Dostupni linkovi

Srbija predložila novi plan za EU bespovratne investicione grantove


Ministarka za evropske integracije i Nacionalni IPA koordinator Jadranka Joksimović očekuje da Upravni odbor Investicionog okvira za Zapadni Balkan u decembru 2021. godine donese zvaničnu odluku o podršci navedenim predlozima Vlade Srbije.
Ministarka za evropske integracije i Nacionalni IPA koordinator Jadranka Joksimović očekuje da Upravni odbor Investicionog okvira za Zapadni Balkan u decembru 2021. godine donese zvaničnu odluku o podršci navedenim predlozima Vlade Srbije.

Jadranka Joksimović, ministarka za evropske integracije i Nacionalni IPA (Instrument pretpristupne pomoći) koordinator, predložila je u ime Vlade Srbije sedam projekata za dodelu bespovratnih sredstava za investicione grantove.

Reč je šestoj produženoj rundi Investicionog okvira EU za Zapadni Balkan, navodi se u saopštenju Ministarstva za evropske integracije Srbije od srede, 4. avgusta.

Ukupna vrednost predloženih projekata iznosi 785,5 miliona evra, od čega se zahtev za dodelu bespovratnih sredstava odnosi na 241,3 miliona evra.

Joksimović je naglasila da očekuje da Upravni odbor Investicionog okvira za Zapadni Balkan u decembru 2021. godine donese zvaničnu odluku o podršci navedenim predlozima Vlade Srbije.

Ona je izjavila da sveobuhvatnost predloženih mera i projekata jasno ukazuje da je njihov najvažniji cilj upravo ravnomerniji regionalni razvoj Srbije i otvaranje novih radnih mesta, kao i ostvarivanje ciljeva Zelene agende za Zapadni Balkan na koje se Srbija obavezali zajedno sa Evropskom unijom(EU).

"Naš put ka EU nije samo puko ispunjavanje merila i usaglašavanje sa zakonodavstvom Unije već pre svega podrazumeva unapređenje uslova života ljudi, što je prioritet u radu ove vlade", naglasila je ministarka.

Investicioni okvir za Zapadni Balkan je poseban vid podrške EU i međunarodnih finansijskih institucija pripremi i realizaciji infrastrukturnih projekata. Jedan je od glavnih instrumenata za sprovođenje prioritetnih infrastrukturnih projekata i Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan.

Pomenuti plan predviđa ulaganja bespovratne pomoći EU u iznosu do 9 milijardi evra u prioritetne oblasti i projekte koji doprinose daljem povezivanju u regionu, kao i poboljšanju veza sa Unijom, čime će se ubrzati slobodan protok ljudi i robe i produbiti ukupna trgovinska i ekonomska saradnja.

Projekti treba da doprinesu rastu investicija u Srbiji

Joksimović je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva za evropske integracije, posebno ukazala na značaj predloženih projekata koji su koncipirani tako da doprinesu rastu investicija u Srbiji.

"Predloženi projekti iz sektora transporta, obuhvataju železnički i vodni transport u ukupnoj vrednosti od 125,2 miliona evra i usmereni su na modernizaciju železničke pruge Niš - Dimitrovgrad - granica sa Bugarskom, na rekonstrukciju i modernizaciju postojećeg koloseka i izgradnje drugog koloseka na deonici Stalać - Đunis koji je deo pruge Beograd - Niš, ali i na osiguravanje bezbednosti plovidbe na Dunavu kroz projekat vađenja potopljene nemačke ratne flote iz Drugog svetskog rata - sektor Prahovo", precizirala je Joksimović.

U sektoru životne sredine predložena je, kako je naglasila, intervencija na izgradnji i rehabilitaciji kanalizacionih mreža, odnosno glavnih kolektora u Jagodini, Pirotu, Požarevcu, Vršcu, Trsteniku, Smederevu i Pančevu, u ukupnom iznosu od 45 miliona evra kroz projekat vodosnabdevanja i tretmana otpadnih voda na teritoriji na kojoj živi pola miliona stanovnika.

Joksimović je, govoreći o oblasti energetike, izjavila da je zatražen iznos od 36,1 milion evra za realizaciju Transbalkanskog koridora izgradnje delekovodne interkonekcije između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ali i za razvoj distributivne mreže električne energije.

Posebno je ukazala na važnost projekta Ruralni širokopojasni internet, u oblasti digitalne infrastrukture, vrednog više od 30 miliona evra. Taj projekat, kako je rekla, ima za cilj povezivanje oko 135. 000 korisnika, pre svega domaćinstava i škola, kao i oko 2000 drugih javnih objekata na brzi internet.

XS
SM
MD
LG