Ne stišavaju se reakcije u vezi sa Vladinom odlukom kojom je građanima uvela nov namet od sedam centi za svaki litar goriva. Slučaj će završiti na Ustavnom sudu, a u međuvremenu su se javile i ocjene da Vlada nije saopštila istinu u vezi sa procjenama o godišnjem prihodu po ovom osnovu.
Gorivo u Crnoj Gori je, od utorka, 21. aprila, ubjedljivo najskuplje u regionu, ne računajući članicu EU, Hrvatsku u kojoj su i primanja oko 50 posto viša, a cijena benzina viša za sedam centi.
Pošto je, zahvaljujući odluci Vlade da uvede novu naknadu od sedam centi za svaki litar goriva Super 98 sada košta jedan euro i 31 cent što znači da je isto gorivo u Srbiji jeftinije za devet, u Makedoniji za 17, a u Bosni i Hercegovini i Kosovu za čak 21 cent.
Vladina odluka da građani plaćaju dodatnih sedam centi za svaki litar goriva, izazvala je žestoko negodovanje. Razlog tome, međutim, nije samo novo zavlačenje državne ruke u džepove građana, već i činjenica da je dio javnosti ubijeđen da je to protivzakonito, odnosno, protivustavno, pa će cijela stvar biti preispitana na Ustavnom sudu.
NVO MANS je najavila da će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti Vladine uredbe kojom je uvela naknadu od sedam centi po litru goriva jer je Ustavom propisano da se porezi, takse i sva druga davanja na ime javnih prihoda mogu uvoditi samo zakonom.
I nezavisni opozicioni poslanik, Neven Gošović je najavio da će inicirati izjašnjavanje Ustavnog suda, a za naš Radio kaže da će to uraditi tokom današnjeg dana.
Međutim, Ustavni sud je poznat po tome što predmete uzme u razmatranje nakon godinu i više dana, ali Neven Gošović kaže da postoji mogućnost da se izvršenje Vladine Uredbe onemogući prije konačne odluke Ustavnog suda.
„Imajući u vidu posljedice i mogućnost koju pruža Zakon o ustavnom sudu predložićemo da Ustavni sud donese rješenje kojim će obustaviti izvršenje Vladine Uredbe. Mislim da je to jedini način da se spriječe negativne posljedice jer Ustavni sud može u relativno kratkom roku donijeti takav akt.“
Pojedini proizvođači hljeba, mlijeka i mesa i mesnih prerađevina su se izjasnili da neće podizati cijene jer ih, kako kažu, nijesu spuštali ni kada je cijena nafte i derivata padala. Prevoznici, međutim, najavljuju da bi zbog ove naknade narednih dana mogli povećati cijene svojih usluga iako su sadašnje cijene određene u prije godinu dana u vrijeme rekordnog rasta cijena naftnih derivata.
Iz Ministarstva finansija je prethodno saopšteno da bi država trebalo da, po njihovoj procjeni, po ovom osnovu inkasira dodatnih devet miliona eura godišnje. Međutim, lider opozicione Socijalističke narodne partije, Srđan Milić je izveo jednostavnu računicu po kojoj ispada da bi Vlada građanima uzela značajno više.
„Jugopetrol, kao najveći snabdijevač crnogorskog tržišta gorivom, na godišnjem nivou isporuči 203 miliona litara različitih oblika goriva kroz maloprodaju i veleprodaju i ako se napravi računica sa ovih sedam centi po litru, to ispada 14 miliona eura, a moguće je i do 21 milion. Očigledno je da Vlada želi da uzme mnogo više novca.“
U Ministarstvu finansija su nam poslali odgovor u pisanoj formi u kom se kaže da im „nije poznato na osnovu kojih količina je Milić procijenio tako visoke prihode, a da se do brojke od devet miliona eura prihoda od pomenute naknade, došlo na osnovu procijenjenih količina koje se mogu prodati u maloprodaji.
Možda još uvije nije izvjesno koliki bi bio kumulativan efekat, ali se svakako zna da će sedam centi od svakog prodatog litra goriva ići u državnu kasu, navodno, za otplatu kredita za prvu dionicu autoputa i finansiranje reprezentativnog sporta. Međutim, već se sada mogu čuti ocjene da će to negativno uticati, osim po lične budžete građana, i na turizam jer će turisti koji automobilom dolaze iz regiona obilaziti Crnu Goru zbog preskupog goriva. A, turistima se ne bi moglo ništa zamjeriti ako su građani Crne Gore sa kojima smo razgovarali toliko revoltirani da bi svoj novac radije ostavljali u drugoj državi.
„Najviše bih volio da „egzekutori“ ne uzmu taj novac. Pokušaću da odem tamo gdje je jeftinije – u Hrvatsku ili Albaniju da ovoj državi ne bih dao ni centa.“
Premijer Milo Đukanović, čijom se pozicijom na listi najbogatijih političara svijeta bavila strana štampa, a koji, istovremeno, presudno utiče na ekonomsku situaciju u Crnoj Gori već četvrt vijeka, obrazlažući odluku o dodatnom nametu na gorivo građanima Crne Gore je poručio da su toliko siromašni da im je u 21. vijeku i benzin luksuz.
