Aleksandar Velimirović, koji se ranije zvao Ljubiša Božić, iz Banje Luke, tvrdi da je u Ukrajini formirao odred Sova, jedinicu koja na ruskoj strani ratuje protiv ukrajinskih snaga na istoku zemlje.
O Velimiroviću je Radio Slobodna Evropa pisao u maju 2023., razotkrivši kako je ovaj državljanin Bosne i Hercegovine, koji je ranije kažnjavan, promijenio identitet i otišao na ratište u Ukrajinu u okvirima ruske vojske, što je prema Krivičnom zakonu BiH kažnjivo.
Ranije je Velimirović, nekada Božić, više puta hapšen, jednom osuđen zbog otmice, a vodila se istraga protiv njega i zbog sumnje da je i prije ruske invazije 2022. na Ukrajinu, ratovao na istoku ove zemlje.
Skoro pola godine nakon priče RSE, Velimirović javno, na društvenim mrežama, govori o razlozima promjene identiteta i detaljima svoga boravka u Ukrajini.
U videu koji je objavljen na kanalima Miodraga Žarkovića, Srbina koji izvještava isključivo s ruske strane o situaciji na istoku Ukrajine, Velimirović, krajem septembra, kaže da je promijenio ime kako bi pokazao da "može proći granice i doći do Rusije", nakon što je, zbog ranijih kriminalnih aktivnosti imao probleme s ulaskom u neke države.
"Mi možemo da promijenimo ime i novi identitet i da pođemo. Sjeo u auto, uzeo još jednog Srbina... Mi smo prošli kroz Evropu, ja sam rizikovao, vidim – prolazi. Zvao sam se Ljubiša Božić. (...) Stigao sam ovdje kao Saša (Aleksandar) Velimirović", ispričao je u videu državljanin BiH.
Autor videa naveo je da je snimak nastao u Donbasu, ukrajinskoj regiji čiji su dijelovi pod kontrolom proruskih separatista i Rusije.
Ko je Velimirović?
Velimirović je u Bosni i Hercegovini osuđen zbog otmice 2010. godine. U Banjoj Luci je privođen i 2016. godine zbog vrijeđanja vjernika ispred džamije, zbog čega je kažnjen novčanom kaznom.
U septembru 2020. uhapšen je na Aerodromu u Sarajevu. Nakon ispitivanja u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), koja inače postupa u slučajevima sumnje na sudjelovanje na stranim ratištima, predan je Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine. Iz Tužiteljstva su za RSE ranije rekli da je donesena naredba o obustavi ove istrage zbog nedovoljno dokaza.
Nakon što je Velimirović za RSE rekao da je u Ukrajini, a potom i javno objavio na društvenim mrežama da ratuje na strani Rusije, iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine kažu da rade na više predmeta u vezi s odlaskom na strana ratišta, ali nisu mogli dati više informacija o Velimiroviću.
"S obzirom da su predmeti u fazi prijave ili istrage, javnosti ne možemo davati više detalja o identitetu ovih osoba, dok se za to ne steknu procesni uvjeti", rekli su iz Tužiteljstva Bone i Hercegovine za RSE na pitanje o tome je li pokrenuta nova istraga.
Prema informacijama do kojih je RSE došao u maju 2023. Tužiteljstvo je istraživalo sedam slučajeva odlazaka bh. državljana na ratište u Ukrajinu.
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić je na pitanje o broju osoba koje su otišle na ratište u Ukrajinu za RSE rekao da se "nije bavio tim pitanjima", iako su odlasci na strana ratišta u nadležnosti ovog ministarstva i agencija koje djeluju u okviru Ministarstva.
"Apsolutno ne raspolažem sa tačnim informacijama. Nisam se bavio time", rekao je Nešić, koji je ranije kazao da ga raduje suradnja BiH s Rusijom i pozdravljao odlaske Milorada Dodik, predsjednika RS-a, u Rusiju na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
O navodnom srpsko-ruskom odredu "Sova"
"Formiram bataljon – srbskoruski", napisao je Velimirović u poruci Radiju Slobodna Evropa na Telegramu u oktobru.
Napisao je i da se odred zove Sova, kao i da već ima stotinu obučenih vojnika.
"U slučaju okršaja, momci će biti na Kosovu u roku od 24 sata, spremni protiv albanske mafije", napisao je Velimirović nakon napada na policiju u Banjskoj, na sjeveru Kosova.
Naoružana grupa Srba je 24. septembra napala policiju na sjeveru Kosova, pri čemu je ubijen jedan policajac, a u okršaju koji je usledio stradala su trojica napadača.
Na profilu na ruskoj društvenoj mreži Velimirović traži pomoć u opremanju odreda Sova.
"Od 2018. godine učestvuje u ratu protiv fažizma na području Ukrajine. Advijevka, Maripolj, Bahmut... Prvi put sam odlučio da stvorim izviđačko-diverzantski odred Sova, srpsko-ruski odjel. Treba nam vaša pomoć", napisao je Velimirović i ostavio broj računa u ruskoj banci na koju mu mogu uplatiti sredstva.
Odred Vuk Davora Savičića
"Veliki pozdrav bih dao jedinici Volk (Vuk), tamo jeste srpski (ima Srba). Ja bih volio što bi se mi Srbi našli u jednu kompletnu brigadu ili bataljon... Ne treba da se razdvajamo", kaže Velimirović u videu.
Na osnovu nekoliko videa na Telegramu i ruskoj mreži Vkontakte vidljivo je da iza grupe Vuk stoji Davor Savičić, osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine za koju su ukrajinske vlasti ranije objavile da je ratovao na strani Rusije 2014. i 2015. godine.
Velimirović je u porukama RSE na Telegramu također rekao da je Vuk – Davor (Savičić).
Ukrajinska web-stranica Mirotvorec, koja objavljuje baze podataka "o proruskim teroristima, separatistima, plaćenicima, ratnim zločincima i ubojicama", za Savičića je navela da je ranije bio u plaćeničkoj paravojnoj jedinici Wagner.
Mediji u Bosni i Hercegovini i Srbiji su za Savičića pisali i da je tokom rata u BiH bio pripadnik paravojne grupe Srpska dobrovoljačka garda, koju je predvodio Željko Ražnatović Arkan.
Grupe koje je predvodio Ražnatović sumnjiče se da su počinile ratne zločine u Bijeljini, Sanskom Mostu i Bosanskom Šamcu u BiH. Arkan je pred Međunarodnim sudom u Hagu 1999. optužen za ratne zločine, ali mu nije suđeno, jer je godinu dana kasnije ubijen u beogradskom hotelu Interkontinental.
Tužiteljstvo BiH i SIPA nisu za RSE mogli potvrditi ove navode o Savičićevoj ulozi u ratu u Bosni i Hercegovini.
"U interesu rada na predmetima i otkrivanja i procesuiranja počinitelja kaznenih djela, Tužiteljstvo BiH i partnerske institucije i agencije, ne mogu davati informacije da li je neka fizička ili pravna osoba u fokusu interesovanja agencija za provedbu zakona", rekli su iz Tužiteljstva na pitanje o tome je li Savičić bio u Bosni i Hercegovini uz Arkana i članove paravojne grupe.
Sličan odgovor RSE je poslala i Državna agencija za istrage i zaštitu.
Savičić nije odgovorio na nekoliko upita RSE na ruskoj mreži Vkontakte, kao ni na drugim platformama. Poruke na Vkontakte je vidio, ali nije reagirao na njih.
Velimirović u videima pominje i Dejana Berića, državljanina Srbije koji se kao snajperista borio na strani proruskih separatista na istoku Ukrajine, zbog čega mu se u odsustvu sudi u Srbiji.
Trebinjac u redovima ruske vojske zbog državljanstva
Jedan od onih koji kaže da je otišao u Ukrajinu preko Dejana Berića jeste Andrej Vukašinović, dvadesetjednogodišnjak iz Trebinja.
"Preko Berića smo svi otišli", rekao je Vukašinović za RSE u maju 2023. godine.
On kaže da je preko Vkontakte vidio pozive i odlučio se prijaviti.
"Patriotizam i državljanstvo", navodi kao razloge što je otišao, misleći na rusko državljanstvo koje mu je obećano nakon pola godine ratovanja pod ugovorom, nakon čega će, kako je rekao, dobiti trajni ugovor s ruskom vojskom, a poslije i državljanstvo.
On je rekao i da na dijelovima istočne Ukrajine, gdje je on ratovao, nema "mnogo ruskih vojnika", kao i da tamo ratuju najviše "plaćenici".
"Ruski vojnici su samo na Hersonu, ostalo smo sve mi plaćenici", rekao je Vukašinović.
Rekao je i da planira da u Trebinje dolazi samo na 15-ak dana, ali da želi ostati u Rusiji.
Na pitanje je li svjestan da je ono što radi prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine kažnjivo, kaže da je svjestan.
"Već su me više puta tražili (policija) dole u Trebinju, kući dolazili da me traže. Ali ja sam još malo građanin Ruske Federacije, ne mogu da me sudski terete", kaže Vukašinović.
Procesuiranje osoba koje ratuju ili su ratovale u Ukrajini
Pridruživanje stranim vojnim, paravojnim formacijama je od 2014. godine kažnjivo djelo u Bosni i Hercegovini. Propisane kazne Krivičnog zakona variraju u ovisnosti o kvalifikacijama i mogu iznositi od tri mjeseca do deset godina zatvora.
U Bosni i Hercegovini su dosad prema ovom članu zakona, uglavnom, procesuirani i kažnjavani državljani koji su odlazili u Siriju i Irak i tamo se pridruživali terorističkim organizacijama "Islamska država" i ograncima Al-Kaide.
Zbog sumnje da je ratovao 2014. i 2015. godine u Ukrajini procesuiran je Gavrilo Stević.
Sud Bosne i Hercegovine Stevića je pravosnažno oslobodio optužbi da je u Rostovu, područje Luganjska, kao dobrovoljac, zajedno s drugim osobama iz BiH i Srbije, postao pripadnik paravojne formacije Odreda – jedinice "Jovan Šević" koja je djelovala protiv legitimnih snaga Ukrajine.
Stević je za RSE rekao da ne poriče boravak u Ukrajini, ali kaže da se nije borio.
Za RSE je ranije rekao da je imao "literarnu motivaciju" da ode u Ukrajinu, jer je pisao knjigu poezije o Rusiji i slovenstvu.
Facebook Forum