Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Centar razmene ideja umetnika iz regiona


Snježana Pintarić, Vladimir Stojisavljević i Branislava Anđelković
Predstavnici grada Zagreba i Muzeja suvremene umjetnosti predstavili su danas u Beogradu zgradu novog muzeja, koja bi, pored njene osnovne namene – čuvanja i izlaganja sakupljene umetničke građe, trebalo da postane i novi centar okupljanja i razmene ideja, ne samo likovnih umetnika i kustosa iz regiona, već i predstavnika drugih kulturnih pravaca.

Muzej suvremene umjetnosti koji, u prostoru barokne palate u centru Zagreba, više od pola veka čuva dvanaestak hiljada radova domaćih i stranih autora, seli se 11. decembra u novu zgradu i novi deo grada, kojem su duh života, već, utisnule neke značajne institucije kulture.

Projektno delo Igora Franića, vredno 30 milona evra, obuhvata izložbene prostore raspoređene na tri sprata, likovne radionice, biblioteku sa čitaonicom, multimedijalne dvorane, prodavnicu, restoran, apartmane i kako obećava njegova upravnica Snježana Pintarić:

Snježana Pintarić: Ovo neće biti prašnjavi muzej koji će sakupljati prašinu i zjapiti prazan.
“ Neće biti prašnjavi muzej koji će sakupljati prašinu i zjapiti prazan, već se iskreno nadamo, da će biti centar i mjesto kulture i komunikacije, i mjesto događanja.”


Po mišljenju savetnika gradonačelnika Zagreba Vladimira Stojisavljevića, zgrada novog muzeja imaće izuzetno važno mesto, ne samo u kulturnom životu Zagreba, već i Beograda, i ostalih regionalnih centara:

“ Ne samo zbog toga da pokažemo ono što imamo i što se nakupilo u tih desetljeća posljednjih dvadesetog stoljeća, nego zato da se stvori neko središte gdje će ljudi ponovo razmjenjivati nove ideje.”

“Nove ideje pripadaju novim naraštajima”, primećuje Stojisavljević, ali, citirajući Šekspira, ne propušta ni podsećanje na učinak njihovih prethodnika:

“ Sjeme budućnosti je uvjek posijano u prošlosti! Iz tih nekih prošlih stremljenja i dostignuća, danas već, vidimo da to nije bilo malo. Mi krećemo u jedan novi ciklus i zato mi je drago da vas, u ime ljudi koje to zanima i koje zanima razmjena ideja, mogu pozvati da dođete u Zagreb, u naš muzej, da doprinesete tom novom ciklusu i novim naraštajima omogućimo, da sa svojim idejama, pokušaju popraviti ovaj svijet, kao što smo mi to u našoj mladosti radili.”

DOBRE TENDENCIJE

“U regionu se nešto dešava. Sazreva shvatanje da se u Evropu ulazi na adekvatan način, kroz afirmaciju kulturnih i umetničkih identiteta”, kaže upravnica beogradskog Muzeja savremene umetnosti Branislava Anđelković, najavljujući izložbu, koja referira na zajednički umetnički prostor i koja se bavi političkim praksama u “postjugoslovenskoj umetnosti”.

Vladimir Srojisavljević i Branislava Anđelković
“ Gde imamo, čak, šest kustosa iz Zagreba, a tu je i veliki broj umetnika, takođe, iz Zagreba. Nema potrebe ni pominjati generacije kustosa i umetnika koji sarađuju na ovom zajedničkom umetničkom prostoru. Ja verujem da ćemo u idućim godinama i dalje ostvarivati tu stručnu i profesionalnu saradnju, a i onu saradnju koja je, ja bih rekla, u ovom trenutku veoma važna, a to je razmena kustoskih znanja i rada, zbog srodnosti naših umetničkih kolekcija i zbirki.”


O kulturnoj povezanosti ovog podučja, možda najbolje govori kolekcija od 12 hiljada dela koja u Zagrebu čuva Muzej suvremene umjetnosti.

“Od onih najstarijih generacija koje su stvarale suvremenu umjetnost u Hrvatskoj, i naravno, dobro smo bili povezani i sa srpskom scenom, bosansko-hercegovačkom, naročito sa slovenskom. Imamo vrlo dobru zbirku slovenskih umjetnika, ali isto tako, vrlo dobru zbirku konceptualnih radova, protokonceptualnih radova i nove umjetničke prakse sa ovog područja,” kaže Pintarić.

Muzej suvremene umjetnosti ima ambicije da postane i jedan od ključnih stožera drugih kultrunih pravaca, o čemu umetnički direktor Bitefa Jovan Ćirilov kaže:

“ To su ljudi koji su zaintersovani za saradnju, ili suradnju, i već sama činjenica da su došli ovde da prave konferenciju za štampu i da pozovu goste na saradnju, govori o tome da su te tendencije, u tom smislu, dobre i odlične. Mislim da su umetnici i jedne i druge sredine, kao i cele ex Jugoslavije, bili oni koji su išli u pozitivnom pravcu, za razliku od političara i onih drugih slojeva, koji manje umeju da misle o budućnosti i koji su manje humani.”
XS
SM
MD
LG