Dostupni linkovi

Han u Sarajevu o reformama i Upitniku


Upitnik Evropske komisije jedan je od ključnih uslova za sticanje statusa kandidata BiH; Johanes Han, arhivska fotografija

Komesar EU za politiku susedstva i pregovore o proširenju Johanes Han boravi u ponedjeljak u Sarajevu gdje će sa zvaničnicima BiH i entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske, razgovarati o reformama i procesu EU integracija BiH.

Han dolazi u BiH dolazi kako bi se uvjerio dokle su tamošnje vlasti stigle na putu ispunjavanja obaveza iz Reformske agende. Očekuje se da će posebna tema razgovora između Hana i zvaničnika BiH biti Upitnik Evropske komisije, koji je jedan od ključnih uslova za BiH za sticanje statusa kandidata za članstvo u EU.

Rok za odgovore na Upitnik, koji ima više od 3200 pitanja, je 15. decembar.

Adis Arapović, projekt menadžer nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa, govorio je za RSE o aktuelnoj situaciji u BiH i zastoju u procesu evropskih integracija.

RSE: S kakvim rezultatima, posebno u odnosu na zemlje regije, politički predstavnici Bosne i Hercegovine dočekuju komesara Hana?

Arapović: Pa ne mislim da se naročito čime mogu pohvaliti. Skoro pa možemo obilježiti godišnjicu uručivanja Upitnika. Podsjetimo da se bh. vlast obavezala da će za pola godine Evropskoj komisiji (EK) dostaviti odgovore. Tih pola godine je prošlo krajem šestog mjeseca 2017. godine. Probijen je rok koji su političari sami sebipostavili za čitavih pola godine, tačnije – za sto posto, i nema još uvijek naznaka da će se brzo odgovori dostaviti EK-i. Mislim da je to temeljno pitanje koje će biti postavljeno našim vlastima – zašto su jedini od zemalja regije probili rok koji su sami sebi postavili.

Drugo, taj rok od šest mjeseci mnogo je duži od roka koji su imale zemlje regije. Od Srbije, preko Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Albanije, svi su odgovore dostavili za dva do četiri mjeseca. Mi smo tražili šest, probili ih na dvanaest i još uvijek nismo završili. To je rezultat vrlo lošeg đaka i mislim da je vrijeme da se počne vrlo ozbiljno adresirati odgovornost, da se prestanu davati neutemeljene optimistične izjave, jer se stvarno time samo skreće pažnja od očiglednog neuspjeha. Nadam se da će ova posjeta komesara Hana pomoći u tome da se konačno usaglase neusaglašena pitanja u Upitniku, a njih i nije malo – govorimo o približno pet posto, a to je 150-200 pitanja. To se mora usaglasiti na političkom nivou.

Mi, u Centrima civinih inicijativa smo uvjereni da vrlo partikularni interesi političkih stranaka, čak pojedinaca iz političkih stranaka stoje na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. Svima u ovoj zemlji bi bilo korisno napraviti mnogo brže i mnogo veće korake ka Evropskoj uniji, osim nekolicine ljudi u vlasti, kojima upravo ovakav status quo, ovakav nered i ovakav sistem odsustva individualne političke i svake druge odgovornosti odgovara. Evropska unija i evropske integracije su upravo suprotstavljene tom interesu pojedinaca i vrijeme je da se to na pravi način odgovori i da odgovornost dobije ime i prezime.

RSE: Kad ste već spomenuli optimistične izjave, u njima prednjači danas predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, ali to radi od kada je postao član Predsjedništva. Podsjetiću samo na jednu od njegovih izjava: krajem 2015. je rekao da će Bosna i Hercegovina u januaru 2016. predati aplikaciju za članstvo, a da će kandidatski status dobiti početkom 2017. Evo, završava se ta godina, bez pravih rezultata.

Arapović: Tako je. Mislim da je suvišno bilo šta komentirati. Taj rok je davno probijen i mala je vjerovatnoća da Bosna i Hercegovina može dobiti kandidatski status do prije druge polovine sljedeće ili čak kraja sljedeće godine. Onaj ko zna kalendar zasjedanja institucija Evropske unije- Evropske komisije i Vijeća ministara EU, dakle svih onih koji trebaju verificirati i odgovore i dati mišljenje na njih, znaju da po trenutnom stanju, da sutra dostavimo odgovore, mi bismo možda bili predmet razmatranja na proljetnom zasjedanju institucija, vjerovatno bismo dobili dodatna pitanja, opet bi odgovarali nekoliko mjeseci.....

U najboljem slučaju kraj 2018. godine je realni, objektivni period kada mi možemo očekivati takvu vrstu vijesti iz Evropske unije, a to je proglašenje kandidatskog statusa. Sve drugo je bacanje prašine u oči javnosti, širenje neutemeljenog optimizma, zamajavanje ljudi i skretanje pažnje sa krupnih neuspjeha, a neuspjeh je, recimo, to što mehanizam koordinacije ne radi kako treba, što se odluke donose traljavo, sporo ili nikako, što će tek na red da dođu političke teme iz Upitnika, politička pitanja za koja nema konsenzusa među političkim akterima, a sve to, naravno, nije isključeno ili nije izvan dometa političkih stranaka. Jedna od važnijih političkih stranaka upravo je i stranka na čijem je čelu gospodin Čović.

Kraj 2018. je objektivni period kada možemo očekivati proglašenje kandidatskog statusa: Adis Arapović
Kraj 2018. je objektivni period kada možemo očekivati proglašenje kandidatskog statusa: Adis Arapović

Dakle, s jedne strane podgrijavate neutemeljeni optimizam, a s druge strane, na političkom nivou imate mogućnost da opstruirate bilo koji korak k Evropskoj uniji dok se ne ispune neki vaši zahtjevi, recimo zahtjev za reformom izbornog zakonodavstva. Mislim da tu ima malo političkog licemjerja, i bilo bi dobro da javnost, i domaća i evropska pravim imenom zove ovu odgovornost. Ne može biti jednako odgovorna pozicija i opozicija, ne može biti jednako odgovoran član Predsjedništva koji je ujedno i šef stranke ili predsjedavajući Vijeća ministara, kao što ima odgovornost opoziciona partija koja je protiv nekog rješenja.

RSE: Reforme koje je predvidjela Reformska agenda sporo se provode. To govori i analiza Vaše organizacije Centri civilnih inicijativa, odnosno izvještaj pod nazivom Stanje nacije. Ukoliko je cilj reformskih projekta bolji život građana, da li su oni osjetili bilo šta od tog poboljšanja?

Arapović: Stanje nacije je naš posljednji i obuhvatni izvještaj koji se bavi provođenjem strukturalnih reformi, prije svega provođenjem Reformske agende. Za one koji ne znaju, to je paket reformi sa nekih 170 mjera, i naprosto mjerimo koliko toga je urađeno a koliko nije. Zaključno sa devetim mjesecom, realizacija je bila ispod 50 posto, nakon više od dvije godine. To nije nimalo dobar rezultat. Više je bitno šta su rezultati, šta su efekti, da li ljudi žive bolje, da li se osjećaju sigurnijim, da li je lakše naći posao danas nego prije dvije godine, da li imaju više povjerenja u institucije, da li vjeruju političarima da odgovorno upravljaju državom, javnim finansijama i svim ostalim.

Sve ovo smo pitali građane, na jednom reprezentativnom uzorku, i podaci su manje-više poražavajući. U pravilu dvije trećine ljudi je nezadovoljno trenutnom situacijom. Većina ljudi misli da je posao čak teže naći nego prošle godine, ne vjeruju političarima kada se zadužuju, ne misle da je danas kvalitet života bolji nego prije godinu dana. A onda smo to provjerili empirijski, činjenično, na izvoru informacija, a to su zvanične statistike iz Bosne i Hercegovine i izvan BiH. Postoji progres u nekoliko oblasti, on nije veliki, on je na nivou prirodnog rasta – to je rast BDP oko tri posto, rast zaposlenosti oko tri posto, rast industrijske proizvodnje je nešto više, za petnaestak posto, rast izvoza za dva do tri posto u odnosu na uvoz. Tu postoji progres, ali ni na koji način ne postoji dokaziva veza između tih pomaka i djela vlada.

Nema dokaza da rast zaposlenosti ima veze s onim šta rade vlade. Nema dokaza da rast izvoza ima veze s onim šta rade vlade. Čak naprotiv, neke mjere vlada ne podstiču nego umanjuju prostor za rast industrije, za rast izvoza, što će reći da je bh. ekonomija žilavija i uspješnija, ne zahvaljujući, već uprkos vladama u Bosni i Hercegovini. Da ne govorim koliko ima negativnih pokazatelja. Recimo, strahoviti pad stranih investicija,velika zaduživanja, i na međunarodnom, a posebno na domaćem planu, rast zaduženosti po stanovniku, udio otplate duga u budžetima... U Federaciji, recimo, dvije trećine budžetskih prihoda unaprijed je potrošeno na otplatu duga, sve ono što skupite, od 100 maraka 65 date na otplatu duga, unaprijed. Ostane 35 maraka za sve drugo. Zato naravno nema novca, onda se vlade zadužuju ponovo da bi vraćale prethodne kredite.

Zemlje regije su odgovore dostavile za dva do četiri mjeseca. Mi smo tražili šest i probili ih na dvanaest: Adis Arapović
Zemlje regije su odgovore dostavile za dva do četiri mjeseca. Mi smo tražili šest i probili ih na dvanaest: Adis Arapović

Ta spirala zaduživanja je osobina ovog mandata. Konačna slika je da je 2017. godina u značajnoj mjeri protraćena na politička prepucavanja, blokade i preuranjenu predizbornu kampanju, a s druge strane životni standard ljudi stagnira, plate stagniraju. Unazad pet godina povećale su se za jedan posto, penzije ni za jedan posto, potrošačka korpa je tako skupa da trebaju dvije plate ili četiri penzije da je kupite.

Tu se mjeri uspjeh ekonomskih i socijalnih reformi – brojem zaposlenih, stopom nezaposlenosti, visinom plata, visinom penzija i potrošačkom korpom. A da bi to bilo povoljnije, trebaju investicije, domaće i strane. Njih nema i eto nas u začaranom krugu. I šta onda rade vlade? Uzimaju tuđi novac da bi održavali socijalni mir. Uzimaju kredite da bi nam objašnjavali da nam je bolje nego što mislimo.

RSE: Statistika nije jača strana BiH. Znamo šta se sve dešavalo s rezultatima posljednjeg popisa stanovništva. Već je BiH označena, u međunarodnim krugovima kao zemlja s vrlo nepouzdanom statistikom. Međutim, statistički podaci su temelj za odgovore na Upitnik?

Arapović: Tačno. Pola Upitnika bukvalno se referira na zvaničnu statistiku i imaćemo sigurno mnogo problema kada Evropska komisija iščita naše odgovore, kada ih uporedi sa procjenama drugih relevantnih aktera iz međunarodnih krugova, prije svega Svjetske banke, MMF-a i drugih,koji vode svoje statistike, koji vode procjene i projekcije, i nerijetko su njihovi podaci u odnosu na naše značajno drugačiji. Tu će biti problema, moraćemo dodatno dokazivati da je naš rast BDP-a toliki, da nam je javni dug toliki, a da nam je metodologija neusklađena sa međunarodno priznatim metodologijama. Prije svega mislim na javni dug, zato što se kod nas u javni dug svrstava samo ono što duguju vlade i eventualno javne institucije, odnosno ono što je zvanično prikazani komercijalni dug javnog sektora.

U to uopšte ne ulazi ostatak javnih dugovanja i potraživanja, u kojem učestvuju javno zdravstvo, javno školstvo, javna preduzeća i sve ostalo što je javno, uglavnom ne bude prikazano kroz taj javni dug, a neko nekome duguje. Taj dug je, recimo, po osnovu poreza i doprinosa u milijardama. Mi smo takođe i to mjerili, da se, recimo, desilo da su penzioni fondovi na koljenima. Javna je tajna da se u ovom trenutku uzimaju krediti da bi se isplaćivale penzije. Ali se u isto vrijeme krije da su penzioni fondovi na koljenima zato što neko nije dvije decenije plaćao doprinose svojim radnicima, a taj neko je javna kompanija, javno preduzeće, neki veliki privrednik. I zato se akumuliralo četiri i po milijarde KM poreskog duga, a s druge strane, država, da bi preživjela, mora uzeti jednu milijardu kredita od MMF-a na nekoliko godina. Zašto se ne naplatičetvrtina poreskog duga?

Onda BiH ne bi trebao! Ali, lakše je uzeti kredit, zamajavati javnost da je sve u redu, a taj kredit će svakako vraćati neko drugi. A ovo prvo je mnogo teže. Valja naplatiti poreze i doprinose od kompanija kojima vi sami upravljate. Neko je omogućio nekome da ne plaća godinama poreze i doprinose, uključujući to da imate situaciju da zdravstveni radnici nemaju zdravstveno osiguranje. Možete zamisliti,ljekar liječi ljude, a sam nije zdravstveno osiguran, jer njegov poslodavac, a to je država, odnosno zdravstveni fond, nije platio doprinose! To su apsurdi. To mi konačno moramo adresirati odgovornost imenom i prezimenom i ne dopustiti da nas neka velika priča, uključujući veliku priču o Evropskoj uniji,udalji od suštine problema. A suština problema u BiHje visoki nivo političke neodgovornosti, uz koji najčešće ide i korupcija.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG