Dostupni linkovi

Završen protest pred Kancelarijom visokog predstavnika u BiH


 Na protestu ispred OHR-a tražena 'jednakost, ne konstitutivnost'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

'Želimo jednakost, ne konstitutivnost' – nastavak protesta ispred OHR-a u Sarajevu

U Sarajevu je završen drugi po redu protest ispred sjedišta Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) 26. jula.

Okupljeni su se razišli nakon što su ponovili zahtjeve visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu u vezi s izmjenama Izbornog zakona.

Insistiraju na donošenju odluka kojima bi visoki predstavnik Christian Schmidt riješio pitanje provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava u vezi s izborima u BiH, odnosno da omogući svim građanima da budu birani u najviše državne institucije, Dom naroda Parlamenta i Predsjedništvo, bez uvjeta da su pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda u BiH.

Pedesetak ljudi protestiralo je od 9 sati, 26. jula.

Oni su došli na poziv građana koji su ostali tokom noći ispred zgrade OHR-a zbog nepotvrđenih informacija da će visoki predstavnik nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH.

Dan ranije, 25. jula, protestovalo je sedam hiljada građana, kako je saopštila policija u ponedjeljak.

U javnosti se prehodnih dana pojavio navodni nacrt odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom planira izmijeniti Izborni zakon BiH, te dio i Ustava Federacije BiH, jednog od dva bh. entiteta. Iz ovog ureda nisu niti demantovali niti potvrdili ovu informaciju.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo saopšteno da je na protestu u utorak (25. jula), prema prvim procjenama, prisustvovalo više od 7.000 građana.

Isti izvor naveo je da su protesti protekli bez incidenata.

'Želim da živimo normalno' - protesti ispred Ureda visokog predstavnika u BiH
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:39 0:00

Dokument o promjeni izbornog zakonodavstva i dijela Ustava Federacije BiH izazvao je oštre osude političkih partija iz Sarajeva, jer se njime, prema njihovim tvrdnjama, predviđa cementiranje etničkih podjela u Bosni i Hercegovini.

Prethodno je više političkih partija protekle sedmice saopštilo kako su vođene konsultacije o Izbornom zakonu sa visokim predstavnikom Schmidtom.

Zbog čega su bitne izmjene Izbornog zakona?

Suština izmjena Izbornog zakona jeste u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava.

Ovo je i ključan zahtjev okupljenih građana u Sarajevu, drugog dana protesta.

Visokom predstavniku su poručili da je noeophodno da svojim odlukama najprije riješi pitanje implementacije četiri presude, kojima bi svi građani BiH imali jednako pravo da budu birani na izborima.

Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)", što je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima, ostalima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.

Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri presude protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.

O tome zašto su propali pregovori o izmjenama ovog zakona, te zašto nisu usvojene izmjene koje bi omogućile fer i pošten izborni proces analizirali smo u majskom izdanju TV Liberty magazina Radija Slobodna Evropa.

TV Liberty: Novi izbori u BiH, pravila ista
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:30:57 0:00

Hrvatska demokratska zajednica smatra da je kod izmjena Izbornog zakona BiH bitno da jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH bude izabran većinom glasova Hrvata.

Na takozvanom legitimnom predstavljanju inzistiraju i kod neizravnog izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, time i delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ova dva zakonodavstva važna su kod imenovanja najviših funkcija izvršne vlasti Vlade entiteta Federacija BiH i državnog Vijeća ministara. Ključne su i kod izbora pravosudnih pozicija, npr. ustavnih sudova BiH i FBiH.

Hrvatima ne odgovara način izbora "dva člana Hrvat i Bošnjak iz FBiH". Traže da entitet Federacija BiH bude podijeljena na tri izborna područja i to prema nacionalnoj strukturi, a odlučili bi glasovi s većinski bošnjačkim, odnosno hrvatskim stanovništvom, na osnovu popisa iz 2013. godine. Kandidati bi mogli biti svi.

Izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH čeka i Europska komisija, koja je to postavila kao jedan od 14 uvjeta koje BiH mora ispuniti kako bi postala kandidat za članstvo u EU.

U oktobru 2022. trebali bi biti izabrani članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.

XS
SM
MD
LG