Dostupni linkovi

Raskol u SDP: Brajovićeva struja napustila stranku, Krivokapić traži da vrate mandate


Ivan Brajović i Vujica Lazović na sjednici Glavnog odbora SDP
Ivan Brajović i Vujica Lazović na sjednici Glavnog odbora SDP

Socijaldemokratska partija Crne Gore (SDP), manja članica vladajuće koalicije, doživjela je ono kroz šta su prošle opozicione stranke - formalno cijepanje, odnosno izlazak dijela funkcionera iz stranke. Fukcioneri SDP predvođeni potpredsjednicima Ivanom Brajovićem i Vujicom Lazovićem izašli su iz stranke, a predsjednik Ranko Krivokapić im je uputio poziv da vrate ministarske i poslaničke mandate partiji.

Politički sukob u Socijaldemokratskoj partiji, manjoj članici vladajuće koalicije u Crnoj Gori, okončan je na prvom Glavnom odboru nakon Kongresa stranke, napuštanjem jednog broja funkcionera na čelu sa dosadašnjim potpredsjednicima Ivanom Brajovićem i Vujicom Lazovićem. Brajović je saopštio da je neposredan povod odbijanje Platforme, koja je po njegovom mišljenju trebalo da doprinese jedinstvou stranke:

Ivan Brajović
Ivan Brajović

„Nakon glatkog odbijanja Platforme od strane gospodina Krivokapića, koji je inače po statutu dužan da obezbjedi jedinstveno djelovanje partije, jasno je da njemu nije odgovarao jedinstven SDP i da mu nije odgovarao jasan politički kurs SDP-a. On je zapravo tim činom preuzeo na sebe odgovornost za cijepanje partije. Kako ovo više nije onaj SDP čije smo konstituente prije 25 godina osnovali i za koji smo se svih ovih godina borili, mi danas napuštamo partiju i nećemo biti jedini.“

Kao ključni razlog nezadovoljstva Brajović je naveo napuštanje izvornih principa stranke, programsko i političko lutanje, gubljenje kredibiliteta stranke, sve češće zbunjujuće i neprincipijelno savezništvo sa protivnicima državne emancipacije. Jedan od razloga za sukob je Krivokapićevo oponiranje Vladi i vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista. Brajović je u odnosu na sukob u vladajućoj koaliciji iznio sljedeći stav:

„Svjesni smo da je nesmjenjivost vlasti opasna za demokratske procese, ali smo sigurni da je mnogo opasnije smjenjivati vlast sa onima koji ne znaju što bi s njom, a posebno sa onima koji bi doveli u pitanje državu i njenu nezavisnost i opstanak.“

Na direktno pitanje da li će otcjepljeno krilo stranke vratiti mandate partijii, kako one u Vladi tako u parlamentu i na nižim nivoima, Brajović je rekao da se to neće desiti jer su po njegovim riječima mandati zarađeni na izborima 2012 godine:

„Mi imamo legitimitet da radimo taj posao jer mi nismo odstupili od programa koji smo prezentirali biračkom tijelu. Pravo pitanje bi moglo da bude, da li imaju legitimitet oni koji su povjerenje dobili na osnovu jednog, a povremeno realizuju drugi program, sa povremeno konstituisanim većinama u parlamentu.“

Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić poslije završenog Glavnog odbora na presu sapštio da su pokrivene sve pozicije u stranci, a da je napuštanje jednog broja funkcionera očekivan čin i posljedica pokušaja urušavanja stranke od političkih i drugih snaga. Komentarišući Brajovićevu Platformu kojom je između ostalog bilo predviđeno da se funkcije dijele u odnosu 45:55% slično izbornom rezultatu na stranačkom Kongresu, Krivokapić je rekao da su funkcioneri koji su napustili stranku imali nemoguće uslove za ostanak među kojima je i ukidanje demokratije:

Ranko Krivokapić nakon sjednice
Ranko Krivokapić nakon sjednice

„Pa sami ste vidjeli da se ušlo u koncept koji, čak i nezavisni analitičari doživljavaju kao predloge bez ikakvih prethodnih iskustava i kao nemoguće modele. Znači ukidanje demokratije, ukidanje odluka Kongresa i svega onoga u šta su se zaklinjali prije Kongresa – da će poštovati odluke Kongresa, da će poštovati rezultate koje su priznali na Kongresu. U suštini nekolicina nas je znala od početka da je projekat koji smo mi radno zvali 'Informer' ušao u svoju završnu fazu. Iza njega stoje jasne političke snage i ne samo političke, te nije to bilo veliko iznenađenje.“

Krivokapić je rekao da očekuje da oni koji su napustili stranku vrate mandate stranci, ali i ocjenio da je sam odgovoran što nije na vrijeme prepoznao da je jedan broj njegovih funkcionera vlast pokvarila:

„U demokratiji je jasan princip, partija koja vam je dala mandat vi joj ga dugujete. I svi odgovorni ljudi, a rekao bih i politički časni ljudi su dužni da vrate mandat onome koji im ga je dao. Organi SDP-a će odlučiti da li će ih u Vladi predstavljati oni koji nisu članovi SDP-a. Osjećam odgovornost što te pojave, prema onima koji su posrnuli u vlasti, nisam ranije vidio i preduzeo sankcije. Osjećam tu odgovornost. Očigledno je da je vlast neke ophrvala, da su se otuđili od partije, da nisu sprovodili program partije, a tu se osjećam vrlo odgovornim da nisam na vrijeme povlačio poteze u najboljoj namjeri da sačuvamo priliku da svi budemo bolji.“

Podsjetimo, do podjele u SDP-u je došlo pred i nakon Kongresa stranke kada je stranka podjeljena u dva tabora od kojih je jedan predvodio Ivan Brajović a drugi predsjednik Ranko Krivokapić koji je i pobijedio na stranačkom izboru. Brajović je potom podnio Platformu za jedinstvo u stranci koja je odbačena od većine funkcionera. Brajović je ministar saobraćaja, Vujica Lazović potpredsjednik Vlade, a Mićo Orlandić i Damir šehović poslanici koji će djelovati od sada nezavisno u parlamentu.

Sukob unutar SDP-a je usko povezan sa sukobom između predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića i premijera Mila Đukanovića oko ekonomskog koncepta. Đukanovićev dio Vlade insistira da se državni finansijski gubici amortizuju privatizacijom prirodnih i turističkih resursa, međutim te inicijative ne prolaze parlament koji kontroliše Krivokapić. Krivokapićev stav je da treba prekinuti sa prodajom imovine, spriječiti svaku sumnjivu privatizaciju resursa i reindustrijalizovati zemlju.

SDP je ovim, još jedna stranka koja je doživjela cijepanje. Podsjetimo u posljednjih godinu dana sve opozicione stranke su doživjele dijeljenje. Iz Demokratskog fronta se izdvojio Demos Miodraga Lekića, izaskom iz Socijalističke narodne partije nastala je partija Demokrate Crne Gore Alekse Bečića, iz Pozitivne Crne Gore i okupljanjem nezavisnih intelektualaca osnovan je Građanski pokret URA Žarka Rakčevića. Samo u Demokratskoj partiji socijalista nije bilo ni najmanjeg protivljenja političkom kursu koji je zacrtao predsjednik Milo Đukanović.

XS
SM
MD
LG