Trump nagovijestio ponovni fokus na Ukrajinu, Iran u 'drugom planu'
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegov američki kolega Donald Trump na samitu G7 u Evian-les-Bainsu u Francuskoj, 16. juna 2026.
Američki predsjednik Donald Trump održao je "veoma dobar sastanak" sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na samitu G7 u Francuskoj, rekao je novinarima 16. juna, dodajući da bi "Rusija trebala sklopiti dogovor", dok je istovremeno nagovijestio da bi se najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata mogao pomjeriti više na listi njegovih prioriteta.
Napori SAD-a da posreduje u postizanju mira u sukobu koji bjesni od ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu 2022. godine uglavnom su u zastoju posljednjih mjeseci, posebno otkako su zračni udari SAD-a i Izraela započeli rat s Iranom 28. februara.
Međutim, Trump je sugerisao da bi se to moglo promijeniti sada kada je objavljen okvirni sporazum s Iranom.
Na pitanje hoće li sada imati "poseban fokus" na Ukrajinu, Trump je odgovorio: "Bili smo fokusirani na Iran. To će sada biti u drugom planu... Želim učiniti sve što mogu".
Trump je rekao da će se ponovo sastati sa Zelenskim kasnije tokom dana, 16. juna.
Ranije, dok je Zelenski sjedio s liderima G7, uključujući Trumpa, otvorio je fasciklu s fotografijom onoga što je izgledalo kao noćni požar, što je potencijalno rezultat onoga što Ukrajina naziva ciljanim ruskim napadom na čuvenu Kijevsko-pečersku lavru, manastirski kompleks pod zaštitom UNESCO-a.
"Glavni fokus je jačanje protuzračne odbrane za Ukrajinu i unapređenje diplomatije kako bi Rusija okončala svoj rat", objavio je Zelenski na platformi X nakon sastanka. "Mir je potreban."
Zelenski je na diplomatskim sastancima često pokazivao fotografije ruskih napada i zvjerstava.
Napad na katedralu, koja se nalazi u srcu historijskog manastirskog kompleksa, izazvao je globalnu osudu i naglasio da se sukobu još ne nazire kraj, kao ni intenzivnim ruskim zračnim udarima na civilne ciljeve u Ukrajini.
Hiljadu godina razaranja i obnove: Kijevsko-pečerska lavra
1/12Stanovnici Kijeva probudili su se 15. juna i zatekli najvjerniji vjerski spomenik svog grada u plamenu, nakon što je Rusija pokrenula veliki napad dronovima i projektilima na lokacije širom Ukrajine.
To je najnovija ratna šteta nanesena Uspenskoj katedrali u Kijevsko-pečerskoj lavri tokom burne, gotovo hiljadu godina duge historije ovog manastira.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
2/12Crtež Kijevsko-pečerske lavre iz 1651. godine. Naziv "lavra" označava manastirski kompleks koji uključuje ćelije za pustinjake, dok riječ "pečerska" znači "pećinska", po mreži pećina koje se nalaze u sklopu kompleksa.
Manastirski kompleks osnovan je u 11. vijeku na brdu s kojeg se pruža pogled na rijeku Dnjepar. Između 1096. i 1416. godine, Lavru su u više navrata pljačkali i palili kumanski osvajači, a kasnije mongolski osvajači i pripadnici Zlatne horde.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
3/12Dvorište unutar manastira iz 1902. godine, kada je Kijev bio grad u sastavu Ruskog Carstva.
Manastirski kompleks obuhvata i katakombe u kojima se nalaze mumificirani ostaci svetaca koje poštuju pravoslavni hrišćani, uključujući Nestora Ljetopisca, monaha kojem se pripisuje autorstvo nad "Povijest minulih ljeta" (Prvom kijevskom hronikom).
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
4/12Ulaz u manastirski kompleks iz 1918. godine.
Tokom Ukrajinsko-sovjetskog rata, proboljševički militanti pogubili su mitropolita Ruske pravoslavne crkve u blizini zidina Lavre početkom 1918. Nakon što su Sovjeti preuzeli vlast nad Ukrajinom, država je konfiskovala dragocjenosti manastira, a kompleks je pretvoren u muzej.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
5/12Njemački vojnik na zvoniku Kijevsko-pečerske lavre u septembru 1941. godine, tokom nacističke okupacije Kijeva.
Nekoliko sedmica nakon što je ova fotografija snimljena, Uspenska katedrala uništena je u eksploziji za koju se naveliko vjeruje da su je uzrokovale mine koje su ostavile sovjetske snage (Crvena armija) u povlačenju.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
6/12Ruševine preostale nakon eksplozije u novembru 1941. godine koja je uništila Sabornu crkvu. Ova fotografija je snimljena 1942. godine, kada je Kijev još uvijek bio pod nacističkom okupacijom. Crvena armija je ponovo zauzela grad krajem 1943. godine.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
7/12Fotografija manastira iz 1977. godine, koja je preživjela Drugi svjetski rat. Uništena Saborna crkva (izvan kadra, lijevo na ovoj slici) ostala je neobnovljena tokom cijelog sovjetskog poslijeratnog perioda.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
8/12Nakon što je Ukrajina stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine, Uspenska katedrala (prikazana ovdje 2013.) obnovljena je na vrijeme za proslavu Dana nezavisnosti Ukrajine 2000. godine.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
9/12Sunčeva svjetlost prodire kroz unutrašnjost Crkve refektorije Kijevsko-pečerske lavre.
Manastir je djelovao pod nadležnošću Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC), koja je bila povezana s Moskvom. UPC je prekinula veze s Moskovskim patrijarhatom u maju 2022. godine i osudila opštu invaziju na Ukrajinu. Kijevske vlasti optužuju UPC da i dalje održava veze s Rusijom.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
10/12Ukrajinski vojnici prolaze pored monaha u Kijevsko-pečerskoj lavri u martu 2023.
Policija je izvršila pretres manastira ubrzo nakon što se u novembru 2022. pojavio video-snimak na kojem se vidi kako vjernici u jednoj od crkvi u kompleksu pjevaju patriotsku rusku pjesmu koja završava stihom: "Zvonjava [crkvenih zvona] plovi, plovi nad Rusijom, Majka Rusija se budi."
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
11/12U martu 2023. godine, Ministarstvo kulture Ukrajine raskinulo je ugovor o zakupu koji je UPC-u omogućavao korištenje dijela manastira, ali su sveštenici ove crkve odbili naredbu o iseljenju. Prema podacima iz juna 2026. godine, u Lavri je i dalje ostao veliki broj sveštenika i monaha UPC-a.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
12/12Mjesto udara drona na Uspensku katedralu, snimljeno 15. juna 2026. Slike s terena prikazuju velika oštećenja na krovu bogomolje, koja je zapaljena tokom noćnog napada, dok je njena unutrašnjost pretrpjela mala oštećenja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ruski dronovi "namjerno ciljali" dio grada u kojem se nalazi manastirski kompleks. Arhimandrit Avramije, namjesnik u Lavri, rekao je za RSE da je ovaj udar djelovao kao da vas je "neprijateljski metak pogodio pravo u srce".
Rusija poriče da je ciljala manastir i tvrdi da je šteta nastala uslijed djelovanja zalutale ukrajinske protivvazdušne odbrane, ali za te tvrdnje nije ponudila dokaze. U ruskim vazdušnim napadima širom Ukrajine pogođeni su brojni stambeni objekti, civilna infrastruktura i kulturna dobra, ostavljajući za sobom veliku materijalnu štetu i ljudske žrtve.
Požar koji je izbio 15. juna, usred ruske invazije na Ukrajinu, najnovija je ratna rana nanesena Kijevsko-pečerskoj lavri, staroj nekoliko vijekova, koja je najprepoznatljiviji vjerski simbol ukrajinske prijestolnice.
Prethodni slajd
Naredni slajd
U međuvremenu, i Ukrajina uzvraća udarce, posebno kroz kampanju dalekometnih napada dronovima na ruske rafinerije nafte, koja je nastavljena i u satima uoči samita G7 napadom na rafineriju nafte u blizini Moskve koja opskrbljuje oko 40 posto regije glavnog grada gorivom.
Na bojnom polju, ruske snage nisu uspjele ostvariti nikakav proboj u onome što je uglavnom postalo statičan rat iscrpljivanja.
Pred samit, Bloomberg je izvijestio da američki saveznici žele uvjeriti Trumpa da Ukrajina sada ima inicijativu u sukobu.
Dok je Trump govorio, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da trenutno nema planova da američki pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner posjete Moskvu. Oni su bili česti posjetioci ruske prijestolnice, ali nikada nisu posjetili Kijev.
Na drugim poljima diplomatskog i ekonomskog fronta, Ukrajina ostvaruje napredak, posebno time što je 15. juna konačno pokrenula zvanične pregovore o pristupanju Evropskoj uniji.
Dok razgovori na samitu G7 traju, u objavi na X nalogu britanskog premijera Keira Starmera navedeno je da je napad na Lavru "nedopustiv".
"Napadi poput ovog su razlog zašto sam najavio sankcije usmjerene na brodove, novac i aktere koji podupiru rusku ratnu ekonomiju i time ugrožavaju evropsku sigurnost", navedeno je u objavi, što se odnosi na nove britanske mjere tempirane da se poklope sa samitom.
Ovaj potez uslijedio je nakon što su britanske snage 14. juna prvi put zaplijenile tanker iz ruske "flote iz sjene".
Brod, naftni tanker pod zastavom Kameruna po imenu Smyrtos, trenutno se nalazi usidren u britanskim vodama.
Njegov kapetan trebao bi se pojaviti pred sudom u Britaniji 16. juna i prijeti mu kazna zatvora do 10 godina zbog transporta sankcionisane ruske nafte.
![Ukrajinski vojnici prolaze pored monaha u Kijevsko-pečerskoj lavri u martu 2023.<br><br>Policija je izvršila pretres manastira ubrzo nakon što se u novembru 2022. pojavio video-snimak na kojem se vidi kako vjernici u jednoj od crkvi u kompleksu pjevaju patriotsku rusku pjesmu koja završava stihom: "Zvonjava [crkvenih zvona] plovi, plovi nad Rusijom, Majka Rusija se budi."](https://gdb.rferl.org/01000000-0aff-0242-bbc4-08db2569c978_w1024_q10_s.jpg)
