Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Naredni korak - dogovor o raspodjeli popisane imovine


Dragan Čović, Sulejman Tihić i Milorad Dodik prilikom razgovora
Državna imovina BiH obuhvata 1.000 jedinica, 979 u zemlji i 21 u inostranstvu. Prikupivši podatke iz 48 zemljišno-knjižnih i oko 140 katastarskih ureda, u OHR-u su završili popis objekata i zemljišta, imovine u vlasništvu BiH.

Naredni korak je politički dogovor o njenoj raspodjeli, a to je odgovornost domaćih političara. Sudeći po tome koliko su je do sada pokazali, malo je šansi da se, bar u skorije vrijeme, dogovore o raspodjeli državne imovine.

Prema popisu, koji je umjesto domaćih vlasti obavila Kancelarija visokog predstavnika u BiH, ova država ima 1.000 nekretnina i posjeda, od čega najveći dio u BiH i dvadesetak u inostranstvu. Kancelarija Valentina Inzka popisala je imovinu, ali je na domaćim vlastima da se dogovore kako će tu imovinu podijeliti, poručio je visoki predstavnik:

„Konkretno će biti u pitanju tri vlade - Federacija, RS i državna vlada - kako će se to imanje podijeliti. Ima ih tačno hiljada, to je slučajno tako, 27 su u inostranstvu, 983 su ovdje u zemlji, kasarne, sudovi itd.“

Prema OHR-ovom popisu BiH je vlasnik oko 550 nekretnina u Federaciji i nešto više od 400 u RS. Kada je riječ o posjedima, mnogo veća površina nalazi se u Republici Srpskoj.

PO PRUDU?

Sada, kada je sve stavljeno na papir, treba postići dogovor o podjeli, koji je već postojao, te je teško očekivati da će ga ponovo biti, kaže predsjednik SDA Sulejman Tihić. Raspodjela državne imovine bila je dogovorena tokom razgovora u Prudu i Milorad Dodik je tada privatio prijedlog da sve bude uknjiženo na državu, pa potom podijeljeno, dodaje Tihić:
Sulejman Tihić: Ako želimo da komplikujemo, da sve politiziramo, da širimo nekakvu demagogiju, da to znači prodaju, podjelu zemlje itd., onda nećemo nikada završiti. Foto: Midhat Poturović

„Mi smo čak postigli jedno rješenje, od kojeg je kasnije gospodin Dodik odustao, a to je da sva imovina bude uknjižena na državu BiH, istim zakonom ta se imovina raspoređuje, ono što nije potrebno državi ide na entitete, kantone, općine. Ako želimo da komplikujemo, da sve politiziramo, da širimo nekakvu demagogiju, da to znači prodaju, podjelu zemlje itd., onda nećemo nikada završiti.“


Premijer RS Dodik potvrdio je da je bilo dogovora u Prudu o budućnosti državne imovine, ali ističe da državno treba biti samo ono što je proglašeno takozvanom perspektivnom imovinom, a da sve ostalo treba uknjižiti na entitete, kantone i opštine:

„Mi ćemo sjesti da vidimo šta se dešava oko te imovine i na ovom principu ono što je potrebno za funkcionisanje BiH u redu, ono što nije ide na niže organe vlasti - i da se napravi sporazum koji bi bio osnova za knjiženje, i da završimo tu stvar.“

Dogovor iz Pruda podržavaju i u Partiji demokrtaskog progresa, a takav dogovor svojim potpisom prije godinu dana ovjerio je i lider HDZ-a BiH Dragan Čović:

„Prema onome ko korisiti tu imovinu, to treba biti njegova imovina. Ono što treba institucijama BiH, dok im to treba, treba koristiti u institucijama BiH. Kako to operativno uraditi, to trebaju definirati pravnici kako ne bilo bilo kakvih nesporazuma oko toga - i to smo precizno potpisali u Prudu ja, gospodin Dodik i gospodin Tihić. Mislim da je to rješenje za koje ne vidim nijednog razloga da ga svi ne prihvate.“


NIJE SPORNO

Lider Stranke za BiH Haris Silajdžić još od prudskih razgovora, koji su se vodili prošle godine u ovo doba, kategorično se usprotivio da se bilo šta od državne tj. imovine BiH dijeli bilo kome. BiH pripada sve ono što je kao bivša socijalistička BiH 31. decembra 1991. godine imala na raspolaganju, te imovina koju je BiH dobila sukcesijom, tvrdi Silajdžićev savjetnik Damir Arnaut:
Dragan Čović: Foto: Midhat Poturović

„Aposlutno bilo kakva podjela ne dolazi u obzir s obzirom da već imamo dvije sudske presude, pravosnažne, u BiH koje jasno kažu da je sva ta imovina koja se nalazi na ovom OHR-ovom popisu vlasništvo BiH. To je pravna činjenica koju su potvrdili sudovi. Što se tiče korištenja, Stranka za BiH je u više navrata jasno rekla da podržava plan po kojem bi država ustupila na korištenje nižim nivoima vlasti za javne potrebe, odnosno za potrebe obavljanja njihovih nadležnosti. To uopšte nije sporno. Ono što je sporno je da neko želi u suštini postati vlasnik ove imovine, iako već vlasnik postoji.“

U nekoliko navrata proteklih godina domaće vlasti pokušale su popisati državnu imovinu u BiH, ali je sve ostalo tek na pokušaju.

U popisu koji je napravila Kancelarija visokog predstavnika nalazi se sva imovina po definiciji koju je usvojio Savjet ministara, a nakon što je potpisan Sporazum o sukcesiji pokretne i nepokretne imovine bivše Jugoslavije 2004. godine.

Popis državne imovine je jedan od pet ciljeva koje je potrebno ispuniti za tranziciju OHR-a u kancelariju specijalnog predstavnika EU, a koje je utvrdio Savjet za provođenje mira (PIC).

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG