Dostupni linkovi

Novi gradonačelnici dva Sarajeva u raspravi o spomen-pločama


Ploča u centru sarajevske ulice Ferhadija (u sredini, gore) na kojoj piše: "Na ovom su mjestu srpski zločinci 27.5.1993. ubili 26 građana Sarajeva" za koju gradonačelnik Istočnog Sarajeva traži da se ukloni, (12. april 2021.)

Namjera je da kroz dijalog lokalnih vlasti utičemo na uklanjanje nekih stvari koje remete odnose među narodima, barem u okviru regije Sarajeva i Istočnog Sarajeva, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić. Tako objašnjava zahtjev koji je uputio gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić i načelniku sarajevske opštine Stari grad, Ibrahimu Hadžibajriću 9. aprila.

Ćosić u zahtjevu traži uklanjanje tabli na sarajevskoj Vijećnici i u ulici Ferhadija, kojima se, kako kaže, srpski narod "karakteriše kao zločinački i agresorski".

Na ploči postavljenoj na ulazu u sarajevsku Vijećnicu piše: "Na ovom su mjestu srpski zločinci u noći sa 25.na 26. 8. 1992. zapalili nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine. U plamenu je nestalo više od 2 miliona knjiga, časopisa i dokumenata. Ne zaboravite, pamtite i opominjite."

Ploča ispred ulaza u sarajevsku Vijećnicu (12. april)
Ploča ispred ulaza u sarajevsku Vijećnicu (12. april)

I na mjestu pogibije Sarajlija u sarajevskoj ulici Ferhadija, smještenoj u samom centru grada, postavljena je ploča na kojoj piše: "Na ovom su mjestu srpski zločinci 27.5.1992. ubili 26 građana Sarajeva."

Ploča u centru sarajevske ulice Ferhadija (12. april)
Ploča u centru sarajevske ulice Ferhadija (12. april)

Dio teksta "srpski zločinci" sporni su za gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića, grada koji se nalazi u Republici Srpskoj, jednom od dva bh. entiteta.

"Kad imate table koje konstantno podsjećaju da jedan narod ima kvalifikaciju zločinačkog, to definitivno vrijeđa taj narod i stavlja ga u neki neravnopravan položaj, a još je to jedan od tri konstitutivna naroda. Moja namjera je išla u pravcu izjednačavanja pozicije naroda u tom gradu", rekao je Ćosić za RSE, te dodao kako se na taj način ne može graditi multietničko društvo.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva kaže da najprije očekuju odgovor od onih kojima je zahtjev uputio, a ukoliko izostane, žalbu će uputiti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

Ljubiša Ćosić (desno) traži uklanjanje tabli na sarajevskoj Vijećnici i u ulici Ferhadija, čemu se protivi Benjamina Karić (lijevo).
Ljubiša Ćosić (desno) traži uklanjanje tabli na sarajevskoj Vijećnici i u ulici Ferhadija, čemu se protivi Benjamina Karić (lijevo).

Za sada nema izmjene ploče na Vijećnici

Novoizabrana gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić nije odgovorila na upit RSE o zahtjevu kolege iz Istočnog Sarajeva. Poručila je 9. aprila da tokom njenog mandata "neće biti promjene ploča", te da je "nedopustivo" osporavanje činjenica.

"Podsjećam da je samo u jednoj noći, od granata, 25. na 26. august 1992. godine uništeno 80% od ukupnog bibliotečkog fonda Vijećnice, a ovaj lijepi i vrijedni spomenik kulture je razoren. Oko dva miliona knjiga, članaka i časopisa su nepovratno uništeni", napisala je na svom Facebook profilu gradonačelnica Karić, poručujući da se razvoj dva grada mogu graditi zajedničkim projektima poput Evropskog omladinskog olimpijskog festivala (EYOF).

(RSE/Video, august 2016.)

Dan kada je spaljena sarajevska Vijećnica
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:04 0:00

EYOF 2019. je najveće sportsko takmičenje organizovano u Bosni i Hercegovini, nakon Zimske olimpijade 1984. godine, od 9. do 16. februara 2019. godine. Kandidaturu za organizaciju EYOF-a podržali su i tadašnji gradonačelnici gradova domaćina Alija Behmen (Sarajevo) i Vinko Radovanović (Istočno Sarajevo).

(RSE/Video, mart 2019.)

Sve po zakonu
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:06:00 0:00

Istovremeno, Ibrahim Hadžibajrić, načelnik opštine Stari Grad, jedne od četiri sarajevske opštine koje čine Grad Sarajevo, kaže za RSE da je gradonačelnik Istočnog Sarajeva "pogriješio adresu".

"Kada je ploča na Vijećnici u pitanju, zato je nadležna Gradska uprava. Dakle, opština apsolutno sa tim nema ništa. A što se tiče ploča u ulici Ferhadija, to se uopšte ne nalazi na opštini Stari Grad nego u opštini Centar. Znači, kriva adresa obraćanja", rekao je Hadžibajrić.

Kanton Sarajevo, napominje Hadžibajrić, odlučuje o nazivima ulica.

Bezuspješno o zamjeni teksta ploče na Vijećnici

Još u oktobru 2017. godine, vijećnici Gradskog Vijeća Grada Sarajeva usvojili su inicijativu tadašnjeg gradskog vijećnika Mire Lazovića za otvaranje procedure o statusu i tekstu ploče na ulazu u sarajevsku Vijećnicu.

Ta inicijativa, kako kaže Miro Lazović, u razgovoru za RSE, bila je jednoglasno usvojena, te, prisjeća se on, trebalo je doći do formiranja komisije koja bi trebala da se složi oko teksta koji bi stajao na toj ploči.

"Imenovanje te komisije nikada nije uslijedilo na pravi način. Iako su se skupljali prijedlozi o izmjeni teksta na Vijećnici. Zaista ne znam šta je kasnije bilo", rekao je za RSE.

Za Lazovića je sporan dio teksta gdje se, kako kaže, "govori o tome da su srpski zločinci zapalili Vijećnicu".

"Moja inicijativa išla je da se taj dio izmijeni na taj način da se vjerodostojno, u skladu s istorijskim činjenicama, sa presudama Haškog tribunala, kvalifikuju pravi zločinci koji su zapalili tu knjižnicu. Ovaj tekst je dosta problematičan, jer asocira na krivicu – ne mora to tako značiti, ali većina misli – cijelog jednog naroda", kaže Lazović.

Kako tvrdi, "makar da stoji odredba zločinci iz srpskog naroda", onda bi, nastavlja on, krivica išla na grupe ljudi koji su to uradili.

"Smatrao sam da bi trebalo promijeniti taj dio teksta. Ne bih se slagao ni sa kvalifikacijom na Kazanima, na Trebeviću, gdje su pobijeni srpski civili grada Sarajeva, da stoji da su to uradili bošnjački zločinci. Ne, to su uradili pojedinci, zna se koji, i tako treba i nazvati", objašnjava.

Miro Lazović (na fotografiji, fotoarhiv): Smatrao sam da bi trebalo promijeniti taj dio teksta
Miro Lazović (na fotografiji, fotoarhiv): Smatrao sam da bi trebalo promijeniti taj dio teksta

Za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana. U noći sa 25. na 26. august 1992. godine je zapaljena.

U požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o istoriji BiH, dok je unutrašnjost gotovo potpuno uništena.

"Kada je u pitanju Vijećnica, smatram da su tada, 1992. godine u augustu, paravojne formacije tzv. Vojske Republike Srpske napravile taj zločin paljenja Vijećnice", rekao je Lazović.

Lazović smatra kako se može naći "kvalifikacija koja bi imala i određenu političku težinu", te da se o tome treba razgovarati.

Lazović ističe kako je Ćosićeva inicijativa "neosmišljena, na neki način ishitrena".

"Ne može on iz ulice Draže Mihajlovića slati nama poruke da mi ovdje promijenimo neke nazive. Tako je sama inicijativa u startu osuđena na neprihvatanje, ali sam za to da se treba otvoriti razgovore oko spornih pitanja. Budućnost ovog grada, ove države, ipak je u dijalogu, u otklanjanju svih spornih pitanja koja sprečavaju integraciju bh. društva i države", rekao je.

Ulicama koje nose imena fašista
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:11 0:00

Ćosić je zahtijevao i promjenu ulica u Sarajevu, tvrdeći kako bi promijenio nazive ulica u Istočnom Sarajevu, poput naziva po četničkom vođi Draži Mihajloviću ili Ravnogorskom pokretu koji, kako i sam kaže, vrijađaju druge narode u Bosni i Hercegovini.

Protiv izmjene teksta ploče na Vijećnici je gradski vijećnik Stranke demokratske akcije (SDA) Vedad Deljković. On je bio vijećnik i u sazivu kada je inicijativa predložena, a i sada obnaša istu funkciju.

"Ja sam bio suzdržan na inicijativu gospodina Lazovića. Mislim da je jasno da je srpski narod u BiH konstitutivan narod, a osporavanje nekih činjenica, istorijskih, sudskih i pomjeranje table nisam podržao u prošlom mandatu, neću podržati ni u ovom. Puna podrška gradonačelnici, njen potez je na moje veliko oduševljenje", rekao je gradski vijećnik.

Deljković smatra da tekst ne treba biti promijenjen, jer, kako je naglasio, piše "srpski zločinci", a ne "srpski narod".

I Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" prije pet godina je tražio "preformulaciju" table na Vijećnici.

Predsjednik Upravnog odbora Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta", Dejan Garić u oktobru 2016. za RSE je rekao da "ovaj natpis boli i vrijeđa".

"Taj natpis boli sve one koji žele razmišljati o zajedničkom životu u ovoj zemlji, jer se time jedan narod svodi skoro, pa na nivo zločinaca", ocijenio je tada Garić natpis na tabli koja stoji na sarajevskoj Vijećnici.

Zbog natpisa na Vijećnici svoju posjetu Sarajevu 2014. godine i obilježavanju stogodišnjice Prvog svjetskog rata je otkazao tadašnji predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i premijer Aleksandar Vučić.

Tokom posjete povodom Samita 100 i Samita Brdo-Brioni, predstavnici Srbije su uslovili prekrivanjem spomen-ploče.

Različita mišljenja građana Sarajeva i Istočnog Sarajeva

Podijeljena su mišljenja stanovnika Sarajeva i Istočnog Sarajeva o tome treba li ukloniti table.

Ploču na Vijećnici ne treba mijenjati, mišljenja je Sarajlija Adem koji kaže da svi u ratu činili zločine.

"I jedna i druga strana i naravno da ima u Republici Srpskoj takvih ploča o tome, kao što je u Sarajevu. Oni svoje obilježavaju, a naravno Federacija obilježava svoje", kaže ovaj Sarajlija.

Za Nedima, stanovnika Sarajeva, "van svake pameti" je da se mijenja ploča na Vijećnici.

"Mislim da je van svake pameti, jer su ti isti ljudi zapalili tu Vijećnicu, radili ono što su uradili", kaže on u anketi RSE.

Istog mišljenja je i Bajro.

"Ne treba, neka stoji ta ploča, jer ko je gađao, s brda", rekao je Bajro.

Ploča, jedna na bosanskom druga na engleskom jeziku, ispred ulaza u sarajevsku Vijećnicu (12. april)
Ploča, jedna na bosanskom druga na engleskom jeziku, ispred ulaza u sarajevsku Vijećnicu (12. april)

Istovremeno, Milka iz Istočnog Sarajeva smatra da se ploča ne treba nalaziti na Vijećnici, jer je kao pripadnicu srpskog naroda to vrijeđa.

Njen sugrađanin Dejan istog je stava, jer, navodi Srbi nisu zločinci, kako, uveren je, sugeriše natpis na spomen ploči.

"Nije zločinački narod, nije genocidan narod i sve te tvrdnje koje iznose su totalno neopravdane bez obzira na presude koje je donosio Haški tribunal", kaže on.

I Radojku, stanovnicu Istočnog Sarajeva vrijeđaju natpisi na spomen-pločama u Sarajevu.

"Zašto me ne bi vrijeđalo! Kako god njih vrijeđa s ove strane, vrijeđa i nas s te strane", kaže ona.

Opsada Sarajeva

Sarajevska Vijećnicu u kojoj je bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUB) zapaljena je tokom opsade Sarajeva.

Iako je obnova Vijećnice počela 1996. godine, svečano je otvorena 9. maja 2014. godine.

(RSE/Video, april 2014.)

Dvjesto umjetnika na otvorenju Vijećnice
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:30 0:00

Opsada Sarajeva je trajala 44 mjeseca, od 5. aprila 1992. do 29. februara 1996. godine i najduža je opsada u modernoj istoriji ratovanja.

(RSE/Video, april 2017.)

Opsada Sarajeva: 'Obrisi planina su bili granice planete za nas'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:02 0:00

Prema podacima Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva, tokom opsade je ubijeno 13.952 Sarajlija, među njima 1.601 dijete.

Za zločine i teroriziranje stanovnika Sarajeva, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na doživotnu zatvorsku kaznu osudio je Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, te jednog od komandanata ovog korpusa, Dragomira Miloševića, na 29 godina.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG