Dostupni linkovi

Stoltenberg pozdravio Crnu Goru kao 29. članicu NATO


Mesta za predsednika Trampa
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:23 0:00

Mesta za predsednika Trampa

Sastanak NATO u Briselu 25. maja za Crnu Goru je bio poseban dan. Crnogorskoj delegaciji koju je predvodio premijer Duško Marković, glavni tajnik Alijanse Jens Stoltenberg uručio je dokument, koji će, kako je to redovita praksa, biti deponiran u Vašingtonu 5. juna kada će Crna Gora i službeno postati punopravna članica najmoćnijeg vojnog i političkog saveza na svijetu.

"Pozdravljamo Crnu Goru kao 29. članicu Saveza. Ovo je važno za Crnu Goru, za NATO i za Zapadni Balkan i pokazuje da su vrata NATO-a i dalje otvorena, i da je Crna Gora provela reforme čije je neispunjavanje kočilo njeno punoprvno članstvo. Radujem se sastanku s premijerom Duškom Markovićem, kao i tome što ću biti prisutan kada dokument bude deponiran u Vašingtonu”, rekao je Stoltenberg.

Crna Gora će kao nova članica NATO-a biti snažno posvećena promovisanju mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu i zalagati se za nastavak politike proširenja Alijanse, poručio je crnogorski premijer, Duško Marković.

Kako je saopšteno iz Vlade, Crna Gora je, u skladu sa skorom finalizacijom članstva u NATO, učestvovala na svim aktivnostima u punopravnom kapacitetu, uključujujući i zauzimanje mjesta između Luksemburga i Holandije, čime je i simbolično istaknuto da Alijansa dobija novu saveznicu.

Da se formalan prijem, predajom akreditacionog dokumenta od crnogorske strane u Vašingtonu, očekuje 5. juna najavio je premijer Marković, tokom nedavne posjete SAD-u, poslije razgovora sa američkim državnim sekretarom Reksom Tilersonom, dok će čin podizanja crnogorske zastave na jarbol ispred zgrade NATO-a u Briselu, najvjerovatnije uslijediti dva dana kasnije, 7. juna.

Time će biti okončan jedanaest godina dug put, od kada je Crna Gora 2006. godine obnovom nezavisnosti kao strateški cilj odredila pristupanje Evropskoj uniji i NATO–u. Iste godine Crna Gora pozvana je da pristupi Partnerstvu za mir, a devet godina kasnije ministri vanjskih poslova država članica uputili su poziv Crnoj Gori da postane članica Alijanse i otpočne pristupne pregovore.

Poslanici Skupštine Crne Gore izglasali su odluku o ulasku u NATO 28. aprila ove godine
Poslanici Skupštine Crne Gore izglasali su odluku o ulasku u NATO 28. aprila ove godine

Uslijedilo je potpisivanje Protokola o pristupanju od strane članica NATO-a, koji je potom proslijeđen na ratifikaciju parlamentima svih 28 zemalja Alijanse. Proces ratifikacije je trajao godinu dana.

Poslanici Skupštine Crne Gore izglasali su odluku o ulasku u NATO 28. aprila ove godine glasovima vladajuće koalicije i opozicione Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića. Opozicija koja od oktobra bojkotuje rad parlamenta nije prisustvovala sjednici tako da je od ukupno 81 poslanika njih 46 diglo ruku za pristupanje NATO-u.

Tokom sjednice, ispred zgrade parlamenta na Cetinju, odvijao se protest par stotina pristalica opozicionog Demokratskog Fronta (DF) i par anti-nato organizacija koji su tom prilikom zapalili NATO zastavu.

Crna Gora na putu učlanjenja imala je, osim unutrašnjih protivnika i jakog protivnika na međunarodnoj sceni – Rusiju.

Kampanja Rusije protiv Crne Gore traje od 2015. godine kada je Crna Gora dobila poziv za pristupanje NATO-u. Kroz izjave svojih zvaničnika, Rusija je često iskakala iz diplomatskih okvira i prelazila u prijetnje, pri tom dajući otvorenu političku podršku opoziciji u Crnoj Gori, prije svega Demokratskom Frontu.

U finišu procesa, osim političke propagande u medijima bliskim Kremlju, najjači udar je bio na, Crnoj Gori strateški važan turizam. Naime, serije krajnje negativnih reportaža i tekstova su objavljeni sa ciljem odvraćanja ruskih turista od dolaska u Crnu Goru. Rusija je zabranila i uvoz crnogorskih vina.

No, najozbiljnije optužbe na račun ruskog miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore, kao sto je odluka o ulasku u NATO, tiču se učešća ruskih državljana u pokušaju "državnog udara" na dan izbora 16. oktobra prošle godine.

Policija priovodi osumnjičenog za učešće u pokušaju državnog udara 16. oktobra 2016.
Policija priovodi osumnjičenog za učešće u pokušaju državnog udara 16. oktobra 2016.

Kako tvrdi Specijalno tužilaštvo, u procesu koji je u toku, na čelu kriminalne organizacije koja je planirala da destabilizuje Crnu Goru, izazove krvoproliće i nasilno preuzme vlast, bili su dvojica ruskih državljana Eduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Popov. Njima se na teret stavlja krivično djelo terorizam u pokušaju i pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore izvršenog putem podstrekavanja.

Osim njih, na spisku optuženih su funkcioneri DF-a Milan Knežević, Andrija Mandić i još deset osoba koji su okrivljeni da su pomagali organizatorima, ali i počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG