Dostupni linkovi

Predsjednički izbori u Iranu - činjenice


Priredila: Mirjana Rakela

Je li Iran doista demokracija?

Da i ne. Iranski predsjednik i parlament demokratski su izabrani, ali najviša vlast u zemlji pripada Vrhovnom vođi, koji je na toj funkciji doživotno. On je taj koji ima konačan stav o svim pitanjima, kako na vanjsko-političkom, tako i na unutarnjem planu. Vrhovni vođa je trenutno ultra-konzervativni klerik, ajatolah Ali Hamnei i on imenuje Vijeće čuvara, grupu konzervativaca, koja odlučuje tko se može, a tko ne može kandidirati za predsjednika. Tako su mnogi popularni reformistički kandidati diskvalificirani iz predsjedničke utrke na ranijim izborima.

Vrhovni vođa Irana, ultra-konzervativni klerik, ajatolah Ali Hamnei
Vrhovni vođa Irana, ultra-konzervativni klerik, ajatolah Ali Hamnei

Naime, i predsjednik ima široke mogućnosti za vođenje politike u zemlji i inozemstvu, i to imenovanjem tisuća dužnosnika u zemlji čime stvara bazu svoje moći. Tako može zemlju odvesti neočekivanim smjerovima, kao što je bio slučaj sa nuklearnim sporazumom sa zapadnim zemljama. Ipak, sve mora odobriti Vrhovni vođa.

Zašto je onda važan izbor predsjednika?

Hasan Rohani je bio ključni igrač 2015. kada je sa zapadnim silama dogovorio ograničavanje iranskog nuklearnog programa u zamjenu za olakšanje ekonomskih sankcija. Potom je krenula sve veća normalizacija odnosa sa Zapadom. Pobjeda Rohanija značila bi da se Iran može nastaviti kretati istim putem. Sporazum se smatra glavnom odrednicom Rohanijevog mandata i on sigurno želi nastaviti u tom smjeru. Pobjeda tvrdolinijaša predstavljala bi veliku prijetnju nastavku provedbe sporazuma kojemu su se suprostavljali konzervativci predvođeni ajatolahom Hamneijem.

Kako funkcioniraju izbori?

Prvi krug predsjedničkih izbora odvija se danas, ali ako niti jedan kandidat ne dobije više od 50 posto glasova, drugi krug izbora biti će održan 26. maja.

Tko su vodeći kandidati?

U ovogodišnjoj utrci je pet predsjedničkih kandidata, ali samo njih dvojica se smatraju ozbiljnim pretendentima: umjereni Hasan Rohani i konzervativni klerik Ebrahim Raisi. Rohanija podupiru reformisti. Njegova kandidatura za ponovni izbor smatra se referendumom o nuklearnom sporazumu, koji je Irancima donio određene ekonomske koristi, ali ne onakkve kakve su očekivali.

Raisi je kandidat kojega preferira Ali Hamnei. On smatra da nuklearni sporazum sa Zapadom nije donio značajnije koristi Iranu. 56-godišnji svećenik bio je član takozvane "Komisije za smrt", koja je određivala izvršenja smrtne kazne nad tisućama političkih zatvorenika u ljeto 1988.

Rohani u prvi plan stavlja dosege nuklearnog sporazuma, a Raisi smatra da nuklearni sporazum sa Zapadom nije donio značajnije koristi Iranu
Rohani u prvi plan stavlja dosege nuklearnog sporazuma, a Raisi smatra da nuklearni sporazum sa Zapadom nije donio značajnije koristi Iranu

Koje su glavne teme izbora?

Rohani u prvi plan stavlja dosege nuklearnog sporazuma koji je donio ekonomske pomake, izveo zemlju iz izolacije i stvorio milijune radnih mjesta Irancima. U Iran su ušle milijarde dolara vezanih uz prodaju aviona i istraživanje nafte. No, prednosti su uglavnom bile umanjene padom globalnih cijena nafte i Trumpovom izboru, što je donjelo neizvjesnost investitorima.

Prosječni Iranac ipak nije osjetio značajnije koristi. Nezaposlenost u Iranu iznosi 10,7 posto, ali prije nego što je Rohani stupio na dužnost nezaposlenosti je bila 15,5 posto.

U doba snažnih ekonomskih sankcija između 2011. i 2014, Irancima su opali prihodi za više od 20 posto na nešto više od 5.300 dolara, u prosjeku. U jednom trenutku vrijednost iranske valute, riala, opala je za 80 posto, a cijene osnovnih dobara letile su u nebo. Hiperinflacija je tresla zemlju.

Sankcije su Teheran koštale oko 50 milijardi dolara izgubljenih prihoda svake godine.

Rohani je imao dosta vremena za obranu dometa svog predsjednikovanja, dok su ga protivnici optuživali da nije ispunio obećanja. Predsjedničke debate uglavnom su se vodile oko nuklearnog sporazuma za zapadnim silama.
Nesigurnost koju je donio izbor predsjednika Donalda Trumpa, koji je vrlo kritičan prema Iranu i koji je obećao da će "razoriti" taj sporazum, dodatno su usložile situaciju.

Tko će pobijediti?

Rohani na svojoj strani ima povijest: nijedan predsjednik nije izgubio drugi mandat od 1981. godine. No, iranski izbori znaju biti nepredvidljivi - sam Rohani nije dobro stajao u istraživanjima dva tjedna prije izbora 2013, ali su onda reformatori stali uz njega, pozvali sve koji ih podupiru da daju glas Rohaniju koji je zahvaljujući upravo tim glasovima postao predsjednik Irana.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG