Pišu: Elitsa Simeonova i Andy Heil
Institucije Evropske unije (EU) godinama su ubijeđivale 26 miliona Bugara i Rumuna da su spremni da se pridruže Evropi bez granica. Istovremeno, holandska vlada tiho, ali odlučno se pridržava toga da Sofija i Bukurešt moraju da učine više kako bi dokazale da se može vjerovati njihovim uvjeravanjima. Zašto?
Sada, dok su nade Rumunije i Bugarske na vrhuncu kako bi se do kraja godine mogle pridružiti Schengen zoni u kojoj se nalazi 26 zemalja i gdje nema kontrole pasoša ili drugih graničnih kontrola, veto Holandije mogao bi da mlađim članica EU donese razočarenje i osujetiti jedan od prioriteta češkog predsjedavanja EU čiji mandat završava u januaru.
"Konzervativizam koji sada vidite reflektuje to da su partije desnog centra u Holandiji bile nezadovoljne s tim koliko daleko su Rumunija i Bugarska došle sa reformama u trenutku kada su se priključile EU 2007.", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Simon Otjes, predavač na Univerzitetu u Leidenu koji je ekspert za javna mnijenja Evrope i Holandije i stranačke politike.
Malo je znakova koji pokazuju omekšavanje u Hagu.
Holandski parlament je prošlog mjeseca dao prijedlog kojim se poziva vlada premijera Marka Ruttea da "ne poduzima nikakve nepovratne korake" po pitanju Schengena za Rumuniju ili Bugarsku bez "daljnjih istraga o nadgledanju granica i smanjenju korupcije i organizovanog kriminala u obje zemlje".
Upozorili su da "korupcija i problemi s organizovanim kriminalom u zemljama Schengena mogu da izazovu ozbiljne probleme u funkcionisanju granične kontrole u toj zemlji i da sigurnost Holandije i cijele zone Schengena u rizik".
Ministar inostranih poslova Holandije rekao je Bugarskom servisu RSE preko portparola da "pozicija Holandije u vezi širenja Schengen zone je jasna: kada se ispune zahtjevi, pristupanje je moguće".
Ministarstvo je navelo provođenje takozvane schengenske pravne stečevine, koja obuhvata pravila i zakonodavstvo EU za jačanje vanjskih granica i ukidanje unutrašnjih, te zaključke Mehanizma saradnje i provjere EU (CVM) koji prati napredak članica u reformama poput pravosuđa i borbe protiv kriminala.
"Moraćemo da izvagamo sve informacije, takođe i na političkom nivou (uključujući dijalog s parlamentom)", navelo je ministarstvo u izjavi. "Ovo traži vremena. U dogledno vrijeme ćemo vidjeti koji koraci su neophodni."
Nade za Schengen
Portparolka Evropske komisije Anitta Hipper je rekla da su otkrića istrage iz oktobra koju su izveli stručnjaci komisije i države članice na implementaciji propisa Scengena bila ohrabrujuća.
"Ova misija potvrđuje da su Rumunija i Bugarska više nego spremne da se pridruže (Schengenu)", rekla je Hipper. "Rezultati su veoma pozitivni, nisu nađene nikakve prepreke koje bi izazvale dalja odgađanja."
To bi moglo da da tračak nade pred naš sastanak narednog mjeseca ministara pravde EU koji će razmatratati ukidanje kontrole granica za Hrvatsku, Bugarsku i Rumuniju. (Hrvatska je nevodno dobila garancije za zeleno svjetlo za Schengen).
Ali CMV kriteriji predstavljaju veliki problem, naročito za Bugarsku.
Evropska komisija je 2019. zaključila da je Sofija napravila značajan napredak da bi Komisija mogla da prekine sa CMV izvještajima u ovoj zemlji, ali takođe nije bilo jednoglasnog slaganja da se Bugarska i zvanično isključi iz CMV-a.
Juliana Nikolova, koja je pomagala Bugarskoj da pregovara o pristupu EU i koja uređuje portal o politikama EU na bugarskom jeziku, europe.bg, rekla je da je insistiranje Holanđana na drugoj rundi pozitivne procjene u skladu sa stavom Haga iz 2019.
"Moglo bi se reći da je to znak nepovjerenja", rekla je Nikolova za Bugarski servis RSE.
Bugarska vlada je u to vrijeme vršila pritisak na Evropsku komisiju da zaustavi CVM izvještaje, navela je ona, dozvoljavajući vladi premijera Bojka Borisova da se pohvali za politički prekretnicu.
"Ali, velika pobjeda se pretvorila u poraz", rekla je Nikolova.
Od tada je Bugarska gotovo u stalnoj političkoj krizi.
'Taoci politike'
Nedavno, skandal u vezi monopola privatne laboratorije za fitosanitarne kontrole na prometnom južnom graničnom prijelazu u blizini Turske i Grčke granice bacio je sumnju na to da se Sofija pridržava navedenog režima graničnih inspekcija.
Otkrića navodne korupcije, prijetnji političarima, krijumčarenja i nestalih državnih sredstava u vezi s prijelazom Kapitan Andreevo iznijeli su na vidjelo zvaničnici nedavno svrgnute vlade premijera Kirila Petkova.
Ruminija se takođe borila sa političkom nestabilnošću i korupcijom koja istrajava. Odnosi između Haga i Bukurešta dalje su zakomplikovani problemima i pravnim sporovima oko ugovora vrijednog 1,6 milijardi dolara za moguću proizvodnju i isporuku četiri ratna broda za rumunsku mornaricu holandskog brodograditelja Damen.
Sve EU članice se kod pristupanja obavezju na usklađivanje sa pravilima Schengena, uključujući kopnene, morske i vazdušne granice, graničnu saradnju i policiju i vizni režim. Ali jednoglasno slaganje je potrebno za proširivanje zone Schengena.
Bugarska, Hrvatska i Rumunija su tri od pet EU država koje se nalaze van ove sheme. Druge zemlje su Irska, koja zadržava tzv. opt-out isključenje i Kipar koji je za sada Evropska komisija isključila.
Prethodno suprotstavljanje priključenju Rumunije i Bugarske čini se da se raskravilo u Njemačkoj, Francuskoj i Danskoj. U avgustu, njemački kancelar Olaf Scholz je dozvolio da "Bugarska, Rumunija i Hrvatska ispunjavaju sve uslove kako bi ostvarile puno članstvo" u Schengenu.
Prošlog mjeseca, bugarski predsjednik Rumen Radev je rekao da razgovori sa EU liderima su na njega ostavili utisak da je Holandija jedini protivnik ulasku Rumunije i Bugarske u Schengen.
On je naveo da "Bugarska i Rumunija postaju taoci holandske domaće politike dok se približavaju izbori".
Zastarjelo proširenje
Izbori za Senat zakazani za mart testiraće popularnost Rutteove vlade desnog centra u kontekstu značajnog otpora Holandije prema percipiranom pretjerivanju Brisela, uključujući klimatske ciljeve i useljavanje.
Ali Holanđani imaju dugu istoriju zauzimanja oštrog stava prema striktnijim političkim aspektima evropske integracije, za razliku od trgovine i ekonomije ili čak odbrane.
Čini se da su se njihove sumnje prema Briselu pojačale u posljednje dvije decenije kako je proširenje rekalibriralo uticaj i pravo glasa unutar bloka, a nedavno i kako se rasprava o imigraciji zahuktala.
Otjes navodi da Holandija stavlja naglasak na EU kao "ekonomsku zonu gdje naše kompanije mogu da imaju mnogo benefita".
"Ali elementi gdje ima i migracije zbog posla i slobodne migracije u Schengenu, naročito iz istočne Evrope, vidi se kao manje koristan za Holandiju, naročito kada se radi o tržištu rata", rekao je on.
Otjes je napomenuo da se zaostali efekti o kojima razmišlja Holandija mogu pripisati skandalu starom deceniju a koji je postao poznat kao "bugarska prevara". Dokumentarni film iz 2013. godine prikazuje Bugare kako se hvale kako su prevarili Holandiju za lažnu brigu o djeci, obezbjeđivanje smještaja i druge beneficije koje su kasnije procijenjene na oko 120 miliona dolara.
Dokumentarac je zadao težak udarac holandskoj vladi i pojačao tenzije između bugarskih migranata i Holanđana koji su branili svoje velikodušne politike socijalne države u trenutku kada su druge EU članice trebale da dozvole migraciju Bugara i Rumuna bez ograničenja.
Takođe je osnažilo percepciju među desnim centrom holandske politike da se pristup Rumunije i Bugarske 2007. godine desio "prebrzo, a premalo je učinjeno u odnosu na uslove reforme, korupciju i kvaliteta uprave".
Otjes je rekao da pošto su dobici liberalnih socijalista na izborima 2021.donijeli status partije drugog reda u vladajućoj koaliciji, vlada je postala više "pozitivna snaga" unutar bloka uprkos i daljem naglašavanju na ekonomsko upravljanje.
Ali Rutteova koalicija se takođe suočava s migrantskom krizom koja je dovela do prizora da se šamaraju tražioci azila ispred centara za prijem izbjeglica koje je on nazvao "sramotnim". Rutte je za situaciju okrivio odluku njegove vlade iz 2015. da se smanje kapaciteti za azil, zajedno sa smanjenjem smještajnih kapaciteta.
Otjes je rekao da je nesposobnost holandske vlade da se nosi sa prilivom "na mnogo načina izgurala najveći konflikt unutar trenutne vladajuće koalicije u Holandiji".
Facebook Forum