Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Meštrović zaslužuje da se bavimo njegovom djelima


Zdenac života u Zagrebu jedno je od majstorskih djela Ivana Meštrovića
Na najvećem sajmu knjiga u Hrvatskoj, Interliberu, danas je u izdanju 'Školske knjige' predstavljena i prva opsežna biografija velikog hrvatskog i svjetskog kipara Ivana Meštrovića, kojeg Hrvati konačno i uspješno vraćaju iz svojevrsnog 'političkog zaborava'.

'Život Ivana Meštrovića' prvi je dio višesveščane monografije autora Duška Kečkemeta, raskošno opremljena knjiga na 1.500 stranica, s više od pet stotina fotografija, u kojoj splitski povjesničar umjetnosti proučava političko, kulturno i umjetničko djelovanje Ivana Meštovića, njegov hrvatski, jugoslavenski i američki opus u kontekstu suvremene svjetske umjetnosti.

Akademik Tonko Marojević:

«Meštrović je proživio sve moguće oscilacije i ukusa i političkih promjena, jer je i osobno imao buran i velik život. Meni se čini da je njegov život jedna od najzanimljivijih hrvatskih sudbina koje su uopće postojale u prošlom stoljeću. On je, na neki način, proživio sve što se dogodilo i sve to i prezentirao i, uz Tita, imao najvećeg odjeka, ne samo sto se tice hrvatskih umjetnika, nego i svih ljudi. Prema tome, njegov životopis, ovako metodično i sustvano istražen, kao što ga je radio Kečkemet kroz 20-30 godina svog rada, uz sve ostale angažmane, mislim da se isplatilo, da smo to bili dužni učiniti kako bismo Meštrovića ponovo vratili u opticaj, ne samo hrvatski nego i europski.»
Mnogi koji su govorili o Ivanu Meštroviću i njegovoj politici jednostavno nisu razumjeli povijesni kontekst.


Direktor 'Školske knjige', najveće izdavačke kuće u Hrvatskoj, Ante Žužul kaže da su knjigu izdali vlastitim sredstvima, uz minimalnu pomoć Ministarstva kulture, jer je velikan Meštrović to zaslužio, ma koliko su ga neki zbog političkih ideja i svojevremenog jugoslavenstva pokusavali gurnuti u zaborav.

«Mnogi koji su govorili o Ivanu Meštroviću i njegovoj politici jednostavno nisu razumjeli povijesni kontekst.Uosatalom,tako su mogli prigovarati i Štrosmajeru i Ici Kršnjavom, pa Andriji Kačiu-Miošiću, a to su ljudi koji su shvaćali kako je izgledalo jedno vrijeme. Hrvati su stvorili Jugoslaviju Prvu, Drugu ...Komunističku partiju. Hrvati su trošili iluziju o jednoj zajednici, a onda, u jednom trenutku, kad su shvatili da u toj zajednici nemaju svoje mogućnosti, onda su rekli 'sad hoćemo svoju slobodu'.«


Konačno revalorizacija velikog umjetnika


Tako je pitanje Branimira Donata iz 1997-e 'Zašto se Hrvati tako panično boje napisati jednu jedinu knjigu o svom kiparu Ivanu Meštroviću' konačno dobilo odgovor i Meštović u Hrvatskoj upravo doživljava revalorizaciju. Akademik Marojević:

«Premda je Meštrović svoje hrvatstvo čak i jako afirmirao zadnjih godina života, ali dio njegovog angažmana jest bio u Jugoslavenskom odboru, jugoslavenskoj ideji i jugoslavenskoj politici. Mislim da je sada vrijeme za objektivnu procjenu i mislim da je ovo gradja na kojoj se to doitsa može učiniti i ne moramo se složiti sa svim procjenama bilo kojeg interpreta.»


A i umjetnički ukusi su, podsjeća akademik Marojević, različiti:
On je rekao: 'Podstrek mojem stvaralaštvu je bila ideja da bar, na mojem polju, siromašni i maleni hrvatski narod bude bogatiji'


«Meni, u ranoj Meštrovićevoj fazi, zauvijek ostaje njegov Zdenac života, kolkogod u njemu bilo 'rodenizma', a neosporno ostaje i njegova ekspresionistička faza rata. Naime, meni se čini da je njegova Pieta iz 1914/15 fascinantno djelo, zatim ostaje njegov klasicizam 'Žena u grču' dvadeset i neke, ostaje Perzefona, ostaje dovoljno, jer to je jedan opus o kojem se isplati misliti u europskim kategorijama!'


Na promociji Meštrovićeve monografije 1883.- 1962. – 2002. bio je i sin velikog majstora, dr Mate Meštrović, koji se slaže da je svako 'slanje Meštrovića u zaborav' uglavnom bilo povezano sa politikom:

«Za vrijeme Prve Jugoslavije on je zauzimao vrlo važan položaj,on je sagradio Avalu, napravio Grgura Ninskoga, Marulića, takoreći većinu svih glavnih spomenika. Onda je došao Drugi svjetski rat, došlo je do promjene vlasti, a moj otac, iako nikad nije prekinuo komunikacije sa Titovim režimom, nije se htio vratiti. Dakle, i oni su isto imali neki ambivalentan odnos spram njega. Ali, da vam nešto rečem o njegovu hrvatstvu. On je rekao: 'Podstrek mojem stvaralaštvu je bila ideja da bar, na mojem polju, siromašni i maleni hrvatski narod bude bogatiji'."


RSE: Sin Ivana Meštrovića, frapantno mu sličan, kako je to biti i nositi to veliko ime?

Mate Meštrović: «Ha,ha....jednom mi se čak i desilo da me jedna stara gospodja zaustavila na ulici i začudno upitala: Pa, Vi ste još živ?!»
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG