Dostupni linkovi

Vanredna vijest

BiH nije uklonila odredbu o diskriminaciji manjina


Jakob Finci i Dervo Sejdić
Prošlo je više od tri mjeseca otkako je Evropski sud za ljudska prava naložio BiH da otkloni diskriminaciju prema pripadnicima nacionalnih manjina, kojim nije omogućeno da se kandiduju na izborima za predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamenta. Iako bi sve izmjene Ustava i Izbornog zakona trebalo završiti do 6. maja, kada se očekuje raspisivanje opštih izbora za 3. oktobar ove godine, do sada su državni organi malo uradili.

Dervo Sejdić, Rom, i Jakob Finci, Jevrej, u čiju korist je Evropski sud za ljudska prava u decembru prošle godine donio presudu i naložio Bosni i Hercegovini da ukloni diskriminatorske odredbe prema nacionalnim manjinama iz Ustava i Izbornog zakona, nisu zadovoljni onim što je do sada urađeno. Stoga Sejdić kaže:

„Ukoliko ne bude implementirana presuda Suda, ja sam spreman ponovo zatražiti svoj prava na istom sudu u smislu da BiH obavezu koja je naložena po osnovu presude nije uradila. Znači, ponovo ću pokrenuti sudski postupak.“

Jakob Finci podsjeća da je iz Vijeća Evrope već najavljena negativna reakcija ako BiH ne provede presudu. Jedna od mogućnosti je suspenzija bh. članstva u toj organizaciji:

„Ono čega se ja bojim da, ako zbog toga budemo suspendovani iz Vijeća Evrope ili se završi na još tužniji način, za sve to ne budu opet krivi Romi i Jevreji, a ne oni koji su svojom tvrdoglavošću do ovoga doveli.“


Sumnja da će presuda biti primenjena

Finci takođe naglašava da je Odluka Suda praktično naredba političkim predstavnicima da izmijene Ustav i Izborni zakon. Izvršavanje presude ne znači da manjine moraju biti izabrane, ali im se mora dati ta mogućnost.

„Niko nije naivan pa da vjeruje da će sad implementacijom ove presude umjesto jednog Bošnjaka, jednog Srbina i jednog Hrvata u naše predsjedništvo biti izabran jedan Rom, jedan Italijan i jedan, nedajbože, Jevrej. Sigurno je da će, pošto je takva klima i takva situacija, uvijek iz RS biti biran jedna Srbin, a uvijek iz Federacije jedan Bošnjak i, vjerujem, jedan Hrvat. Ima kod nas i druga zapreka, a to je što ni Hrvati ni Bošnjaci iz RS, a ni Srbi iz Federacije ne mogu uopšte da konkurišu za ta mjesta, što je isto tako nepravda koja se nanosi ne manjinama u ovom slučaju nego pripadnicima konstitutivnih naroda", kaže Finci i dodaje:

"I to je sigurno potrebno izmijeniti, a sama formalna izmjena toga, koliko god neko kaže nije to samo tehnički problem, je u ovom momentu samo tehnički problem. Naravno, naš ustav ima i drugih nelogičnosti i ima drugih stvari koje bi trebalo da se promijene. Međutim, te druge stvari sigurno ćemo promijeniti kad se postigne konsenzus tri konstitutivna naroda.“


Do sada je Vijeće ministara BiH formiralo radnu grupu za izradu amandmana na Ustav, te za izmjene i dopune Izbornog zakona radi provođenja presude Evropskog suda. Prema utvrđenim terminima, već su trebali biti predloženi amandmani na Ustav, dok je rok za izmjene Izbornog zakona 15. april. Sve bi trebalo biti završeno do 6. maja kada je krajnji rok za raspisivanje opštih izbora. Prema do sada urađenom, može se reći da je trka izgubljena i da će se novi izbori održati po starim pravilima. Dervo Sejdić naglašava da je ponovo pokazana licemjernost najvećeg broja bh. političara:

„Ja znam da u BiH postoje neke snage koje bi najradije da razgrade državu, da je totalno unište, ili da BiH sutra bude neka podijeljena država. Međutim, znam i one koji se kao zalažu za BiH, a u tom pravcu ne čine ništa što bi zaista naši građani osjetili kao ozbiljno razmišljanje o toj BiH. Ono što me ljuti - nekakvi od ranije neodsanjani snovi ili neostvareni snovi se sad pokušavaju kroz ovu presudu ostvariti, pokušavaju se svoji ciljevi nekakvi ostvariti. Međutim, presuda je jasna. Ako se stvari budu odvijale ovako kako naši političari rade, sumnjam da će od implementacije presude biti išta.“

Ustavom BiH i Izbornim zakonom, pored manjina, diskriminisani i su predstavnici konstitutivnih naroda - Srbi iz Federacije BiH, te Hrvati i Bošnjaci iz Republike Srpske, koji također ne mogu biti birani u državno Predsjedništvo. I za njih je bila ohrabrujuća nametnuta obaveza usklađivanja Ustava i Izbornog zakona s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ali, po svemu sudeći, ravnopravnost u BiH neće stići ovog, nego ko zna kojeg proljeća!

****
Pročitajte i ovo:
Nacionalne manjine moći će se kandidovati za vrh vlasti?
Primjena presude Evropskog suda ili nepriznanje izbora
Strazbur osudio BiH zbog diskriminacije Roma i Jevreja
  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG