Piše: Maria Kugel
Život dvadesetsedmogodišnjeg Stanislava Bašilova ispunjen je obrtima, usponima i padovima nakon što je dezertirao iz Rusije.
U decembru je, razočarani bivši policajac i vojni rezervista ruske vojske saznao da je izbjegao najgore. Njegov bijeg je testirao politiku azila u susjednoj Latviji, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Dok su desetine hiljada njegovih sunarodnika nastavili brutalni 10-mjesečni rat protiv Ukrajine u kojem je živote izgubilo na desetine hiljada Ukrajinaca a milioni otišli u izbjeglištvo, okružni sud u Rigi presudio je da se pokušaj Bašilova da pobjegne od borbi, kako se čini, isplatio.
Prije četiri mjeseca, ovaj Rus iz zapadne regije Pskov, saznao je da je latvijska Kancelarija za pitanja državljanstva i migracije (PMLP) odbila njegov zahtjev za azil, navodeći kao razlog nedostatak bilo kakvih dokaza o zastrašivanju ili istoriji političkog aktivizma ili borbe za ljudska prava što bi Bašilova izložilo rizicima.
"Svijet se srušio. Pomislio sam, 'ovo je kraj'", rekao je Bašilov za North.Realities Radija Slobodna Evropa u nedavnom intervjuu iz Latvije u kojem je opisao svoje razočarenje mogućnošću da bude poslat nazad u Rusiju. "Sada se vraćam graničarima i 'ljubazni stric' iz FSB-a će doći a ja ću biti poslat na ratište ili u zatvor", dodao je misleći na nasljednika sovjetske službe KGB, sadašnju rusku Federalnu službu bezbjednosti (FSB).
Njegove nevolje i olakšanje zbog odluke suda u trenutku kada su stotine hiljada Rusa već pobjegle u inostranstvo, mnogi u susjedne postsovjetske zemlje, naglašavaju nepopularnost rata u Rusiji.
Ali, takođe naglašavaju dilemu Evropske unije (EU) i drugih država saveznica Ukrajine koje misle da sami Rusi moraju više da učine kako bi osujetili agresivne akcije Kremlja, te da je pružanje utočišta Rusima koji izbjegavaju vojsku klizav teren iz političkih i sigurnosnih razloga.
Protiv rata ili protiv odlaska u rat?
Od početka opšte invazije Rusije na Ukrajinu u februaru, Latvija i baltičke zemlje predvode glasove za sankcije i druge kazne kako bi se obeshrabrila agresija Moskve, a Riga je dramatično povećala sigurnost i vojnu spremnost duž 214 kilometara duge granice s Rusijom.
Bivša sovjetska republika u kojoj etnička ruska manjina čini oko četvrtinu stanovništva, Latvija je takođe predvodila pokušaje da se običnim Rusima zabrane putovanja u EU. Javno je odgovarala ruske državljane koji su pokušavali da izbjegnu mobilizaciju da traže azil u Latviji.
- Žižek: 'Denacifikacija bi trebala početi kod kuće, u Rusiji'
- Još jedna u nizu misterioznih smrti ruskih tajkuna od početka invazije na Ukrajinu
Dok su desetine hiljada mladih Rusa bježale prema granicama pošto je Putin u septembru naredio "djelimičnu mobilizaciju" i mjesec dana što je isprva odbijen zahtjev Bašilova za azil, Latvija je pojačala granične patrole.
Ministar unutrašnjih poslova, Kristaps Eklons upozorio je da "mobilizacija u Rusiji nije osnova za izdavanje azila u Latviji". Ali je priznao da se "svaki slučaj individualno razmatra" i rekao da je u svega dva od 16 zahtjeva Rusa za azil u Latviji izričito pokušano izbjegavanje mobilizacije.
Bašilov je bio jedan od dvojice Rusa na koje se referisao latvijski ministar Eklons.
Nekoliko sedmica kasnije, u intervjuu za Current Time (medijski projekat na ruskom jeziku koji vodi RSE u saradnji sa Glasom Amerike), latvijski ministar inostranih poslova Edgar Rinkevich nadalje je upozorio Ruse da ako se ne slažu sa onim šta njihova zemlja radi u Ukrajini, treba da se suprotstave ruskim vlastima. "Ovi ljudi nisu protiv rata koji Rusija vodi u Ukrajini, već se protive mobilizaciji, a to je velika razlika", rekao je.
'Svi govore o mobilizaciji'
Bašilov je za sebe rekao da je on "običan čovjek" koji se prijavio u vojsku na godinu dana roka ali je ubrzo shvatio "koliko je haotično", onda je upisao policijsku akademiju u svojoj rodnoj regiji na zapadu Pskov. Ali je rekao da je dao ostavku u policiji nakon što je iz prve ruke vidio koliko je mita i korupcije.
Međutim, i dalje je ostao vojni rezervista prešavši da radi u fabrici poljoprivrednog gnojiva.
Bašilov je za North.Realities RSE opisao koliko je bio šokiran vijestima o invaziji 24. februara, rekavši da je sve do kraja vjerovao da "nije moguće da se to desi čak ni načelno".
Procjene Zapada bile su da je čak 200.000 ruskih vojnika bilo dio trupa na početku invazije. Ruske trupe su se mjesecima uvećavale i izazvale su oštra upozorenja Sjedinjenih Država, i konačno su prešle u Ukrajinu iz Rusije i preko susjedne Bjelorusije.
Bašilov je rekao da je otpor u Pskovu bio sveden na pojedince, tako da je otputovao 300 kilometara dalje za Sankt Peterburg kako bi se pridružio "nečem masovnijem" i 27. februara izrazio protivljenje invaziji prije nego što je proteste rastjerala policija.
Antiratni protesti i hapšenja širom Rusije
Kao vojni rezervista, Bašilov je rekao da je bio sve nervozniji dok su "svi govorili o mobilizaciji" i mogućnosti da Putin proglasi ratno stanje. "Definitivno nisam htio da podržim sve ovo, ali iz moralnih razloga je bilo teško ostati, a strahujete za svoj život kad se tako nešto dogodi", rekao je.
Improvizovani bijeg
Dok je bio na poslu 4. marta, rekao je da je bio "prisiljen" da nešto uradi kada su ga roditelji informisali da je dobio poziv da se javi u vojsku.
"Počinje rat i dobijate poziv za vojsku", rekao je Bašilov. "Iz mog iskustva služenja vojnog roka shvatio sam da oni mogu za vas da potpišu ugovor, mogu da vas nagovore ili ucijene" na služenje vojske.
Uprkos tome što nije imao vizu, rekao je da se samo odvezao prema granici sa Latvijom udaljenoj oko 40 kilometara od Pskova.
Priznao je da je u retrospektivi shvatio da je možda bilo jednostavnije da putuje kroz Bjelorusiju i legalno uđe u Latviju, Bašilov je rekao da je istraživao granicu na tromeđi sa Estonijom i Latvijom prije nego što se odvezao prema jugu do mjesta gdje je kilometar kasnije ugledao "graničare u ruskim uniformama".
Onda se, kako je rekao, jednostavno popeo preko ograde, hodao kroz šumu izbjegavajući grad Vilaku. Ipak se odlučio da "obriše odjeću i izađe iz šume".
Konačno je ušao u autobus za Rigu gdje se predao pomalo zbunjenom policajcu rekavši mu da je ilegalno prešao granicu i da želi politički azil.
"Bilo je jasno da nije odmah shvatio šta sam mu rekao", rekao je Bašilov, ali mu je rečeno da uđe u patrolno vozilo. Nervozno je razmišljao šta da uradi ako bi neko pokušao da ga vrati prema granici ali je bespomoćno sjedio u patrolnim kolima ne znajući gdje ga policija vozi.
"Bilo je zastrašujuće", rekao je za RSE. "Ali, oni su me odvezli do zgrade granične policije i shvatio sam da sam manje-više siguran."
'Uvezati u jedan čvor'
Bašilov je prebačen u pritvorni centar Mucenieki, novootvorenu zgradu pored Rige za prijem imigranata.
Privremeno se sjećao sigurno i pohađao je kurseve o integraciji u latvijsko društvo i uspješno naučio latvijski da može da dobije A1 sertifikat. Tri mjeseca kasnije dobio je dozvolu za rad i zaposlio se u onlajn kazinu. Takođe je naučio i malo engleskog jezika.
Onda su od PMLP-a u avgustu došle vijesti da je odbijen. Pomislio je da se "svijet srušio".
Latvijske vlasti su smatrale da, iako je Bašilov učestvovao na protestima i komentarisao na internetu protiv rata, nije bilo dokaza da mu je ugrožen život.
Bašilov je opisao odbijenicu: "Napisali su da, što se tiče mobilizacije, nema signala da će ona biti objavljena s obzirom da je invazija na Ukrajinu u Rusiji opisana kao 'specijalna vojna operacija' a ne rat".
Kijev i zapadni vojni analitičari dugo su upozoravali da rat koji je trajao mjesecima ne ide po planu Kremlja, a brutalno obrušavanje na medije i drugačija mišljenja nije sasvim gušilo javno iskazivanje frustracije.
Ali prošlo je još više od mjesec dana prije nego što je Putin priznao izazove koji su se neočekivano pojavili u invaziji na Ukrajinu objavljujući "djelimičnu mobilizaciju" kako bi za ratne napore okupio još najmanje 300.000 rezervista poput Bašilova zajedno s drugim vojnim obveznicima.
Bašilov je, međutim, dobio svoj dan na sudu.
Latvijska služba za migracije je "jasno podvukla razliku između moje političke pozicije i moje nespremnosti da učestvujem u ratu", rekao je Bašilov.
On i njegov advokat su pokušali da "sve uvežu u jedan čvor", nerazdvojivo povezujući šire stavove Bašilova sa njegovim odbijanjem da se bori u ratu, kao i to da je ranije dao otkaz u policiji.
"Naravno, ja nisam poznata politička figura, nisam zapalio kancelariju za prijem regruta", rekao je Bašilov za RSE. "Ja sam običan čovjek koji ne želi da ubija i pogine."
Zvaničnici iz latvijske službe bezbjednosti (VDD) oprezni zbog prijetnji od priliva Rusa sa upitnim motivima, posvjedočili su da se protive da se dozvoli ulazak u zemlju Rusima s vojnim iskustvom.
Bašilov je 15. decembra saznao da je okružni sud u Rigi donio odluku da mu se da azil.
U slučaju da je njegov zahtjev odbijen, kaže da se pripremao za mogući pokušaj odlaska u Gruziju, još jednu bivšu sovjetsku republiku gdje se od početka invazije u febraru preselilo na hiljade Rusa.
Ali, znao je da ne želi da se vrati u Rusiju.
"Ako se tamo vratite, idete ili u zatvor ili u rat", rekao je Bašilov.
Facebook Forum