Godinama su ruske vlasti postavljale osnove za "suvereni internet" – ograđeni prostor u kojem Rusi mogu da pregledaju ograničene ili cenzurisane informacije pod budnim vladinim nadzorom.
To obuhvata strože propise za kompanije poput Gugla (Google) i Fejsbuka (Facebook); nove vladine alate za nadzor; kontrolu dominantnih internet portala; ograničavanje popularnih sajtova, kao što je Jutjub (YouTube); i stvaranje super aplikacije pod kontrolom države.
Ove nedelje, zvaničnici su napravili veliki korak ka završetku zida te ograde kada su blokirali ili ugušili dve najpopularnije aplikacije za razmenu poruka u zemlji.
Roskomnadzor, agencija zadužena za regulisanje – i cenzurisanje – interneta, obrisala je 11. februara Vocap (WhatsApp) iz ruskog Nacionalnog sistema imena domena, što je u suštini ruski imenik ili biblioteke za sve internet sajtove.
Agencija nije izdala nikakvo saopštenje, ali je Vocap, koji je u vlasništvu matične kompanije Fejsbuka, potvrdio taj potez: "Pokušaj izolovanja više od 100 miliona ljudi od privatne i bezbedne komunikacije je korak unazad i može samo dovesti do manje bezbednosti za ljude u Rusiji."
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.
Dva dana ranije, ruski korisnici Telegrama prijavili su veliko usporavanje te aplikacije, koja je druga po popularnosti posle Vocapa. Zvaničnici su kasnije rekli da kažnjavaju kompaniju zbog navodnog nepoštovanja ruskog zakona.
Međutim, postoji još nešto značajnije u potezima ove nedelje, rekla je Alena Epifanova, istraživačica sajber prostora u Nemačkom savetu za spoljne odnose u Berlinu: Ovo je prvi put da su regulatori krenuli da efikasno masovno brišu veb stranice iz ruskog sistema domena.
"To, nažalost, nije iznenađujuće. Samo je bilo pitanje vremena", rekla je ona. Regulatori "kreću da blokiraju sve što ne mogu da kontrolišu i prave još jedan korak ka suverenom internetu".
Mak-simalna kontrola
Posle usporavanja Telegrama, Pavel Durov, tehnološki preduzetnik rođen u Rusiji koji ga je napravio, izdao je saopštenje u kojem kritikuje vlasti.
"Rusija ograničava pristup Telegramu u pokušaju da primora svoje građane da pređu na aplikaciju koju kontroliše država, napravljenu za nadzor i političku cenzuru", rekao je on.
Aplikacija pod kontrolom države o kojoj govori je Maks (Max), za koju se vlasti nadaju da će eventualno biti osnova za super-aplikaciju – sve-u-jednom alat koji će pojednostaviti živote Rusa, a istovremeno ih kontrolisati.
Tokom prošle godine, zvaničnici i medijske ličnosti u Rusiji su intenzivno reklamirali Maks, koji je napravila VK, dominantna platforma društvenih mreža u toj zemlji. Glavni direktor VK, koju je prvobitno napravio Durov, sin je visokog zvaničnika Kremlja.
VK takođe ubrzano radi na pravljenju alternative Jutjubu, video platformi u vlasništvu Gugla koja je takođe izuzetno popularna u Rusiji.
Usporavanjem ili blokiranjem Vocapa i Telegrama, zvaničnici se nadaju da će frustrirani Rusi odustati i preći na Maks. Isto važi i za Jutjub.
"Maks je deo slagalice. Uveli su ga, ali niko nije hteo da ga koristi", rekla je Epifanova. "I sve dok imate funkcionalne alternative, sve dok imate alternative koje koriste vaši prijatelji i porodica, ljudi neće preći na drugu platformu".
"Stoga moraju da blokiraju Telegram, moraju da blokiraju Vocap da bi ljudi koristili Maks", rekla je ona. "Nebitno je da li su liberali ili nezavisni mediji koji viču da je 'ovo nije fer. Sada će to biti i obični Rusi koji nemaju nikakve veze s politikom."
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u izjavi novinarima 12. februara da je odluka o blokiranju Vocapa doneta zbog nepoštovanja ruskog zakona. Maks je, rekao je, "zgodna alternativa stranim aplikacijama za razmenu poruka".
Iza (zaštitnih) zidova Kremlja
Masovno uklanjanje sajtova iz nacionalnog sistema domena je veća stvar, rekla je Epifanova.
Ukupno je 13 imena domena uklonjeno iz direktorijuma Roskomnadzor ove nedelje, pokazuju podaci organizacije za slobodu interneta Na vezi (Na svjazi). Pored Vocapa, Fejsbuka i Jutjuba, iz direktorijuma je uklonjeno nekoliko velikih novinskih organizacija, uključujući Ruski servis RSE, Karent tajm (Current Time – televizijska i digitalna mreža na ruskom jeziku kojom upravlja RSE), BBC i Dojče vele (DW).
"Regulatori su počeli aktivno da primenjuju novu restriktivnu meru: brisanje DNS zapisa ili manipulaciju DNS-om", saopštila je ta organizacija na Telegramu. "To se dešavalo i ranije, ali samo u izolovanim slučajevima, kao kada su Diskord i Signal blokirani 2024. Masovno brisanje smo zabeležili samo danas."
Ovaj potez vuče korene iz 2019. godine kada su poslanici usvojili važne amandmane na zakon o regulaciji interneta. Između ostalog, time su regulatori dobili ovlašćenje da od internet provajdera zahtevaju instalaciju specijalizovanog invazivnog hardver koji bi omogućio i nadzor internet saobraćaja, i njegovo usporavanje.
Regulatori su 2021. ugušili Tviter (Twitter), platformu koja je sada poznata kao X, što je izgleda bila prva upotreba novog hardvera, rekla je Epifanova.
Novi zakon je takođe omogućio stvaranje Ruskog nacionalnog sistema domena – domaćeg onlajn direktorijuma koji radi paralelno s Globalnim sistemom domena koji omogućava funkcionisanje interneta širom sveta.
Taj paralelni direktorijum je Roskomnadzor iskoristio ove nedelje da blokira 13 domena sajtova.
To je "kopija koja... sadrži samo veb sajtove i onlajn usluge koje je odobrila ruska država", rekla je ona.
Od sada, Rusi i dalje mogu da pristupe blokiranim sajtovima koristeći virtuelne privatne mreže. Poznate kao VPN, to su popularni alati koji prikrivaju fizičku lokaciju telefona ili računara i tako zaobilaze nacionalna ograničenja.
Ipak, vlasti pokušavaju da iskorene upotrebu VPN-ova.
Uspostavljanje paralelnog direktorijuma takođe predstavlja opasnost da ruski "suvereni internet" postane nestabilan, ili čak neupotrebljiv, delimično ili u potpunosti, rekla je Epifanova. To rizikuje ili dalju izolaciju Rusa od neograničenog pristupa informacijama ili štetu široj ekonomiji.
"To je zaista veliki korak ka odvajanju od globalnog interneta", rekla je ona.