Zabrinutost zbog novog zakona o prodaji prirodnih preparata

Piše: Adla Dizdar

Od početka maja u zemljama članicama Evropske unije na snazi je zakon prema kojem se u tim zemljama ne smiju prodavati čajevi i drugi preparati na bazi trava kao lijekova. Osim članica Unije, zakona se moraju pridržavati zemlje potpisnice Kodeksa alimentariusa – zakona o hrani, u što se ubrajaju i Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija.

Da bi se ljekovito bilje i preparati prodavali, potrebni su certifikati. To u svakom slučaju predstavlja problem malim proizvođačima, jer istraživanja koja certifikatu predstoje traju godinama, a koštaju nekih 100.000 eura.

U proizvođače preparata na bazi ljekovitog bilja ubrajaju se i oni koji se bave proizvodnjom meda. Jedan od njih je i Željko Mikulić, vlasnik tvrtke Medikom iz Gruda. Mikulić zbog zakona nije zabrinut. Pobornik je proizvodnje prirodnog pčelinjeg meda bez ikakvih dodataka.

Kaže da je med dovoljno ljekovit da bi ga se upotpunjavalo bilo kakvim biljem, posebno jer ovo podneblje obiluje kvalitetnim medom.

„Po meni, med je toliko ljekovit, njegova ljekovitost je apsolutno dovoljna, da bismo sad mi med obogaćivali nekim preparatima. Sve to što dodamo u med, po meni, umanjuje kvalitet meda“, kaže Mikulić.

Mikulić podržava propise poput ovog donesenog u Evropskoj uniji. Kaže kako se proizvodi poput meda moraju kontrolisati, prvenstveno zbog potrošača.

„To što je sad nastalo u Evropskoj uniji jeste da oni traže da ta svojstva budu medicinski dokazana, da bi onda potrošači koji konzumiraju med sa tim dodacima bili sigurni da su svojstva te mješavine meda sa ljekovitim biljem ta i ta“, rekao je on.

Radovan Anđelić, vlasnik istoimene firme iz Trebinja, posljednjih deset godina na inostrano tržište plasira prerađeno i začinsko bilje, eterična ulja i ekstrakte. Kaže kako propisi i zakoni poput ovog posljednjeg najviše odgovaraju multinacionalnim kompanijama, prije svega farmaceutskim.

Ipak, za proizvođače iz BiH zemlje nema straha, jer oni koji već izlaze na evropsko tržište imaju potrebne dozvole.

„Proizvođači iz Bosne i Hercegovine koji imaju odgovarajuće papire o porijeklu, nemaju problema da izvoze sve vrijeme ono što se traži vani. Znaju se putevi kako to ide, tako da apsolutno proizvođači iz BiH nemaju nikakvih problema sa nastavkom izvoza niti se ovo odnosi na njih.“

Uvesti red na domaće tržište

Proizvođači preparata na bazi ljekovitog bilja u Hrvatskoj slažu se s Anđelićem u jednom – ovi se zakoni ne donose da bi zaštitili potrošače, već zbog velikih korporacija.

Takvog je mišljenja i Teo Erceg, vlasnik tvrtke Herbae Dalmatiae iz Makarske.

„To će da poguši i uništi ovu autohtonu malu proizvodnju normalnih malih ljudi koji se time tradicionalno bave i od čega žive. Moramo svi postati kupci nekih multinacionalnih kompanija, morat ćemo kupovati samo u velikim trgovačkim centrima kao markiranu robu, i samo ono što se proizvodi tko zna gdje, gdje je najjeftinija radna snaga“, kazao je Erceg.

Ercega brine činjenica da se mnogo toga neće moći učiniti kako bi se za proizvođače bilo šta promijenilo. Osim toga, kaže kako je s Evropom teško ići u korak, jer tamošnji proizvođači imaju godine prednosti u pripremi za novonastalu situaciju.

„Preovladava jedan trajni osjećaj potpune nemoći. Tamo je već organizirano tržište, tamo su uvjeti i propisi na snazi jako dugo. Kod nas se provode, iako još nismo ušli u Uniju. Nismo jednostavno u situaciji da možemo išta napraviti“, navodi Erceg.

Na tržištu u našoj zemlji, kažu proizvođači, ovaj zakon ne mijenja mnogo toga. Anđelić je mišljenja da je možda ovo naznaka da će se u ovoj grani privrede uvesti red, da se riješimo tzv. nadriljekarstva.

„Na domaćem tržištu, znate i sami da bi trebalo uvesti reda. Ako ste otišli na pijacu – pa vidite, prodaju vam nekakve preparate, kažu vam da je to dobro za to ili za ono. Čast pojedincima koji imaju tradiciju, pa zaista vode računa, ali ovo što vidite na pijacama, to je ipak, slobodno mogu kazati, nadriljekarstvo. Nije čak ni loše, jer sve što je ljekovito, ako se ne koristi u dozama koje su propisane stručno, može imati i kontra efekat. Dakle, nije ništa posebno ako se uvodi red“, smatra Anđelić.

U Evropskoj uniji u svakom slučaju slijede kontrole i provjere proizvoda na bazi bilja. I dok bi zbog toga ruke mogle trljati velike farmaceutske kompanije, u našoj zemlji bi takva provjera proizvoda, posebno na tržnicama, mogla imati sasvim drugi efekt.

Mnogi građani danas pokušavaju preživjeti prodajući upravo bilje koje raste u njihovoj blizini - kadulju, lipu, mentu, a sad bi ih se moglo okarakterisati kao nekoga ko čini kazneno djelo.