Od početka opšteg rata protiv Ukrajine u februaru 2022. godine, ruske vlasti su bacile veo cenzure – i otvorene i prikrivene – na vesti, drugačija mišljenja i debate o sukobu, a da ne pominjemo liderstvo predsednika Vladimira Putina.
Rusi su odgovorili korišćenjem virtuelnih privatnih mreža (VPN), onlajn alata koji skrivaju lokaciju korisnika i omogućavaju mu da čita nefiltrirane vesti bez mešanja vlade.
Zbog toga ruski regulatori, a da ne pominjemo moćne obaveštajne agencije zemlje, nisu bili srećni. Zvaničnici su pokušali da ograniče ili čak kriminalizuju upotrebu VPN-ova.
Roskomnadzor, agencija koja većinom predvodi napore Kremlja da obuzda ruski segment interneta, prema izveštajima, smislila je sopstvenu originalne ideje za rešavanje tog problema: VPN kojim upravlja vlada.
"Vest je svakako zbunjujuća. VPN koji podržava država, osmišljen da zaobiđe ograničenja koja je sama država nametnula, deluje kontraintuitivno", rekla je Natalija Kovaljeva, istraživačica u programu za Rusiju i Evroaziju u Četam hausu (Chatham House), tink-tenku iz Londona. "Iako ne mogu da govorim o tehničkoj izvodljivosti ovog predloga, prilično sam skeptična prema toj ideji."
Kovaljova nije jedina.
"To je prosto šala: Prvo blokirate sve, onda napravite državni VPN da biste zaobišli njena blokiranja", napisao je na Telegramu Dmitrij Kolezev, ruski novinar u egzilu koji je osuđen u odsustvu zbog "diskreditacije ruske vojske". "To je verovatno i veoma skupo! Kao što kažu, to je veoma dobar posao."
'Bespomoćno i neizvodljivo'
Vest o ideji procurela je na portalu The Bell nedugo pošto je Roskomnadzor 8. juna predstavio ideju na sastanku, na kojem su navodno bili prisutni lideri nekih od vodećih ruskih tehnoloških kompanija.
Prema pisanju portala, zamenik direktora Roskomnadzora Oleg Terljakov rekao je da bi državni VPN bio preporučen za IT stručnjacima i programerima "kojima je zaista potreban" za pristup resursima van Rusije. Agencija bi takođe pomogla u rešavanju bilo kakvih problema s kojima bi ruske IT kompanije mogle da se susretnu u vezi s državnim VPN-om, uključujući pristup stranim onlajn alatima.
Prema navodima The Bell, predstavnici IT industrije – među kojima su bile velike tehnološke kompanije poput Yandexa, VK-a, InfoWatcha i Positive Technologiesa – pokazali su manji entuzijazam dok su izrazili zabrinutost zbog mogućnosti da će im tehnološki regulator isključiti pristup.
Nije bilo javne potvrde izveštaja.
Roskomnadzor nije odgovorio na upit za komentar.
Međutim, Igor Ašmanov, istaknuti tehnološki preduzetnik koji je oženjen jednom od najistaknutijih IT direktori u zemlji, Natalijom Kasperskom, objavio je članak na svom privatnom blogu u kojem je za tu ideju naveo da je "bespomoćna i tehnički neizvodljiva".
Ašmanovljeva objava na blogu je potom uklonjena. Nije bilo moguće odmah ga kontaktirati za komentar.
'Suvereni internet'
Veći deo protekle dve decenije, ruske vlasti pokušavaju da obuzdaju slobodni ruski segment interneta koristeći kombinaciju zakona, hardvera, prinude potrošača i iznuđene konsolidacije industrije.
Cilj je bio stvaranje "suverenog interneta" pod budnim okom vlade.
Ti napori su dobili novi zamah posle početka invazije na Ukrajinu, pošto su zvaničnici nastojali da ograniče svest o stvarima poput ratnih zločina, rasta broja žrtava ili prosto nezadovoljavajućeg učinka ruske vojske.
Ukrajina je poslednjih godina znatno proširila svoje kapacitete s dronovima, delimično koristeći ruske mobilne mreže za navođenje oružja ka metama.
Da bi pokušale da osujete napade, ruske vlasti su pribegle isključivanju mobilnog interneta, prvobitno u pograničnim regionima, ali nedavno i u samoj Moskvi, što je izuzetno nepopularan potez među Moskovljanima koji su na internetu.
Poslednjih meseci, Telegram, jedna od najpopularnijih aplikacija za razmenu poruka u Rusiji, ozbiljno je usporen, navodno na zahtev Federalne službe bezbednosti (FSB).
Problem s Telegramom – aplikacijom koju je napravio Pavel Durov, ruski tehnološki programer koji sada živi u Evropi – bolniji je za prosečne Ruse, rusku tehnološku industriju, pa čak i političku elitu u Kremlju.
Prema ranijim izveštajima The Bella, Putin je ovlastio Drugu direkciju FSB-a – koja je poznatija po praćenju pokojnog borca protiv korupcije Alekseja Navaljnog – kako bi usporio internet i ugušio Telegram.
To je, međutim, izazvalo probleme u moćnoj predsedničkoj administraciji. Ministri su tamo zaduženi za održavanje strogo kontrolisanog političkog sistema u zemlji, a za njih je Telegram važan alat.
Vlasti su takođe pokušale da potpuno zamene Telegram, podržavajući domaću aplikaciju za razmenu poruka pod nazivom Maks i snažno je promovišući.
Po svemu sudeći, Rusi nerado koriste tu aplikaciju.
'Ne možete prosto sve da isključite'
Povod za sastanak Roskomnadzora i lidera industrije, prema portalu The Bell, bio je pristup onlajn platformama koje koriste programeri širom sveta za kreiranje i upravljanje kodom i programerskim projektima, kao što je GitHab.
U skladu sa zapadnim sankcijama uvedenim zbog invazije Rusije na Ukrajinu, ruskim programerima je ograničeno korišćenje tih platformi i stoga su počeli da koriste komercijalno dostupne VPN-ove.
Gušenje korišćenja VPN-ova ili kriminalizovanje njihove upotrebe, moglo bi praktično da uništi rusku IT industriju. Ograničavanje samo na korišćenje državne VPN mreže moglo bi postići istu stvar.
"Rusija je i dalje veoma povezana na infrastrukturu globalnog interneta i ne možete prosto sve da isključite", rekla je Alena Epifanova, istraživačica i ekspertkinja za digitalnu bezbednost u Nemačkom savetu za spoljne odnose.
"Cilj je da se sve zatvori, ali da se ljudima ostavi nekoliko sajtova ili servisa za razmenu poruka da komuniciraju i čitaju vesti, ili takozvane vesti", rekla je ona.
Međutim, za IT stručnjake i programere "radi se o samoj prirodi interneta, o kodu koji ne poznaje granice, o saradnji, o pronalaženju rešenja za zatvorene probleme u softveru".
"Rusija je donekle stvorila svoj suvereni internet", rekla je ona. "Država je odlučila: potpuna cenzura, potpuni nadzor, potpuna državna kontrola; oni skroz išli na to. Ali onda ne možete da imate nacionalnu IT industriju".