Dostupni linkovi

Šta boli sarajevske Srbe?


Kada ime postane teret: Ulice Sarajeva
Kada ime postane teret: Ulice Sarajeva

Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" upozorilo je otvorenim pismom na loš položaj Srba u Sarajevu. Od problema sa nekažnjavanjem ratnih zločina, preko uvredljivih natpisa na zgradi Vijećnice, pa do toga da ne mogu naći posao. Nikada nije provedena ni odluka o konstitutivnosti, niti im je za razliku od drugih društava vraćena imovina.

Položaj Srba u Sarajevu im je lošiji, jer su za jedne izdajnici s hipotekom "Alijinih Srba" (Alija Izetbegović), dok drugi očekuju da konstantno dokazuju lojalnost bez namjere da stvarno riješe njihove probleme.

"Na ovom su mjestu srpski zločinci u noći 25/26.08.1992. zapalili Nacionalnu i univerzitetku biblioteku BiH", stoji na tabli postavljenoj na zgradu obnovljene Vijećnice u Sarajevu. Tek jedan od primjera koji vrijeđa sarajevske Srbe, one koji su odabrali da život nastave u ovom gradu i daju svoj doprinos njegovom razvoju, kaže Dejan Garić, predsjednik Upravnog odbora Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta".

"Taj natpis boli sve one koji žele razmišljati o zajedničkom životu u ovoj zemlji jer se time jedan narod svodi skoro pa na nivo zločinaca", ocjenjuje Garić.

Umjesto statusa konstitutivnog naroda, Srbi koji žive u Sarajevu svedeni su na nivo konstitutivne manjine kojoj je onemogućeno uživanje prava kao ostalim građanima, ističu u "Prosvjeti" zbog čega su poslali otvoreno pismo gradskim i kantonalnim vlastima u Sarajevu.

Stope Gavrila Principa nekad su stajale ispred ulaza u Muzej Sarajeva
Stope Gavrila Principa nekad su stajale ispred ulaza u Muzej Sarajeva


U pismu pominju javni linč pojedinih srpskih intelektualaca, sklanjanje stopa Gavrila Principa, pa sve do zločina na Kazanima i nikad primjereno obilježenog mjesta na kojem su pripadnici Armije BiH likvidirali Srbe tokom rata u Sarajevu.

Istovremeno, ime glavnog izvršioca, Mušana Topalovića Cace, ubijenog prilikom hapšenja zbog zločina koje je počinio, nalazi se na spomen-ploči uz imena, kako navode u "Prosvjeti", časnih branilaca grada.

"Termin sarajevski Srbi dodatni je teret", kazao je za RSE Dušan Šehovac, predratni asistent na Fakultetu političkih nauka, a poslije rata osnivač Demokratske inicijative sarajevskih Srba.

Za jedne su, smatra Šehovac, nepodobni i nedovoljno lojalni, a za druge izdajnici s hipotekom "Alijinih Srba", odnosno onih odanih Republici Bosni i Hercegovini i njenom prvom predsjedniku Aliji Izetbegoviću.

"Nisu prihvaćeni ni od domaćih vlasti, ni od domaćeg nacionalnog korpusa predstavljenog u politici, religiji, nevladinom sektoru, medijima, ekonomiji. Nisu prihvaćeni, a naravno niko nas ne voli iz Republike Srpske, jer kao što su me ovih dana ocijenili: 'Dušane ti si pravi Alijin Srbin' ", pojasnio je Dušan Šehovac.

Nismo prihvaćeni u Federaciji BiH, a ne vole nas ni u RS: Dušan Šehovac
Nismo prihvaćeni u Federaciji BiH, a ne vole nas ni u RS: Dušan Šehovac


Dejan Garić navodi da su tako sarajevski Srbi zapali u vakuum "jer nisu ničiji".

"Danas imamo jednu situaciju koja je apsurdna. U državnim institucijama koje se nalaze na nivou BiH radi po paritetu veliki broj Srba, ali je isto tako činjenica da na skoro nijedan od tih konkursa koji budu raspisani nijedan Srbin iz Federacije BiH neće dobiti posao, jer znate da su ti poslovi rezervisani za one koji dolaze iz RS (Republika Srpska), koji su povezani s političkim strankama koji imaju sjedište u tom entitetu, tako da ni na taj način ne mogu ostvariti pravo na zaposlenje", tvrdi Garić.

Pitanje restitucije neriješeno

Prema rezultatima popisa stanovništva, na području Kantona Sarajevo živi 13.300 Srba, dok je na području četiri gradske opštine taj broj jedva premašio 10.000 u odnosu na više od 92.000 koliko je živjelo prije rata.

Odnos nije ništa bolji ni u Federaciji BiH gdje se decenijama pokušava popuniti Dom naroda kadrovima iz reda Srpskog naroda, no bezuspješno.

Predsjedavajuća Doma Lidija Bradara za medije je prokomentirala ovo stanje riječima: "Možda to govori u prilog da u Federaciji ne živi dovoljan broj Srba, ili nisu izabrani u županijske skupštine".

Savo Vlaški, predsjednik društva "Prosvjeta", upozorava i na to da mladi ljudi širom Bosne i Hercegovine i Sarajeva odlaze, ali da je u slučaju srpskog stanovništva to još tragičnije jer ostaju, uglavnom, starci koji umiru.

Da ima volje i za mlade bi se našlo rješenje, kaže Vlaški, navodeći primjer restitucije.

"Kad bi nam vratili dio imovine koje imamo u Sarajevu na 15 objekata mi bi kroz to mogli maltene zaposliti sve mlade Srbe koji ovdje žive. Na žalost, mi smo za sada vratili u ovoj zgradi prizemlje, podrum i prvi sprat, a gore su četiri stana otkupljena, iako nam nije jasno kako se u zgradi koja je pod restitucijom, mogu otkupiti stanovi", pita se Vlaški.

Tabla ispred ulaza u Vijećnicu, Sarajevo
Tabla ispred ulaza u Vijećnicu, Sarajevo


Pored toga, ni u javnim institucijama u Kantonu Sarajevo nema dovoljno Srba, niti se radi na tome da budu uključeni i u upravljačke strukture javnih preduzeća u gradu, iako se već godinama obećavaju promjene, kao i puna provedba odluke o konstitutivnosti koja podrazumijeva da tri naroda u BiH, Srbi, Bošnjaci i Hrvati budu konstitutivni na cijeloj teritoriji BiH.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG