Rumunski premijer desnog centra Ludoviko Orban dao je ostavku u ponedjeljak nakon općih izbora na kojima su glasači dali povjerenje ljevičarskoj opozicionoj stranci.
Rumunski opozicioni socijaldemokrati su prema preliminarnim rezultatima preuzeli vođstvo na parlamentarnim izborima, ali čini se da se vjerojatno neće moći vratiti u vladu nošeni talasom nezadovoljstva birača zbog pomiješanih rezultata vladajućih liberala u njihovom rješavanju problema s krizom korona virusa.
"Dao sam najbolje od sebe, mi smo dali najbolje od sebe. Moj cilj je pomoći kreiranju većine (u parlamentu) bez soijaldemokrata", izjavio je Orban koji je ranije poručio da neće formirati koaliciju sa socijaldemokratima.
Sa 99 procenata glasova prebrojanih sa izbora održanih 6. decembra u nedelju, Socijaldemokratska partija (PSD) je imala 29,8 posto glasova za Zastupnički dom, a 30,2 posto za Senat. Proevropska Nacionalna liberalna stranka (PNL) rumunskog premijera Ludovika Orbana, partija desnog centra, imala je 25,1 posto u Zastupničkom domu i 25,5 posto u senatu, saopšteno je iz Centralne izbore kancelarije.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Rumunije Marcel Ciolacu i novi lider socijaldemokrata je rekao o rezultatima izbora:
“Želim da se zahvalim Rumunima koji su nam dali povjerenje i glasali za Socijaldemokratsku partiju. Takođe želim da zahvalim Rumunima koji su svojim glasom kaznili način kojim je rukovođeno pandemijom, što je bilo neozbiljno kao i zatvaranje škola, prodavnica i crkava.”
Više od 18 miliona građana ima pravo glasa na izborima za novi nacionalni parlament u Ruminiji.
Savez desnog centra Sačuvajmo Rumuniju Jedinstvo-Sloboda, Jedinstvo i Stranka solidarnosti (USR-PLUS) su treći sa 14,5 posto u Zastupničkom domu i 15 posto u Senatu, pokazali su rezultati prebrojanih 99 posto glasova.
Radikalno desničarski Savez za rumunsku uniju, stranka koju je prošle godine osnovao probesarabijski aktivist i promotor ideje o jedinstvenoj rumunskoj državi koja uključuje Moldaviju, prvi će put ući u parlament. Prema rezultatima, dobio je 8,7 posto u Zastupničkom domu i 8,8 posto u Senatu.
Socijaldemokratima (PSD), umjereno lijeva opcija, će nedostajati saveznici u novom parlamentu, a predsjednik Klaus Johanis, bivši lider Nacionalne liberalne stranke (PNL), rekao je da neće dopustiti da se stranka vrati u vladu tokom svog trenutnog mandata, koji završava 2024. godine.
Nakon što su izlazne ankete predviđale neočekivano snažan nastup PSD-a, novi čelnik stranke Marcel Ciolacu rekao je da očekuje Orbanovu ostavku."
To su Rumuni tražili svojim glasovima", rekao je Ciolacu.
Dosadašnji prebrojani glasovi ne uključuju 265.000 glasova rumunske dijaspore. Rumuni koji žive u Zapadnoj Evropi tradicionalno glasaju protiv socijaldemokrata koje smatraju korumpiranim i razlogom zašto su naustili zemlju.
Izbori u ovoj članici Europske unije (EU) smatrani su ključnima za određivanje hoće li liberali steći dovoljno podrške da krenu u svoju preko potrebnu reformsku agendu. Glasanje je održano nešto više od godinu dana pošto što je manjinska vlada PNL-a preuzela vlast nakon pada PSD-a zbog niza korupcijskih skandala i masovnih javnih protesta.
Liberali, predvođeni Orbanom i Johanisom, pokušali su da ublaže zabrinutost zbog pandemije kako bi nagovarali glasače da izađu na glasanje u velikom broju.
Ali, kako se čini, Rumuni su oprezni u pandemiji i nemaju iluzije o vladajućoj političkoj klasi, jer je izlaznost na izborima bila svega 32 posto, niže od izlaznosti 2016. za parlamentarne izbore.
Rumunija kao jedna od najsiromašnijih članica EU, ispočetka se nosila sa pandemijom sa iznenađujućim uspjehom uprkos krizi u sektoru zdravstva i zdravstvenom sistemu kojem nedostaje moderna infrastruktura, suočava se sa egzodusom medicinskog osoblja i endemijskom korupcijom.
Međutim, novi porast zaraženih slučajeva nakon ljeta nije naišao na istu odlučnost u nošnju s krizom. A zdravstvena mreža, koja se još uvijek oporavljala od prvog talasa, bila je brzo preplavljena.
Uprkos korupciji i siromaštvu, Rumunija ostaje čvrsto pro-EU i proamerička, a Orban i Johanis obećavaju pokrenuti kampanju modernizacije koja se dugo odgađala u tri decenije od pada komunizma i držati zemlju na prozapadnom putu.
Snažna pobjeda 2016. godine PSD-a, nasljednika Komunističke partije i političke snage koja je dominirala rumunskom politikom većinski u posljednjih 30 godina, omogućila joj je da pokrene opsežni napad na pravosuđe i vladavinu zakona koji je doveo desetine hiljada Rumuna na ulice i izazvao oštra upozorenja iz EU-a i Sjedinjenih Država.
Iako oslabljen zatvorom prošle godine zbog optužbi za korupciju bivšeg čelnika Liviua Dragnee i uklonjen s vlasti glasanjem o nepovjerenju prošle godine, PSD ima najveću mrežu stranačkih organizacija.
PSD takođe dominira većinom lokalne uprave u ruralnim područjima, gdje se oslanja na grupu bogatih, uticajnih i vjerojatno korumpiranih "lokalnih barona" čiji su ljevičarski kredibiliteti i dalje upitni, ali čija je moć neophodna PSD-u.
Marcel Ciolacu, koji se pažljivo distancirao od Dragnee, optužio je Orbanovu vladu za "nesposobnost" i propuste u stavljanje korona virusa pod kontrolu.
Facebook Forum