Dostupni linkovi

Preciziranje dogovora: Hrvatima ipak treći entitet?


Dragan Čović, Sulejman Tihić i Milorad Dodik

Lideri Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice BiH, Milorad Dodik, Sulejman Tihić i Dragan Čović, postigli su u Banjoj Luci sporazum oko svih spornih pitanja iz Prudskog sporazuma.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka je izjavio da su riješene sve nejasnoće koje su bile oko državne imovine, statusa Distrikta Brčko, popisa stanovništva i povratka. Prema Dodikovim riječima, rezultat današnjeg sastanka su i načela oko reforme Ustava BiH:

„U zajedničkoj izjavi o ustavnim načelima govorili smo ovdje da je BiH suverena država u međunarodnim okvirima, a ponovili stav koji je ranije svima bio poznat i nije sporan - da je ona demokratska, sekularna i socijalna država, zasnovana na vladavini prava i načelima diobe vlasti na zakonodavnu i sudsku vlast.“

Prema ovim načelima, BiH će biti decentralizovana država sa tri nivoa vlasti. Srednji nivo vlasti sastojaće se od četiri teritorijalne jedinice koje će biti utemeljene na diobi vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

Smatramo da smo ovim završili posao što se tiče Prudskog sporazuma, istakao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović:

„Mi ovim smatramo da smo sve elemente Prudskog dogovora potpuno završili kao tri predsjednika stranaka, da ih sada predajemo izvršnoj i zakonodavnoj vlasti BiH, a nastavljamo razgovarati isključivo oko ustavnih promjena.“

Predsjednik SDA Sulejman Tihić izrazio je nadu da će današnji dogovor proći potrebnu proceduru u nadležnim institucijama, od Savjeta ministara do Parlamentarne skupštine BiH:

„I želim iskoristiti priliku da pozovem i druge političke stranke, nezavisne poslanike da nam se pridruže i da u okviru ovih zadatih rješenja tražimo i potrudimo se da postignemo najbolje dogovore jer BiH može opstati kao država ravnopravnih naroda i građana, ali za to je potreban kompromis, potreban je dogovor, potrebno je ne samo slušanje nego i uvažavanje različitoga u odnosu što svako od nas pojedinačno misli.“

Takođe je najavljeno da će naredni sastanak lideri tri stranke biti u Mostaru, 23. februara, a jedina tema će biti dogovor oko izmjena Ustava BiH.

Dogovor iz Pruda o ustroju BiH na tragu je Kreševske deklaracije hrvatskih stranaka iz 2007. godine, koja je u javnosti i političkim krugovima okarakterizirana kao konačna podjela BiH na etničke entitete. Naime, U Kreševskoj deklaraciji navodi se neophodnost da hrvatski narod u BiH obezbedi punu suverenost i jednakopravnost na teritoriji cele države. Predstavnici vodećih političkih partija bh. Hrvata složili su se da je neophodno napustiti i prevazići postojeći dvoentitetski sistem organizacije vlasti u BiH, koji, pojedine konstitutivne narode stavlja u povlašćeni položaj. Zato bi, ističe se u Kreševskoj deklaraciji, trebalo uvesti tri nivoa vlasti — državni, srednji i lokalni. Vješto je, međutim, u deklaraciji izbjegnuta jasna odrednica „srednjeg“ nivoa vlasti — naziv entitet, regija, kanton/županija ili federala jedinica. S druge strane, u jednom od stavova ove deklaracije navodi se da bi se buduće jedinice složene BiH trebale formirati na osnovu istorijskih, etničkih, geografskih, saobraćajnih i drugih kritertijuma, uz mogućnost teritorijalnog diskontinuiteta. Na ovaj način bi se, ipak, kao jedan od vodećih kriterija za formiranje jedinica budućeg „srednjeg“ niva vlasti uzeo etnički princip. Sarajevo, kao glavni grad Bosne i Hercegovine, imao bi poseban status, koji bi se regulisao zakonom donesenim u Parlamentarnoj skupštini. Ovakvo rešenje, važno je napomenuti, umnogome podsjeća na status Brisela u okviru federalne Belgije. O Kreševskoj deklaraciji više u temi Dženane Halimović iz decembra 2007.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG