Izgleda da je blizu završetak prosvjeda hrvatskih seljaka, koji na više desetaka lokacija po Slavoniji prosvjeduju već treći dan. U srijedu je predstavnike seljačkih udruga primila premijerka Jadranka Kosor, a komercijalne banke isplatit će mjenice koje su seljaci dobili od države na ime duga.
Iako je broj seljaka prosvjednika uz prometnice po Slavoniji desetak puta manji nego na prethodnim prosvjedima, i iako se nije niti krenulo sa blokiranjem prometnica, hrvatska Vlada očito nije ni na koji način željela reskirati vruće seljačko ljeto i mogućnost da nezadovoljni seljaci blokiraju prometnice i na taj način posredno ugroze turističku sezonu. Ispunjena su oba zahtjeva prosvjednika – razgovor s premijerkom i isplata duga seljacima.
Nakon tri sata pregovora seljaci i premijerka Jadranka Kosor potpisali su u srijedu uvečer sporazum, al tek kada ga prihvate članovi koordinacija, seljaci će traktore preseliti s cesta na njive.
Podsjetimo, glavni zahtjevi seljaka su garantirana cijena pšenice od 1,20 kunu po kilogramu i isplata poticaja još iz pretprošle i prošle godine koje je Vlada već bila obećala platiti.
Daj što daš
Ministarstvo poljoprivrede i 10 komercijalnih banaka dogovorili su u srijedu i da banke otkupe potraživanja 64.000 seljaka prema državi za poticaje. Seljaci bi tako dobili novac odmah, banke bi se naplatile od države kada Vladine mjenice za godinu dana dospiju na naplatu, a jedini je problem što će trošak bankovnog posredovanja snositi sami seljaci. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković:
„Sve banke su prihvatile da su spremne ići u ovaj posao. Sada moramo razraditi tehniku posla. Dogovorili smo se da ćemo se početkom tjedna ponovo naći, da ćemo do tada definirati tehniku, i da bi praktično vrlo brzo banke od poljoprivrednika mogle početi otkupljivati ove njihove odluke koje su oni dobili vezano za pravo koje trebaju ostvariti, a kojima je dospijeće lipanj 2011. godine.“
Osim neisplaćenih poticaja, seljake muče i poplave. Štete su i na jesenskim i na proljetnim kulturama velike, i tražimo da se šteta što prije procijeni i isplati, kazao je predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin:
„Svi znadete da su se seljaci kako za jesensku, tako i za proljetnu sjetvu zadužili, da će mnogima sjesti hipoteke, da će mnogi na žalost ostati bez traktora i bez priključaka, a nekima će hipoteka 'sjesti' i na poljoprivredno gospodarstvo. Zato tražimo da država što prije reagira.“
Kako zbog neuređenog stanja u hrvatskom agraru i loše pozicije domaćih proizvođača većina hrvatskih ratara jedva drži glavu iznad vode, kod naknade štete od poplava njihov je rezon – daj što daš.
„ Ne smatramo da mora biti samo novac, nego može biti i u nenovčanim oblicima. Svi znadete da su seljaci dužni od banaka do mirovinskog osiguranja itd., znači – može se i na taj način isplatiti šteta.“
Iako je broj seljaka prosvjednika uz prometnice po Slavoniji desetak puta manji nego na prethodnim prosvjedima, i iako se nije niti krenulo sa blokiranjem prometnica, hrvatska Vlada očito nije ni na koji način željela reskirati vruće seljačko ljeto i mogućnost da nezadovoljni seljaci blokiraju prometnice i na taj način posredno ugroze turističku sezonu. Ispunjena su oba zahtjeva prosvjednika – razgovor s premijerkom i isplata duga seljacima.
Nakon tri sata pregovora seljaci i premijerka Jadranka Kosor potpisali su u srijedu uvečer sporazum, al tek kada ga prihvate članovi koordinacija, seljaci će traktore preseliti s cesta na njive.
Podsjetimo, glavni zahtjevi seljaka su garantirana cijena pšenice od 1,20 kunu po kilogramu i isplata poticaja još iz pretprošle i prošle godine koje je Vlada već bila obećala platiti.
Daj što daš
Ministarstvo poljoprivrede i 10 komercijalnih banaka dogovorili su u srijedu i da banke otkupe potraživanja 64.000 seljaka prema državi za poticaje. Seljaci bi tako dobili novac odmah, banke bi se naplatile od države kada Vladine mjenice za godinu dana dospiju na naplatu, a jedini je problem što će trošak bankovnog posredovanja snositi sami seljaci. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković:
„Sve banke su prihvatile da su spremne ići u ovaj posao. Sada moramo razraditi tehniku posla. Dogovorili smo se da ćemo se početkom tjedna ponovo naći, da ćemo do tada definirati tehniku, i da bi praktično vrlo brzo banke od poljoprivrednika mogle početi otkupljivati ove njihove odluke koje su oni dobili vezano za pravo koje trebaju ostvariti, a kojima je dospijeće lipanj 2011. godine.“
Osim neisplaćenih poticaja, seljake muče i poplave. Štete su i na jesenskim i na proljetnim kulturama velike, i tražimo da se šteta što prije procijeni i isplati, kazao je predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin:
„Svi znadete da su se seljaci kako za jesensku, tako i za proljetnu sjetvu zadužili, da će mnogima sjesti hipoteke, da će mnogi na žalost ostati bez traktora i bez priključaka, a nekima će hipoteka 'sjesti' i na poljoprivredno gospodarstvo. Zato tražimo da država što prije reagira.“
Kako zbog neuređenog stanja u hrvatskom agraru i loše pozicije domaćih proizvođača većina hrvatskih ratara jedva drži glavu iznad vode, kod naknade štete od poplava njihov je rezon – daj što daš.
„ Ne smatramo da mora biti samo novac, nego može biti i u nenovčanim oblicima. Svi znadete da su seljaci dužni od banaka do mirovinskog osiguranja itd., znači – može se i na taj način isplatiti šteta.“
