Dostupni linkovi

Da li će BiH obnoviti postupak protiv Srbije za genocid?


Da li će BiH pokrenuti obnovu postupka pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu protiv Srbije još nije poznato iako se primakao rok koji ističe krajem februara. Pitanje legitimiteta bh. zastupnika, ali i postojanja novih činjenica, ključni su argumenti eksperata kada govore o tome ima li takav postupak opravdanje.

U BiH više ne postoji ni polovični konsenzus, s obzirom da je uz stranu sprskih predstavnika koji se protive reviziji stao i član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, a sve češći su glasovi koji govore da bi tim postupkom bili narušeni odnosi BiH i Srbije, te se podigle tenzije.

Rok za pokretanje postupka revizije po tužbi BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu ističe polovinom februara, a BiH još nije načisto hoće li se uopšte upustiti u njega.

S jedne strane član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović navodi kako ta obaveza leži na pravnom zastupniku Sakibu Softiću, dok Softić u medijskim istupima navodi kako će krenuti u taj postupak kad o tome odluče politički predstavnici Bošnjaka i drugih naroda iz političkog i javnog života.

Ovo je i jedan od prvih pokazatelja da jasnih smjernica nema. Cijela situacija oko revizije je čudna, te se građani dovode u zabludu, ocjenjuje profesor međunarodnog prava Zarije Seizović.

„Postojali su određeni procesni uslovi ili situacije kada je ono za šta je Bosna saznala nakon donošenja prvostepene presude moglo poslužiti kao osnova za reviziju – govorim o sadržaju zapisnika Vrhovnog savjeta odbrane SR Jugoslavije, govorim o priznanju generala Perišića u njegovoj odbrani i završnoj riječi, kada je on istakao da je slao vojne efektive u Bosnu i Hercegovinu.

Ne mogu oteti utisku da je cijela atmosfera oko toga da li će se revizija izjaviti potpuno amaterska, netransparentna i blago rečeno vrlo čudna: Seizović
Ne mogu oteti utisku da je cijela atmosfera oko toga da li će se revizija izjaviti potpuno amaterska, netransparentna i blago rečeno vrlo čudna: Seizović

Međutim, subjektivni rok u kojem se revizija može pokrenuti je šest mjeseci od dana saznanja za te nove činjenice, što je propušteno i na to se više ne možemo pozivati. Da li postoji nešto novo, ja to ne znam – iz više razloga. Jedan je što ja na to nisam naišao, drugi je ova netransparentnost o kojoj sam govorio. Možda ta činjenica i postoji, ali mi za nju ne znamo. Naravno, može se razumjeti da je to strategija Bosne i Hercegovine i da ne želi istrčavati s tom činjenicom, i to potpuno razumijem. Šta će se ubuduće dešavati, ja ne znam, ali se ne mogu oteti utisku da je cijela atmosfera, napravljena oko toga da li će se revizija izjaviti ili neće, jedna potpuno amaterska, netransparentna i blago rečeno vrlo čudna“, kaže Seizović.

I dok je u ranijem postupku postojala potpora i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, danas ni toga nema, sudeći prema stavu Dragana Čovića.

"Revizijom tužbe nastao bi potpuni haos i to nam nije potrebno. Država mora normalno funkcionirati, a u odnosu na trenutne prilike na najboljem smo putu da i dalje zaostajemo za zemljama regiona na putu EU integracija", istakao je Čović.

Za pripremu je trebalo vrijeme, ali i posvećenost, mnogo duža od one kakva je zavladala nekoliko mjeseci pred istek mogućnosti za žalbu. Ukazao je na to i bivši tužilac Haškog tribunala Geoffrey Nice:

„Ako ne pokušate svakako nećete uspjeti, a ako pokušate možda ćete i uspjeti, a čak i ako ne uspijete ostaviće trajno zabilježen pogled BiH na presudu i na genocid. Da se prije pet godina poslušao moj savjet i da se ustanovila odgovarajuća grupa eksperata, onda je taj cilj mogao biti i postignut.“

Ako ne pokušate svakako nećete uspjeti, a ako pokušate možda ćete i uspjeti: Nice
Ako ne pokušate svakako nećete uspjeti, a ako pokušate možda ćete i uspjeti: Nice

Nespremnost prije deset godina, rezultirala je presudom kakva je donesena. Da bi se pripremila revizija trebalo je raditi još ozbiljnije. Ovako kaže urednica BIRN-a Erna Mačkić, samo se usložnjavaju odnosi.

„S obzirom na političku situaciju, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i regionalnu, mislim da bi se samo podigle tenzije i da BiH ne bi ništa puno postigla tom revizijom, s obzirom na to da je i pravni tim koji je zastupao BiH imao jako puno stvari na raspolaganju i u prvom procesu. Sad, da li je to na pravi način iskorišteno ili je takva praksa Međunarodnog suda u Hagu da ima politički aspekt da se smire tenzije i da se stvari vrate na početnu poziciju, da ne bi došlo do nekog većeg narušavanja prevashodno mira na prostoru BiH, a takođe i odnosa sa Srbijom...”, navodi Mačkić.

Pitanje je i šta se sada može postići, jer je izgubljeno mnogo vremena, kaže Fadila Memišević iz Fondacije pravda za BiH, koja bi trebalo da finansira reviziju.

„Koliko ja znam, jer vodim Fondaciju Pravda za BiH, formirani su neki timovi, ali ko je u tim timovima, iskreno da kažem – ne znam. Međutim, potrebno je uložiti ovaj zahtjev, iako je tajming vrlo, vrlo loš. Sadašnja konstalacija snaga je takva da je Srbija postala miljenica Evrope i ja sumnjam da će sada Sud biti naklonjen nama, s obzirom na to da smo izgubili dosta vremena. Ne znam koji su dokazi prikupljeni, ali, u svakom slučaju, dobro je da se podnese zahtjev, jer ono što svakog građanina u Bosni i Hercegovini boli jeste činjenica da je poslije presude Međunarodnog suda pravde u Hagu 2007. godine ispalo da Srbija nije bila u ratu“, procjenjuje Memišević.

Podsjetimo, Sud je utvrdio da je Srbija povrijedila Konvenciju o genocidu, tako što nije izvršila svoju obavezu da spriječi genocid. U proces, savjetuju stručnjaci, trebalo je ići spremniji, iako sudeći prema do sada viđenom, u pitanju procesa da se ispuni forma.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG