Dostupni linkovi

Zatvor za zapovjednika 'Knindži'


Dragan Vasiljković u sudnici suda u Splitu, arhiv
Dragan Vasiljković u sudnici suda u Splitu, arhiv

Županijski sud u Splitu osudio je nepravomoćno nekadašnjeg zapovjednika "Knindži" Dragana Vasiljkovića alias "kapetana Dragana" na 15 godina zatvora za ratne zločine nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima u ljeto 1991. godine u Glini i okolnim selima i u zatvoru u Kninu. U kaznu se računa gotovo 12 godina pritvora. Njegovi odvjetnici najavili su žalbu.

Dragan Vasiljković proglašen je krivim da je kao zapovjednik elitne postrojbe paravojske pobunjenih hrvatskih Srba u ratu u Hrvatskoj "Knindži", tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi mučio i zlostavljao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije, i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa lokalnim zapovjednikom Jugoslovenske narodne armije (JNA), planirao i izvršio napad i zauzimanje postaje hrvatske policije, naselja Jukinac i sela Gornji i Donji Viduševac.

Tijekom napada artiljerijom su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, imovina opljačkana, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar, Egon Scotland.

Vasiljsković je oslobođen po točki optužnice da je tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca zapovijedio ubojstvo dva zarobljena hrvatska vojnika.

"Slijedom iznesenog okrivljenik Dragan Vasiljković osuđuje se na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. U izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora okrivljeniku se uračunava vrijeme provedeno u ekstradicijskom pritvoru u Australiji, kao i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u Hrvatskoj", rekao je predsjednik sudskog vijeća Županijskog suda u Splitu Damir Romac.

Pročitajte: 'Mnogo sam voleo Jugoslaviju' | Australija izručuje Dragana Vasiljkovića Hrvatskoj

Vasiljković je 1994. otišao iz Hrvatske, neko vrijeme živio u Beogradu, a potom se vratio u Australiju kamo je otišao kao dijete. Živio je kao instruktor golfa Daniel Sneeden dok novinarka The Australiana nije pronašla da se pod tim imenom krije osoba koju Hrvatska traži za ratne zločine.

Gotovo deset godina odupirao se izručenju Hrvatskoj. Pred dvije godine je izručen i pred godinu dana je započelo suđenje na kojem je ispitano šezdesetak svjedoka. U pritvoru u Australiji i Hrvatskoj proveo je 11 godina i 11 mjeseci što mu se računa u kaznu.

Njegov odvjetnik Tomislav Filaković pozdravio je što je Vasiljković oslobođen po jednoj od tri točke optužnice, a na osuđujući dio najavljuje žalbu.

"Čuli ste da je po drugoj točki optužnice oslobođen, a to je zapravo najteža kvalifikacija, jer se radi o optužbi da bi bio odgovoran za smrt dva zarobljena hrvatska branitelja. U odnosu na točku jedan i tri optužnice, po kojima je proglašen krivim, smatramo da činjenični supstrat i ocjena dokaza ne daju podlogu za ovakvu presudu. Dakle, smatramo da ono što je utvrđeno u postupku ne daje podlogu za ovako drastičnu kaznu", kazao je Filaković.

Dragan Vasiljković, srpanj 1991.
Dragan Vasiljković, srpanj 1991.

"U jednom ljudskom životu gledano – nije malo, ali kada gledamo koliko je on ljudskih života uništio – jako je malo. Šteta je što nema više njih tako osuđenih, jer on je jedan od zapovjednika koji nas je tukao. Mene osobno nije, ali njegova me ekipa mučila u kninskom zatvoru. Ima njih puno koje treba goniti", kazao je o visini kazne nekadašnji Vasiljkovićev zatvorenik u zatvoru na kninskoj tvrđavi Rade Bobanović.

U posebnom priopćenju povodom ove presude, nevladina udruga Documenta podsjetila je kako je "Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, u predmetu Stanišić i Simatović, nesporno utvrdio da je u improviziranom zatvoru na Kninskoj tvrđavi, u periodu od svibnja do kolovoza 1991., bilo zatočeno preko 300 osoba i da su držani u nehumanim uvjetima, pri čemu su bili mučeni, ubijani i silovani".

Opisujući Vasiljkovićevo djelovanje u Glini, Documenta podsjeća da je ono "rezultiralo ubojstvom dvojice civila, ranjavanjem i protjerivanjem civila, uništenjem tridesetak kuća i gospodarskih objekata pri čemu je većina građana hrvatske nacionalnosti bila prinuđena napustiti svoje domove".

Vasiljković je tokom suđenja odbacio sve optužbe, kazao da mu se sudi zbog "fašizacije Hrvatske" i da kao Srbin nije imao pošteno suđenje.

Kako je u istražnom zatvoru proveo više od zakonski propisanih dvije trećine ili tri četvrtine izrečene kazne, odvjetnik Filaković najavio je da Vasiljković odmah može tražiti uvjetni otpust iz zatvora.

Vasiljković je 2003. godine na haškom suđenju Slobodanu Miloševiću izravno prozvao Službu državne bezbednosti Srbije da je početkom devedesetih organizirala pobunu hrvatskih Srba, a potom je povukao taj iskaz.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG