Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je inicijativu kojom obavezuje Vijeće ministara i Centralnu izbornu komisiju BiH da ubrzaju proces za promjenu Ustava BiH i Izbornog zakona BiH u skladu sa pravosnažnom odlukom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu „Sejdić i Finci“. Iako je presuda suda obavezujuća, još je neizvjesno hoće li diskriminatorne odredbe biti na vrijeme otklonjene kako bi se pripadnici nacionalnih manjina mogli kandidovati na izborima u oktobru.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je u presudi 22. decembra osudio BiH zbog diskriminatorskog odnosa prema Jevrejima i Romima pri izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta BiH. Jevrej Jakob Finci i Rom Dervo Sejdić odvojeno su Sudu u Strasbourgu podnijeli prijave žaleći se da su kao pripadnici nacionalnih manjina u BiH diskriminirani u uživanju pasivnog biračkog prava, koje je zagarantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Parlamentarci su u raspravi o pokretanju inicijative za izmjenu Ustava iznijeli različita mišljenja o tome treba li Ustav BiH mijenjati samo u ovom segmentu, ili ipak započeti korjenite promjene. Vinko Zorić HDZ 1990:
„Imamo sada situaciju da nemamo hrvatskog člana Predsjedništva. Mi imamo Hrvata člana Predsjedništva, ali za mene su to dva različita pojma. I to nitko ne smatra diskriminacijom. Ja bih volio kad bi se išlo najprije rješavati stvari u tom smjeru - da biramo hrvatskog člana Predsjedništva, bošnjačkog, srpskog, pa da onda eventualno dođu na red i neki drugi. Vidite, u zadnje vrijeme, pogotovo medijski, digla se prašina oko jedne nacionalne manjine koja broji po popisu, jer ako nećemo uvažavati popis onda ću ja kazati da je u BiH Srba 99 posto, dakle popis je jedini mjerodavan, oko 8,5 tisuća, a Hrvata ima 99 pet puta više - i nikog ništa ne brine, sve je ok.“
Branko DokićBranko Dokić, zastupnik PDP-a, napominje kako se o otklanjanju diskriminatornih odredbi govori još od 2005. godine, ali do sada nije bilo političke volje da se to pitanje riješi:
„Ovo je posao, ako postoji politička volja da ga riješimo, posao koji može relativno brzo riješiti. Pa koga mi zavaravamo? O ovome mi pričamo pet godina. I nismo mi presudom Suda u Strazburu saznali da ovo moramo da radimo. Moj apel je da shvatimo da je to zaista naša obaveza.“
Slavko Jovićić iz SNSD-a smatra da ne treba praviti problem oko ovog pitanja jer je riječ o malim izmjenama Ustava:
„Ovdje se radi samo o priznavanju aktivnog i pasivnog biračkog prava. A još jednostavnije - da svak ima pravo da bude biran i da on nekog bira. I šta je sad tu problem? Dakle, radi se o pružanju jednakih prava i šansi svakom građaninu.“
Zastupnici su ocijenili da u BiH trenutno nema političke volje za obuhvatnije izmjene Ustava, te su odlučili podržati ovu inicijativu zbog mogućih kaznenih poena u Vijeću Evrope.
Vehid Šehić, Foto: Midhat PoturovićUsvojenom inicijativom Vijeće ministara i Centralna izborna komisija BiH zaduženi su da skrate rok i do kraja februara donesu plan aktivnosti za izmjenu Ustava i Izbornog zakona BiH s ciljem otklanjanja diskriminatorskih odredbi, kako bi se omogućilo i nacionalnim manjinama pravo da se kandidiraju na narednim opštim izborima, zakazanim za oktobar ove godine.
Treba napomenuti da je Parlament BiH 2004. godine izglasao izmjene dijela diskriminatornih odredbi u Izbornom zakonu, ali tek nekoliko dana prije lokalnih izbora, te se usvojene izmjene nisu mogle primijeniti. Na lokalnim izborima 2008. počela je primjena, ali kako Ustav nije izmijenjen, mnoge diskriminatorne odredbe su ostale, podsjeća Vehid Šehić, tadašnji član Centralne izborne komisije BiH, a sada član ekspertne grupe za izmjene Ustava:
„To je naša obaveza. Time bismo pokazali makar djelimično da postoji ta politička odgovornost prema odluci jednog međunarodnog suda, ako već ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH. Ali bojim se da će možda neko, uz to amandmansko djelovanje, pokušati i nešto drugo promijeniti, što može opet stvoriti situaciju da neki odbiju bilo kakve ustavne promjene.“
Rok za izmjene diskriminatornih odredbi ustava je maj 2010., ili 120 dana prije izbora, kako je propisano Izbornim zakonom, da bi se usvojene izmjene mogle i primijeniti. Ukoliko se to ne desi, BiH bi mogla snositi posljedice zbog nepoštivanja Suda za ljudska prava u Strazburu, ali i neispunjavanja obaveze koju je preuzela prilikom pristupanja Vijeću Evrope.
Pročitajte i ovo:
Strazbur osudio BiH zbog diskriminacije Roma i Jevreja
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je u presudi 22. decembra osudio BiH zbog diskriminatorskog odnosa prema Jevrejima i Romima pri izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta BiH. Jevrej Jakob Finci i Rom Dervo Sejdić odvojeno su Sudu u Strasbourgu podnijeli prijave žaleći se da su kao pripadnici nacionalnih manjina u BiH diskriminirani u uživanju pasivnog biračkog prava, koje je zagarantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Parlamentarci su u raspravi o pokretanju inicijative za izmjenu Ustava iznijeli različita mišljenja o tome treba li Ustav BiH mijenjati samo u ovom segmentu, ili ipak započeti korjenite promjene. Vinko Zorić HDZ 1990:
„Imamo sada situaciju da nemamo hrvatskog člana Predsjedništva. Mi imamo Hrvata člana Predsjedništva, ali za mene su to dva različita pojma. I to nitko ne smatra diskriminacijom. Ja bih volio kad bi se išlo najprije rješavati stvari u tom smjeru - da biramo hrvatskog člana Predsjedništva, bošnjačkog, srpskog, pa da onda eventualno dođu na red i neki drugi. Vidite, u zadnje vrijeme, pogotovo medijski, digla se prašina oko jedne nacionalne manjine koja broji po popisu, jer ako nećemo uvažavati popis onda ću ja kazati da je u BiH Srba 99 posto, dakle popis je jedini mjerodavan, oko 8,5 tisuća, a Hrvata ima 99 pet puta više - i nikog ništa ne brine, sve je ok.“
„Ovo je posao, ako postoji politička volja da ga riješimo, posao koji može relativno brzo riješiti. Pa koga mi zavaravamo? O ovome mi pričamo pet godina. I nismo mi presudom Suda u Strazburu saznali da ovo moramo da radimo. Moj apel je da shvatimo da je to zaista naša obaveza.“
Slavko Jovićić iz SNSD-a smatra da ne treba praviti problem oko ovog pitanja jer je riječ o malim izmjenama Ustava:
„Ovdje se radi samo o priznavanju aktivnog i pasivnog biračkog prava. A još jednostavnije - da svak ima pravo da bude biran i da on nekog bira. I šta je sad tu problem? Dakle, radi se o pružanju jednakih prava i šansi svakom građaninu.“
Zastupnici su ocijenili da u BiH trenutno nema političke volje za obuhvatnije izmjene Ustava, te su odlučili podržati ovu inicijativu zbog mogućih kaznenih poena u Vijeću Evrope.
Treba napomenuti da je Parlament BiH 2004. godine izglasao izmjene dijela diskriminatornih odredbi u Izbornom zakonu, ali tek nekoliko dana prije lokalnih izbora, te se usvojene izmjene nisu mogle primijeniti. Na lokalnim izborima 2008. počela je primjena, ali kako Ustav nije izmijenjen, mnoge diskriminatorne odredbe su ostale, podsjeća Vehid Šehić, tadašnji član Centralne izborne komisije BiH, a sada član ekspertne grupe za izmjene Ustava:
„To je naša obaveza. Time bismo pokazali makar djelimično da postoji ta politička odgovornost prema odluci jednog međunarodnog suda, ako već ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH. Ali bojim se da će možda neko, uz to amandmansko djelovanje, pokušati i nešto drugo promijeniti, što može opet stvoriti situaciju da neki odbiju bilo kakve ustavne promjene.“
Rok za izmjene diskriminatornih odredbi ustava je maj 2010., ili 120 dana prije izbora, kako je propisano Izbornim zakonom, da bi se usvojene izmjene mogle i primijeniti. Ukoliko se to ne desi, BiH bi mogla snositi posljedice zbog nepoštivanja Suda za ljudska prava u Strazburu, ali i neispunjavanja obaveze koju je preuzela prilikom pristupanja Vijeću Evrope.
Pročitajte i ovo:
Strazbur osudio BiH zbog diskriminacije Roma i Jevreja
