Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Osuđeni zločinci ne mogu glasati


Sud BiH, arhivska fotogtafija
Nešto više od 80 u sudovima BiH osuđenih za ratni zločin na predstojećim oktobarskim izborima neće moći glasati jer im je to pravo oduzeto.

Ista se odluka iz novog Izbornog zakona BiH odnosi i na osuđene u Hagu, te bjegunce od pravde. Isti ti ljudi nakon što odsluže svoje kazne, međutim, mogu biti birani na bilo koju funkciju na bilo kojem noviou vlasti u BiH.

Portparol Centralne izborne komisije BiH Maksida Pirić kaže da još uvijek nema preciznih podataka koliki je to broj osoba:

„Ovdje samo kaže da dok su na izdražavanju kazne zatvora ne mogu biti, znači kad je izdrže mogu biti na biračkom spisku.“

Istovremeno Izborni zakon BiH nije predvidio nikakave dalje zabrane, pa se osuđeni za ratne zločine, nakon što izdrže kaznu, mogu i kandidovati na izborima za bilo koju zakonodavnu ili izvršnu funkciju, pa tako i biti birani.

Poznat je slučaj Sime Zarića, haškog osuđenika koji je nakon izdržane šestogodišnje kazne zatvora zbog ratnog zločina počinjenog upravo u Bosanskom Šamcu imenovan za zamjenika načelnika opštine početkom ove godine.

Zarić je za naš program rekao kako je 2004. prošao sve provjere Centralne izborne komisije kada je kandidovan za načelnika opštine:

„Bez obzira što sam bio kandidat za načelnika opštine 2004. i uredno dobio saglasnost Centralne izborne komisije BiH da mogu biti biran i bez obzira na činjenicu što je i Ustav BiH na mojoj strani, ja želim stvarno reći, onaj ko me zna će prihvatiti ovu moju priču, da je za mene moralno da se ponovno prihvatim jednoga rada u zajednici - jer se i preporukom predsjednika Merona, kad sam otišao na slobodu, kaže da gospodin Zarić ide potpuno u resocijalizaciju, u društvo.“

U CIK-u tvrde da će svi prijavljeni kandidati za oktobarske izbore u BiH biti provjereni, a ukoliko se među njima nađu i presuđeni za ratni zločin slijedi dodatana provjera, a u obzir će biti uzeta i preporuka suda.

Oduzimanje prava glasa osuđenima za ratne zločine na izdržavanju kazne, a potom vraćanje tog građanskog prava nakon izlaska iz zatvora omogućeno je izmjenom Izbornog Zakona BiH.

Odluka Parlamenta da promijeni Izborni zakon najblaže rečeno je čudna, smatra Vehid Šehić iz NVO“ Forum građana Tuzle, jer sankciju oduzimanja biračkih prava može donijeti samo sud. Ovakva mjera ipak predstavlja neku vrstu dopunske sankcije, smatra Šehić:

„Zbog počinjenog krivičnog djela, pet najtežih krivičnih djela ratnog zločina, da im se onemogući i aktivno biračko pravo. To je ta logika - da oni mogu uticati na tok i rezultate izbora, o tome nema govora, to nije bio motiv po meni. To ne može biti razlog zašto je neko skinut sa biračkog spiska.“

Predsjednica Društva za ugrožene narode u BiH Fadila Memišević smatra da se ne mogu izjednačiti prava osuđenih ratnih zločinaca sa ostalim građanima u BiH:

„I s tim nikako ne mogu da se pomirim. Ipak moraju da budu neke sankcije. Oni koji su osuđeni za najteže povrede međunarodnog prava ne bi trebali imati pravo da budu birani, a isto tako i da biraju. To je nešto što se zbilja ne smije događati - jer ako želimo da ovdje zavlada trajni mir, onda zbilja moramo imati to pravo suočavanje sa prošlošću.“

****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Slišković: Stanišić i Simatović su kontrolisali specijalne jedinice
Višegrad - grad u kome se ne priča o zločinima
Osuđeni zločinci ne mogu glasati
Broj stradale djece u ratu u BiH još uvijek nepoznat
Zaplenjeni Mladićevi dnevnici koristan dokaz za mnoga suđenja
Ko je odgovoran što Mladić još nije uhapšen

****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
XS
SM
MD
LG