i kako Vlada Kosova, na osnovu važećih zakona, ima pravo da neku organizaciju proglasi terorističkom i da svaki pripadnik neke takve organizacije može biti predmet krivičnog gonjenja i sudskog postupka.

"Međutim, za sprovođenje takve odluke u praksi mora se obezbediti pravično zasnovan sudski postupak protiv svakog pojedinca koji bi mogao biti deo takvih organizacija", navodi direktor Kosovskog instituta za pravdu, Ehat Miftaraj.

Šta piše u zakonu?

Na osnovu Krivičnog zakona Kosova, kada se neka organizacija proglasi terorističkom, njihova aktivnost se odmah zabranjuje. Sve naredne aktivnost takvih organizacija nose ozbiljne pravne posledice.

Krivični zakon Kosova pod terminom "terorizam" predviđa izvršenje jednog ili više krivičnih dela "sa ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, nelegalnog uslovljavanja institucija, vlade ili međunarodne organizacije, destabilizacije ili uništavanja političke, ustavne, ekonomske ili društvene strukture Kosova".

Neke od radnji koje uključuju ova krivična dela su ubistvo, uzimanje talaca ili kidnapovanje, naoružavanje, transport i upotreba oružja, eksploziva, hemijskog ili biološkog oružja.

Kazna zatvora za terorizam na Kosovu je od pet do dvadeset godina zatvora, u zavisnosti od uloge koju neka osoba ima ili težine dela koje izvrši.

Za šta Kosovo optužuje ove organizacije?

Premijer Kosova Aljbin Kurti je 29. juna rekao da su "Civilna zaštita" i "Severna brigada" sprovodile akcije "sa terorističkim elementima" kao što su: oružani napadi na pripadnike kosovske policije, pripadnike misije NATO-a, Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu – Eulex.

On je rekao i da su ove dve organizacije pozivale na otpor i neposlušnost, te "primoravale" građane da idu na proteste i barikade kako bi se suprotstavili kosovskim vlastima.

Kosovski premijer je naveo i da su ove dve organizacije „regrutovale i obučavale pripadnike za upotrebu oružja i borbenih metoda u vojnim bazama u Srbiji, sa ciljem izvođenja napada na lokalne institucije i međunarodne misije na Kosovu“.

Takođe, ove dve organizacije su, prema kosovskim vlastima, zastrašivale i sprečavale kandidate i političke subjekte da učestvuju na izborima na severu Kosova.

"Nivo pretnje i opasnosti od ovih nelegalnih formacija je visok. Institucije Kosova se u kontinuitetu suprotstavljaju aktivnostima ovih formacija, kako bi se sprečile posledice, kako po građane tako i po pripadnike institucija naše zemlje i međunarodno prisustvo na Kosovu", rekao je.

S druge strane, stručnjak za bezbednosna pitanja Veroljub Petronić, kaže da se ova dela mogu podvesti samo pod "nasiljem ili ugrožavanje javne bezbednosti nasiljem".

"E sada, da li će se pokušati sa terminom 'podsticanje na terorizam' to ćemo videti, da vidimo kako to pravno neko može da se izvede a da ne upadne u svoju zamku", kaže on.

Šta kažu građani?

Milenko iz Severne Mitrovice, jedne od četiri opštine sa srpskom većinom na severu Kosova, kratko kaže da odluka Vlade Kosova o proglašavanju "Civilne zaštite" i "Severne brigade" terorističkim organizacijama "nije uredu".

Saša pak navodi da ove organizacije ne postoje i veruje da su one samo „virtuelne“.

"To (Civilna zaštita i Severna brigada) postoji u njihovim glavama", kaže on.

Za Nenada je odluka Vlade Kosova "apsolutna greška" i dodaje kako se optužuju "nepostojeće organizacije".

"Čak je i smešno, pogotovo ako se zna da je Briselskim sporazumom integrisana Civilna zaštita u kosovske institucije, čak su bili i na obuci, oni su svoje neke radnike proglasili za terorističku organizaciju. A o ovom drugom (Severna brigada) što pitate apsolutno ništa (ne znam), to je neka virtuelan organizacija, ti bedževi i kako se zove to po zgradama (grafiti), isto smešno, virtuelno i jedno i drugo."

Šta se zna o Civilnoj zaštiti i Brigadi sever?

"Civilna zaštita" je zvanično na severu Kosova rasformirana 2015/16. godine na osnovu Briselskog sporazuma u okviru dijaloga Prištine i Beograda o normalizaciji odnosa.

Radnici ove organizacije su potom integrisani u kosovske institucije. Prema podacima Kosovskog centra za bezbednosne studije, "Civilnu zaštitu" na Kosovu su činili pripadnici koji su prošli vojnu obuku i smatrala se vrlo opasnom po bezbednost Kosova.

RSE nije uspeo da potvrdi da li je ona, nakon što je zvanično rasformirana, tajno funkcionisala ili je obnovljena.

"Severna brigada" pak potpisuje grafite na severu Kosova od kraja prošle godine. Neki od njih su: "Ne brinite! Tu smo! Čekamo!" U nekim trenucima se potpisivala i kao "Brigada sever".

Ne zna se ko stoji iza ove brigade, niti da li se radi o nekoj formalnoj organizaciji, osim što su nakon odluke Vlade Kosova 29. juna napisali da se radi o "volonterima".

Ponovo su se putem Telegram kanala oglasili 30. juna uz poruku da iz bezbednosnih razloga njihov nalog neće više nositi ime "Severna brigada", niti će objavljivati "izveštaje članova organizacije".

"Što se nas tiče, ne idemo nigde", navedeno je u objavi pored ostalog.

U međuvremenu su iz Stejt Departmenta za Radio Slobodna Evropa naveli da Vlada Kosova nije koordinisala sa Sjedinjenim Državama kada je donela odluku o proglašavanju srpskih organizacija na severu terorističkim.

Kosovo su pozvali i da se uzdrži od jednostranih koraka dok zapadne zemlje rade na rešavanju trenutne krize.

XS
SM
MD
LG