Dostupni linkovi

Turisti na meti pljačkaša


Sarajevo, Foto: Midhat Poturović
U Sarajevu je svakim danom sve više turista, posebno posjetilaca Sarajevo Film Festivala, koji će svečano biti otvoren u srijedu uveče. Ugođaj kvare sve češće pljačke gostiju, koji neprijatnosti doživljavaju i u vozovima kojim stižu u grad na Miljacki. Šta se može učiniti da domaćini, ali i njihovi gosti izbjegnu teške krađe i razbojništva?

Područja na kojima se krivična djela razbojništva i ulične krađe dešavaju najčešće su prigradski dijelovi i izletišta grada. Razgovarali smo i sa turistima. Upitali smo ih da li poduzimaju određene mjere opreza kako bi se zaštitili od lopova:

„Poduzeo sam neke mjere opreza za moje auto. Stavio sam sigurnosnu polugu na volan. Generalno, Sarajevo je mjesto kao i svako drugo, morate biti oprezni. Ako mi se desi napad, vjerovatno ću se obratiti policiji ili ambasadi.“
„Nisam još ništa poduzeo, bar ne još. Uvijek se potrudite da ne pokazujete svoje skupocjene fotoaparate ili nešto slično.“

Prema statističkim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, ove je godine evidentno povećan broj krivičnih dijela ulične krađe i razbojništva u odnosu na prošlu. O tome govori Dragan Mioković, šef Ureda policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo:

„U prvih šest mjeseci tekuće godine policiji je prijavljeno 237 krivičnih djela s obilježjem razbojništva. To je za 86 više nego u istom periodu prošle godine. Od 103 osobe koje su osumnjičene za vršenje ovih krivičnih djela, bilo je 87 lica povratnika u vršenju ovih krivičnih djela.“


Žrtve krivičnih djela razbojništva i ulične krađe najčešće su turisti i strani državljani koji posjećuju BiH, ali i njen glavni grad. Ova krivična djela spadaju u kategoriju najtežih djela protiv imovine.

Munevera Bašić - Hodžić, portparol Turističke zajednice Kantona Sarajevo kaže:

„To su pojedinačni slučajevi, ne tako veliki da izazivaju alarmantnu situaciju. Ja bih ovom prilikom apelovala na sve turiste da ne nasjedaju na pojedinačne i grupne provokacije - to je lažno predstavljanje pojedinaca i grupa kao turističkih vodiča koji, eto, na taj način žele da se okoriste.“


Zaštitari u vozovima

Veliki broj džeparenja, krađa i nasilničkog ponašanja dešava se i u vozilima javnog prijevoza. Tačnije u vozovima, kada su u vrijeme ljetne špice puni domaćih i stranih turista. O mjestima gdje se ta krivična djela najčešće dešavaju, govori Samir Kadrić, portparol Željeznica FBiH:

„Podsjećam da se većina događaja vanrednih, koji se odnose na pljačku putnika, dešavaju na dijelu pruge od Maglaja do Zenice na prugama Federacije, a posebno je to naglašeno od državne granice Republike Hrvatske do Doboja koja pripada entitetu RS.“

Kako bi putnicima u vozovima osigurali siguran put, Željeznice Federacije poduzele su niz aktivnosti. Jedna od njih je i angažovanje certificiranih čuvara - zaštitara na noćnim vozovima. Ali to zasad nije dovoljno:

„Nažalost, u ovom trenutku Željeznice Federacije ne raspolažu dovoljnim brojem osposobljenog kadra za ovakav vid aktivnosti zaštite putnika u vozovima. Građanima ostaje da sami intervenišu podnošenjem prijava kod MUP-a.“


I Željeznice RS se stalno suočavaju s istim problemom. Spasoje Andan, zamjenik izvršnog direktora poslova prijevoza Željeznica RS:

„To je noćni voz od granice sa Hrvatskom, tj. od Dobrina do Banje Luke. Tu nam se najčešće dešavaju pljačke, i to na način da se vrši omamljivanje putnika kojekakvim sprejevima.“


U cilju spriječavanja krivičnih djela razbojništva u vozovima, Željeznice RS-a također su poduzele niz aktivnosti. Govori Spasoje Andan:

„Pod broj jedan smo obučili konduktere i tražimo od njih da prate, da obavještavaju putnike. Evo predlog ide na upravu da postavimo obezbjeđenje jer nemamo drugog izlaza.“


Gradom šeta više od 400 osuđenika

Na pitanje koji su razlozi da prevencija nije na onom nivou na kojem bi trebala biti, Dragan Mioković odgovara:

„Činjenica je da Upravi policije već duži niz godina u ovom momentu nedostaje 236 policijskih službenika. To dodatno angažovanje nije im plaćeno.“


Drugi razlog nedovoljne prevencije u borbi protiv ovakvih krivičnih djela jeste i manjak zatvorskih kapaciteta.

Prema podatku MUP-a Kantona Sarajevo, trenutno gradom slobodno šeta više od 400 pravosnažno presuđenih osoba. No, taj broj bi se morao smanjiti izgradnjom optimalnog broja kazneno-popravnih ustanova:

„Potpuno je realna procjena da bi se upućivanjem svih onih koji su presuđeni na izdražavanje kazne zbog krivičnih djela razbojništva i adekvatnom kaznenom politikom sam broj razbojništava prepolovio.“


Neosporna je činjenica da Sarajevo postaje prestižna destinacija svih turista, kako domaćih tako i stranih. Sarajevo Film Festival daje pečat avgustovskoj atmosferi grada. Naravno, gdje su turisti, tu su i lopovi. Njihovo prisustvo može naštetiti ugledu grada. Za očekivati je da će se nadležne institucije pobrinuti da se njihov broj na ulici drastično smanji, ne samo zbog Festivala već radi opšteg dobra građana Sarajeva i svih njegovih posjetilaca.
XS
SM
MD
LG