Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Novi korak udaljavanja Turske od Zapada


Još jedan korak ka udaljavanju Turske od Zapada (Foto: žena sa aplikacijom za vizu na ulazu u Američku ambasadu u Ankari)

SAD i Turska uvele su međusobnu restrikciju viza nakon što je jedan zaposlenik američkog konzulata uhapšen u Istanbulu pod optužbom za špijunažu. Prvo su SAD u nedjelju saopštile da suspenduju sve neimigrantske vize za Tursku, da bi par sati kasnije Ankara uzvratili istim mjerama. Ovo je još jedan korak ka udaljavanju Turske u odnosima sa Zapadom nakon što je Ankara, članica NATO-a, prethodno veče zahladila odnose sa EU, naročito Njemačkom.

SAD su suspendovale proces izdavanja neimigranstkih viza za Tursku nakon što su turske vlasti prošle sedmice uhapsile zaposlenika američke ambasade, turske nacionalnosti, eskalirajući diplomatsku krizu između dva saveznika, i u suštini blokirajući na hiljade Turaka da putuju u SAD.

U saopštenju se navodi da su ih nedavni događaji natjerali da "razmotre posvećenost turske vlade osiguranju bezbjednosti američke misije i personala" u Turskoj. Navedeno je i da suspenzija neimigranskih viza stupa na snagu odmah.

Ankara je uzvratila nekoliko sati kasnije objavom da su i oni "suspendovali sve neimigrantske viza usluge" u turskim diplomatskim predstavništvima u SAD i da mjere stupaju na snagu odmah. Odnosiće se na izdavanje viza preko interneta, na granici i na licu mjesta u pasošima.

Hapšenje zaposlenika američkog diplomatskog predstavništva u Istanbulu drugo je po redu u proteklih godinu dana, uz još najmanje desetak američkih građana koje su turske vlasti uhapsile pod optužbom za još nedokazane veze sa vjerskim učiteljem u egzilu u SAD Fethullahom Gulenom, kojeg Ankara optižuje da stoji iza neuspješnog pokušaja puča 15. jula 2016.

Fethullaha Gulena turske vlasti krive za pokušaj državnog udara
Fethullaha Gulena turske vlasti krive za pokušaj državnog udara

Gulen živi u Pensilvaniji i njegovo izučenje Ankara je tražila bez mnogo uspjeha. Gulen nekadašnji prijatelj i saradnik turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, negira bilo kakvu umješanost u pokušaj puča.

Zaposlenik u američkoj ambasadi uhapšen prošle sedmice Metin Topuz optužen je za "špijunažu i pokušaj zbacivanja turske vlade i Ustava". Turska državna agencija Anadolija je izvjestila da je navodno Topuz komunicirao sa bivšim policijskim šefovima 2013. godine u istrazi za korupciju, te 121 osobom umješanom u pokušaj puča i još 100 ljudi koristeći šifrovane aplikacije za poruke na mobilnom telefonu.

Američka ambasada je saopštila da su "duboko uznemireni" hapšenjem.

Prethodno je u martu u južnoj provinciji Adana uhapšen Hamza Ulucay, prevodilac američkog konzulata u Adani, pod optužbom za navodne veze sa zabranjenom Radničkom partijom Kurdistana (PKK ) i njenim milicijama.

Među najmanje destak američkih državljana uhapšenih u Turskoj je i američki hrišćanski pastor Andrew Burunson, koji već više od 20 godina živi u Turskoj i koji je u zatvoru više od godinu dana, takođe zbog navodnih veza sa Fethullahom Gulenom. Prošlog mjeseca je predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao da SAD vrše pritisak na Tursku da im vrati, kako je rekao "klerika" dok istovremno sami odbijaju da im izruče drugog "klerika", misleći na Gulena.

Među uhapšenima je i naučnik NASA-e Serkan Golge
Među uhapšenima je i naučnik NASA-e Serkan Golge

The New York Times (NYT) je objavio prije dva dana da se osim pomenutog hrišćanskog misionara u zatvoru u Turskoj nakon Ergoganovih čistki nalazi i naučnik NASE-e, američki državljanin turskog porijekla Serkan Golge.

Američki zvaničnici su, navodi NYT, pokušali, ali bezuspješno, izvršiti pritisak na turske vlasti, uključujući i lične apele potpredsjednika Mike Pencea Erdoganu, kao i pismom koje je potpisalo 78 članova Kongresa.

Američki zvaničnici za sada su nemoćni da osiguraju njihove oslobađanje i, kao kavodi NYT, sve je očiglednije da su uhapšeni postali potencijalna moneta za trgovinu u dugotrajnim naporima Turske da natjera američku vladu da im izruči Gulena.

Prošlogodišnji pokušaj puča nakon kojeg je uslijedilo proglašenje vanrednog stanja turske vlasti su iskoristile za hapšenje desetina hiljada vojnih zvaničnika, policajaca, sudija, tužilaca, novinara, akademika, profesora, nastavnika i drugih javnih djelatnika u čistakama koje su Tursku, iako članicu NATO-a, udaljile od zapadnih saveznika. Više od 100.000 takođe je otpušteno iz javnih službi.

Među uhapšenim stranim državljanima su i građani EU, uključjući i njemačke i holandske. Sa ove dvije države su odnose posebno zahladili od početka ove godine i održavanja aprilskog referenduma na kojima je Erdogan sebi pribavio neorganične, ili kako su zabilježli mediji "sultanske ovlasti.” Referendum koji je tijesnom većinom prošao prema tvrdnjama EU posmatrača nije sproveden u skladu sa demokratskim standardima.

Kada je riječ o odnosima Turske i SAD tu je nesaglasje oko sirijskih kurdskih milicija, koje SAD podržavaju u borbi protiv miltanata "Islamske države.” Turska ih, pak, smatra terorističkim grupama koje su produžena ruka Radničke partije Kurdistana (PKK), sa kojom turske vlasti imaju suskobe više od 30 godina, zbog polažaja kurdske manjine u Turskoj.

Osim toga, tu je i neslavni skandal tokom majske posjete turskog predsjednika Vašingtonu, kada je Erdoganovo obezbjeđenje tuklo mirne demonstrante, američke građane turskog porijekla. Nakon toga je uslijedila optužnica protiv 19 osoba uključjući i 15 članova turskog obezbjeđenje kojoj se terete za krivična djela nasilja.

(Video: Erdogan posmatrao tuču ispred Ambasade)

Erdogan posmatrao tuču ispred Ambasade u Vašingtonu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:39 0:00

Erdogan je optužnicu nazvao "skandaloznom” i obrazložio da ga je njegovo obezbjeđenje štitilo od "kurdskih milicija koje su protestovale ispred Ambasade.”

Turska je lira je pala za više od 6 posto u nedjelju veče nakon objave ovih diplomatskog spora, da bi se u utorak ujutro djelimičmo povratila za 4 procenta.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG