Sjedinjene Američke Države poručile su da će pažljivo pratiti one u Bosni i Hercegovini koji "daju prioritet političkoj prednosti nad energetskom sigurnošću, zasnovanoj na pouzdanoj američkoj energiji i prekidu ovisnosti o ruskom plinu".
Odgovoreno je to iz State Departmenta na upit Radija Slobodna Evropa o nedavnim sastancima zvaničnika entiteta Republika Srpska (RS) sa predstavnicima ruske energetske kompanije Gazprom, u trenutku kada Evropska unija (EU) najavljuje postepenu obustavu uvoza ruskog plina.
"S obzirom na to da EU postupno Evropska unija je od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, uvela niz sankcija protiv dijela ruskog energetskog sektora i najavila plan da do kraja 2027. u potpunosti obustavi uvoz gasa iz Rusije.
Ruska državna kompanija Gazprom i dalje nije obuhvaćena sankcijama Evropske unije.
Dok su pojedine zemlje, uključujući Poljsku, Letoniju, Litvaniju i Estoniju, već prekinule uvoz ruskog gasa, druge, poput Mađarske i Slovačke, i dalje ostaju ovisne o tom izvoru. do jeseni 2027., BiH si ne može priuštiti odgađanja", naveli su.
Zvaničnici RS, među kojima su bili predstavnici Vlade i lider vladajuće stranke u tom entitetu Milorad Dodik, razgovarali su proteklih dana sa rukovodstvom Gazporma u Sankt Peterburgu.
Posjeta Rusiji dolazi u vrijeme kada vlast RS-a nastavlja pripreme za izgradnju plinovoda, poznatog kao Istočna nova interkonekcija, čiju vrijednost procjenjuje na 500 miliona eura.
On bi trebao povezati taj entitet s mrežom u Srbiji, putem koje se Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva, isključivo, ruskim plinom.
Nakon sastanka krajem maja, ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić potvrdio je da taj bh. entitet ostaje važan partner Gazproma u razvoju plinske infrastrukture.
BiH je trenutno potpuno ovisna o ruskom plinu koji se, preko Srbije, dobavlja putem Turskog toka.
Vlast u Federaciji BiH planira gradnju plinovoda Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku.
Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu.
Sporazum između BiH i Hrvatske o povezivanju gasovoda, s ograncima prema Hercegovini i sjeverozapadu zemlje, potpisan je uz sudjelovanje američkog ministra energetike Chrisa Wrighta u aprilu u Dubrovniku.
Svemu je prethodila višemjesečna potpora službenog Washingtona projektu koji su nazvali "strateškim za energetsku sigurnost regije".
Hrvatski dio projekta vodi državni Plinacro, dok je u BiH kao nositelj određena privatna američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, čiji direktori su dio uskog kruga predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Projekt je izazvao kritike Europske komisije i Energetske zajednice, čiji je BiH član, zbog posebnog (lex specialis) zakona u Federaciji BiH u koji je unesena američka privatna firma, kao i pitanja usklađenosti s pravilima EU.
Novim gasovodom BiH bi trebala dobiti oko 1,5 milijardi kubika, pa se razmatra i izgradnja elektrana koje bi mogle opskrbiti strujom oko 400.000 domaćinstava.
Planirani gasovod bi se povezao s postojećim koji dolazi iz Srbije., kojim bi plin stizao da LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj, a u projekt su uključeni američki investitori.
Iz State Departmenta istaknuli su da su SAD predane partnerstvu s BiH kako bi diverzificirale svoj energetski sektor.
Također, navode da je plinovod Južna interkonekcija bio prioritet američke vlade u posljednje tri administracije, te da će proširiti i diverzificirati energetski sektor BiH.
"Dajući joj veću kontrolu nad opskrbom energijom pružanjem pristupa tržišno utemeljenom prirodnom plinu i smanjenjem ovisnosti o jednom, nepouzdanom izvoru", naveli su iz State Departmenta.
Kako je rečeno, izvoz američke energije centralni je stup ekonomske suradnje SAD-a sa evropskim partnerima.
"SAD imaju resurse za podršku evropskim naporima da se odvoji od ruske energije i potaknu ekonomski rast. Američke kompanije su pouzdani partneri i spremne su pružiti podršku", navodi se u odgovoru za RSE.
BiH godišnje potroši do 250 miliona kubnih metara plina, koji u zemlju ulazi u Šepku, na istoku zemlje, a trasom izgrađenom prije gotovo 50 godina doprema se do Sarajeva, sa najvećim brojem potrošača, te dalje do srednje Bosne.