Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Većina građana se protivi priključenju u NATO


Bilbord u Podgorici - iz arhive
Nema velikih pomjeranja u mišljenju građana Crne Gore o priključenju NATO savezu u odnosu na prethodne godine. Prema posljednjem istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava 32% ispitanika podržava NATO integracije Crne Gore, 42% se protivi priključenju Crne Gore u NATO, a neopredeljenih je blizu 30% ispitanika. Građani dominantno smatraju da će od NATO integracija najveću korist imati vlast i vladajuće strukture.

Prema riječima glavnog metodologa Miloša Bešića ovi podaci se veoma malo razlikuju u odnosu na istraživanja prethodnih godina, ali ipak idu ka nešto većoj podršci građana priključenju Crne Gore NATO savezu.

"Onako kako sada stoje stvari, još uvijek imamo veći broj pripadnika nego pristalica članstva u NATO. Ako pogledate taj podatak u odnosu na prošlu godinu, vi će te vidjeti blago povećanje broja onih koji podržavaju članstvo u NATO, 32 prema 30 procenata. To je mali procenat a imajte i u vidu da na 30 odsto imamo varijantu statističke greške 2 posto. Ne možemo pouzdano statistički da kažemo da je došlo do značajnog povećanja broja onih koji podržavaju NATO. I ako je u odnosu na 2009 godinu broj pristalica nato neznatno povećan, posmatrajući sa stanovišta trenda iz 2008 imamo značajno povećanje za 6 procenata onih koji podržavaju NATO integracije i za 6 procenata smanjivanje onih koji su protiv NATO integracija,"
kaže Bešić.
Miloš Bešić, Foto: Savo Prelević

Preko polovine ispitanika smatra da bi članstvo u NATO poboljšalo odnose Crne Gore sa SAD i EU dok 37 % ispitanika ocjenjuje da bi integracija u NATO pogoršalo odnose Crne Gore sa Srbijom i Rusijom. Prilikom nedavne zvanične posjete Crnoj Gori srpski predsjednik Boris Tadić je rekao da Srbija" potpuno otvoreno i iskreno podržava nameru Crne Gore da postane punopravna članica NATO-a", iako će Srbija zadržati status neutralnosti.

Bešić kaže da veliki broj protivnika priključenja NATO savezu se identifikuje sa Srbijom pa i Rusijom.

"Veliki broj građana Crne Gore smatra da bi se priključenje NATO paktu negativno odrazilo na odnose sa Rusijom i sa Srbijom. I vi znate da je to jedan od ključnih razloga ne podržavanja NATO integracija Crne Gore zbog odnosa koji imaju NATO, Rusija i Srbija. To dobar dio građana Crne Gore doživljava identifikacijski," smatra on.

Građani smatraju da ne postoji rizik od agresije


Veliki procenat ispitanika smatra da su NATO integracije projekat vlasti i vladajuće elite i da bi upravo ti subjekti imali najveću korist od priključenja Crne Gore NATO savezu, rekao je Bešić.

"Veliki broj građana smatra da bi najviše koristi od NATO imala vlast i vladajuće strukture a ne građani, država nego vlast i vladajuća struktura. Drugim riječima, NATO integracije se doživljavaju kao isključivo projekat vlasti. Veliki broj građana smatra da najveću moć kod odlučivanja u okviru NATO imaju SAD. Crna Gora bi, smatraju građani, ako bi postala članica NATO imala vrlo mali uticaj,"
kaže Bešić.

Analizirajući stavove građana koji se protive priključenju NATO paktu, profesor Bešić je ocjenio da se tek svaki peti građanin čvrsto protivi integraciji u NATO, što ostavlja prostor institucijama da djeluju u cilju raspoloženja građana u pozitivnom pravcu.

"Činjenica da nemamo čvrst stav prema NATO paktu, ostavlja prostor da se nešto uradi ali takođe, ostaje činjenica da komunikacijska strategija u proteklom periodu nije ispunila očekivanja niti svoj zadatak,"
rekao je on.

Građani smatraju da ne postoji rizik od agresije na Crnu Goru, a kao glavnu prijetnju za bezbjednost Crne Gore građani vide u organizovanom kriminalu.

"73,9 odsto građana smatra da je najveća prijetnja po bezbjednost Crne Gore organizovani kriminal. Takođe veliki broj građana 56,8 posto smatra da su ekonomski i socijalni sukob prijetnja za bezbjednost Crne Gore,"
navodi Bešić.

******
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:

Slabi rezultati države u afirmisanju NATO integracija
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG