Iranci prolaze kroz jedno od najdužih isključenja interneta u istoriji, nakon što su vlasti uvele digitalnu blokadu 8. januara, istovremeno s nasilnim suzbijanjem protesta protiv vlasti.
Iako su vlasti višesedmične demonstracije protiv vjerskih lidera u Iranu ugušile neviđenom upotrebom sile, i dalje nije jasno kada će pristup internetu biti obnovljen.
Čak i kada se usluge ponovo uspostave, Iranci bi mogli biti trajno odsječeni od globalnog interneta, jer vlasti nastoje prisiliti građane da koriste domaći "intranet", koji funkcioniše nezavisno od svjetske internetske mreže, upozoravaju stručnjaci za digitalna pitanja.
NetBlocks, organizacija za praćenje interneta, saopštila je 20. januara da pregled saobraćaja s nekih ograničenih servisa i platformi sugeriše da vlada možda eksperimentalno prelazi na "povezivanje zasnovano na bijeloj listi".
Stavljanje na bijelu liniju je vrsta internet cenzure gdje vlasti blokiraju pristup većem dijelu globalnog interneta, dok selektivno dozvoljavaju ograničen broj odobrenih web stranica, aplikacija i servisa.
Prema navodima Filterbaana, iranske organizacije za digitalna prava povezane s grupom Miaan sa sjedištem u Teksasu, internetska politika Islamske Republike prešla je u fazu "potpune blokade", u kojoj je isključenje pravilo, a pristup se daje samo selektivno.
Analiza opisuje prelazak s "raširenog filtriranja" na ono što Filterbaan naziva "vojničkim upravljanjem komunikacijama", gdje se pristup internetu tretira kao izuzetak, a ne kao norma.
Jedan visoki državni zvaničnik obećao je 19. januara da će se internet vratiti u "normalno stanje" do kraja sedmice. Međutim, portal IranWire je 15. januara izvijestio da je vladina glasnogovornica Fatemeh Mohajerani izjavila kako međunarodni internet neće biti dostupan barem do perzijske Nove godine u martu.
Aktuelna blokada interneta nanijela je ogromnu štetu iranskoj digitalnoj ekonomiji.
Reza Olfatsefat, sekretar Iranske asocijacije internetskih biznisa, izjavio je da je isključenje već uzrokovalo više od 400 biliona rijala (oko 288 miliona dolara) finansijskih gubitaka za mala i velika preduzeća.
Historija blokada
Iran reguliše pristup popularnim društvenim mrežama još od 2009. godine, kada su izbili masovni protesti nakon sporne ponovne pobjede populističkog predsjednika Mahmuda Ahmadinejada.
Tokom protesta u novembru 2019. godine, izazvanih naglim povećanjem cijena goriva, iranske vlasti su po prvi put uvele prekid interneta na nivou cijele zemlje, uz nasilno gušenje demonstracija.
Prekidi interneta uvedeni su i tokom višemjesečnih protesta "Žena, život, sloboda" 2022. godine.
Tvrda struja u Iranu podržava aktuelnu digitalnu blokadu, držeći se zvaničnog stava da je isključivanje interneta ključno za zaštitu nacionalne sigurnosti u periodima nemira.
Međutim, čak i ako vlasti ponovo omoguće pristup internetu, makar i u ograničenom obliku, ne postoji plan za vraćanje pristupa popularnim aplikacijama društvenih mreža — uključujući Instagram, WhatsApp i Telegram — kojima su Iranci ranije mogli pristupiti.
"S obzirom na trenutne okolnosti u zemlji, nema prostora za ponovno omogućavanje pristupa stranim aplikacijama za razmjenu poruka", izjavio je Ahmad Nirumand, predsjednik iranske Komisije za digitalnu transformaciju, tijela povezanog s državom, nagovještavajući internet nakon blokade ograničen isključivo na državno odobrene kanale.
Iranske vlasti godinama pokušavaju ohrabriti građane da koriste domaće društvene mreže tako što blokiraju pristup popularnim stranim alternativama, ali s malo uspjeha. Zabranjene strane aplikacije i dalje su široko korištene, jer mnogi Iranci koriste VPN‑ove kako bi zaobišli državnu kontrolu.
Priredila Elvisa Tatlić