Dostupni linkovi

Što je Bosna i Hercegovina bliže Evropskoj uniji to se sve češće čuju pozivi za zaštitu konkurentnosti bh. kompanija ili proizvodnje, a da se pri tom godinama nije uradilo ništa ili jako malo da se one osnaže.

Javna preduzeća su u dubiozi decenijama, bh. privrednicima se povećavaju nameti, a poljoprivrednicima nije omogućeno ni toliko da imaju pravo na „plavi dizel“. Zbog toga, nakon što potpišu pojedine ugovore, političari prave odstupnicu braneći interese firmi koje bi, navodno mogle pokleknuti pred konkurencijom, iako su ih upravo te politike dovele do ruba propasti.

Kako se zemlja približava EU tako se pred nju postavljaju i brojni uslovi, koji kroz sporazume i reforme dotiču sve ono čega se bh. vlasti nisu dotakle decenijama.

Tako je nedavno BiH pristupila Trasportnoj zajednici, te dobila oko 250 miliona eura sredstava na raspolaganje za transportnu infrastrukturu. A onda su političari počeli da brinu za konkurentnost, u ovom slučaju željezničkih kompanija, koje će, kako je to kazao zastupnik Šemsudin Mehmedović, biti u nepovoljnom položaju.

„Fokus je stavljen na član 11 ugovora kojim je definisano da željezničko preduzeće koje ima dozvolu za rad izdatu ili od EU ili država potpisnica ima pravo pristupa infrastrukturi u svim državama. Znači i tržištu. Da li su naša željeznička preduzeća spremna za tržišnu utakmicu za EU? Evo sto posto znam da nisu. Da li ćemo moći ih zaštititi da ne dođe do potpunog gašenja naših željezničkih preduzeća?“, kazao je.

Tako su isplivali oni problemi koji su se godinama gurali pod tepih.

„Mi ćemo sada transportnu zejednicu dovesti u pitanje zbog toga što talgo vlak neće moći proći do Beča. Pa ko je tome kriv? Tako smo mi rekli i da zbog interesa i zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje mi smo doveli niz sporazuma u pitanje pa smo iz toga izlazili mjesecima. Imali smo novce na raspolaganju, imali smo pretpristupne fondove", kaže zastupnik Nikola Lovrinović.

Poljoprivrednici nisu dobili ni marke pomoći kao kompenzaciju za negativne posljedice SSP-a
Poljoprivrednici nisu dobili ni marke pomoći kao kompenzaciju za negativne posljedice SSP-a

Ništa bolje nisu prošli ni ostali čiju su konkurentnost branili bh. političari, opet po svršenom činu. Bh. poljoprivrednici nisu dobili ni marke pomoći kao kompenzaciju za negativne posljedice Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju a koje su im obećane. Vlast im nije obezbijedila ni „plavi dizel“.

Vlast nametima povećava i troškove proizvodnje, umjesto da ispuni uslove iz Reformske agende i poboljša poslovni ambijent. Umjesto da su 20 godina radili na tome da se te firme podignu, a proizvodnja ojača, bh. su političari tvrdi ekonomistica Svetlana Cenić navijali za proizvođače iz susjednih zemalja. Sada kad već ne mogu mnogo učiniti zaklanjaju se, tvrdi Cenić iza carinskih barijera, zatvaranja granica i raznih ograničenja kojima tek gase vatru.

„Kad su u pitanju železnice, koliko godina već pričamo o transportu naftnih derivata železnicom, ugalj železnicom, da kamioni ne idu tamo-ovamo, po i ovako nikakvim cestama. A mogli smo imati bolje ceste, samo da odgovore na pitanje gde je osam milijardi prikupljenih sredstava na osnovu putarina, akciza i ostalog", navodi Cenić.

Njen je stav da se na sve reaguje post festum.

„Sad treba okriviti neke mrske, drske, koji dolaze sa strane, zaboravljajući da osnovni, glavni krivac su prvo domaće vlasti, zato što su sve bezrezervno potpisivale, prepisivale što im se nametalo izvana, nikad kritički ne razmišljajući i nikad ne razmišljajući o svojoj proizvodnji. Ovde je proizvodnja pastorče, ovde su samo javna preduzeća depoi - kao što su Železnice bile godinama - partijama da tu namaknu još zaposlenih, odnosno više glasača, ili smeste svoje podobne kadrove“, ističe.

Put prema EU određen je još davno i znalo se unaprijed šta sve čeka BiH, baš kao što se i sada mogu predvidjeti potezi koje će zemlja morati vući za pet godina, napominje ekonomski analitičar Damir Miljević.

„Iako znamo šta će biti i šta trebamo uraditi, koje obaveze preuzimamo i kako će to da utiče na građane BiH, na ekonomiju, na promet itd, sve do trenutka dok se to ne desi, u Bosni i Hercegovini se vlasti ne obaziru na to. Tako je isto bilo kad je potpisivan Sporazum o energetskoj zajednici, a evo, sad smo u situaciji, kad je potpisana Transportna zajednica, da se ovdje priča kako, eto, nismo spremni za nju.

To je jedna generalna pojava zadnjih dvadeset godina, koja samo govori o tome da u principu političare u Bosni i Hercegovini uopšte ne interesuje niti da idu prema Evropskoj uniji ubrzanim korakom, niti da se građani i privreda spreme na te korake, nego, kad se desi – desi se“, kaže Miljević.

Što se BiH više približava EU to će zahtjevi i obaveze rasti, a onima koji nisu spremni na tržišnu utakmicu, smatraju ekonomisti, slijedi krah. Ni tom krahu nije kumovala EU, tvrde analitičari, već prijateljske veze i nebriga domaćih političara.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG