Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt poručio je nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem da nije došao u BiH da "sjedi, čeka i gleda", nego da bude aktivan.
"Budite uvjereni da ću to i biti", kazao je Schmidt nakon prvog sastanka s Predsjedništvom BiH u utorak, 3. augusta, kojemu nije prisustvovao član Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorad Dodik.
"Prošle sedmice sam obaviješten da će sva trojica članova Predsjedništva BiH biti ovdje, a da nakon toga neće biti dijaloga. Sada se nadam da će biti obrnuto, da će nakon ovog danas biti dijaloga. Svima nam je dužnost da radimo zajedno za dobrobit naroda i države BiH. Nastavit ću razgovarati sa svima i uvjeren sam da ćemo doći do konstruktivnog dijaloga za dobrobit ove zemlje", kazao je Schmidt o nedolasku Dodika na sastanak.
Na sastanku u Predsjedništvu razgovarano je o aktuelnoj političkoj situaciji u zemlji, s akcentom na nastavak saradnje na reformskom putu u cilju napretka i kreiranju demokratske države, zasnovane na europskim vrijednostima.
Schmidt je istaknuo da u Europskoj uniji (EU) nema razumijevanja za nesuradnju strana u BiH.
"Niko ne može shvatiti zašto ovdje neko ne želi raditi zajedno", kazao je Schmidt.
Naglasio je da u radu računa na podršku Vijeća za implementaciju mira u BiH koje ga je i imenovalo za novog visokog predstavnika.
"Niko u EU ne može shvatiti zašto ovdje neko ne želi raditi zajedno."- Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH
"Računam na pomoć i tijesnu suradnju s EU i posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. To je najbolji korak naprijed. Poštovat ću Dejtonski sporazum i Ustav BiH, a prvi partner u radu mi je Predsjedništvo i institucije države BiH", rekao je.
Visoki predstavnik u BiH je potcrtao da integritet BiH kao suverene države s dva entiteta mora biti zaštićen.
"Uz pomoć međunarodne zajednice, vratit ćemo BiH na međunarodnu agendu. Svi zajedno ćemo raditi na ispunjavaju 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije", rekao je Schmidt novinarima nakon sastanka.
Potcrtao je da nije samo na međunarodnoj zajednici da pokaže da je onaj napredak koji se očekuje i da se ide naprijed, "već na svim odgovornim stranama u državi, entitetima, kantonima, općinama da rade zajedno".
"Niko ne treba očekivati da neko sa strane dođe i stvori čudo."
Džaferović: Dodik pogriješio što nije došao
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferovć nakon sastanka s novim visokim predstavnikom kazao je da smatra kako nije dobro što nisu sva tri člana Predsjedništva prisutna.
"Mislim da je gospodin Dodik napravio veliki grešku. Ja ga pozivam da u interesu onih koje predstavlja kao i sve druge koji blokiraju institucija BiH rad da prestanu s tim. To nikom ne donosi dobro", kazao je Džaferović i dodao:
"Moramo raditi zajedno. Mnogo je posla pred nama. Nema alternative nego zajednički ići naprijed."
Naglasio je da je za BiH najvažnije da nastavi rad na reformskom putu, da je za to neophodno da sve institucije BiH funkcioniraju.
"Niko nema pravo da opstruira i bojkotuje rad institucija BiH. Obaveza funkcioniranja a i učešće u radu institucija je Dejtonska obaveza. Dayton nije švedski sto da se uzima i odbacuje s njega. Mora biti implementira u cijelosti", poručio je Džaferović.
Rekao je i da od visokog predstavnika očekuje da u potpunosti ispuni svoju obavezu prema Annexu 10 Dejtonskog sporazuma.
"Očekujemo odlučnost na tom putu, u interesu svih naroda i svih građana u ovoj zemlji. Dejtonska ravnoteža je nešto što, uz europski i NATO put, omogućava da ova zemlja funkcionira", istaknuo je.
Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorad Dodik ranije je najavio da neće doći na sastanak u Predsjedništvu.
Rekao je da nema namjeru razgovarati s, kako se izrazio, "lažnim i neimenovanim" novim visokim predstavnikom.
Christian Schmidt funkciju visokog predsjednika u BiH preuzeo je 1. augusta. Na ovoj poziciji je naslijedio Valentina Inzka koji je dužnost obavljao od 2009. godine.
Prvog radnog dana Schmidt je poručio da preuzima dužnost "čvrsto odlučan da pomognem ljudima ovdje. Ljudima koji naporno rade svaki dan da bi prehranili svoje porodice, koji žele mirnu budućnost za svoju djecu".
Rekao je kako nema čarobni štapić da riješi probleme te ne želi obećati ništa nemoguće, ističući kako je do sada dobio dosta pisama ljudi iz BiH.
Schmidt dužnost preuzima u trenutku kad bh. entitet Republika Srpska ne prihvata odluke visokog predstavnika Inzka, a u pitanje dovodi i izbor novog visokog predstavnika.
Funkcija visokog predstavnika uspostavljena je u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, dogovorenim 21. novembra 1995.
Visoki predstavnik, kojeg bira Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, a potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, ima ovlaštenja za “konačnu interpretaciju” Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.
Protiv Schmidtovog izbora bile su Ruska Federacija i Narodna Republika Kina.
Ambasada Rusije u BiH saopćila je 31. jula da je ta država odbila da potpiše izjavu Vijeća za provedbu mira u BiH u kojoj ambasadori zemalja članica najoštrije osuđuju eskalaciju tenzija u BiH nakon nedavne izmjene Krivičnog zakona BiH o kažnjivosti negiranja genocida koju je nametnuo odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko, a za koju je Narodna Skupština RS-a izglasala zakon o neprihvatanju odluke.
Iz Ambasade su naveli da je Rusija protiv bonskih ovlaštenja Ureda visokog predstavnika u BiH, kojeg "smatra kočnicom razvojnog puta Bosne i Hercegovine i insistira na njegovom bezuvjetnom gašenju".
