Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vlast iza sebe ostavlja pustoš?


Jedan od predizbornih bilborda, Sarajevo

U posljednjih 23 godine opšti izbori u Bosni i Hercegovini održani su sedam puta, a partije koje su nakon njih formirale vlasti na državnom i entitetskim nivoima davale su brojna obećanja od kojih su rijetka ispunjena. Prema posljednjem izvještaju nevladine organizacije Zašto ne, vlasti u prosjeku ispunjavaju samo tri posto od obećanog. Tako je i u ovom posljednjem četverogodišnjem. Analitičari podsjećaju da će pretendenti na vlast obećati sve samo da se domognu fotelja i riješe egzistencijalna pitanja svoje uže i šire familije.

U mandatu 2014-2018, devet stranaka koje čine vladajuće koalicije na državnom i entitetskim nivoima u potpunosti je ispunilo tek 32 od ukupno 966 obećanja datih uoči opštih izbora 2014. godine. Gotovo identičan rezultat ostvaren je i u predhodnom mandatu, kada je ukupan procenat ispunjenih obećanja bio 3,1 posto, dok u aktuelnom mandatu iznosi 3,3 procenta.

Tijana Cvjetićanin iz organizacije Zašto ne govori o ustaljenoj praksi bosanskohercegovačkih političara da obećavaju samo da bi došli do svog cilja, do pozicije koja će im obezbijediti lagodan život:

"Meni su najzanimljivija ona obećanja koja se odnose na vrlo konkretne stvari kao što su infrastruktura, energetika, industrija, novi projekti, novi objekti, nove ceste i ostalo. Sve to se ili uopšte ne dešava ili se dešava tempom koji je 10, 15 ili 20 puta sporiji od onog koji oni već godinama unazad obećavaju."

Reforme koje su najavljivane 2014. godine formalno su pokrenute, ali bez većeg rezultata. Iako je obećan kandidatski status za ulazak u Evropsku uniju, BiH je kasnila godinu dana sa odgovorima na upitnik Evropske komisije, a podaci poput popisa stanovništva nisu ni usaglašeni. Izmjene izbornog zakona nisu usvojene, o izmjenama ustava nema niti govora.

Ono što će de fakto ostati iza ove vladajuće strukture, ukoliko dođe do promjena, sigurno nije prosperitet i blagostanje, navodi Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju:

"U BiH 900.000 ljudi živi ispod apsolutnog praga siromaštva, dakle siromaštvo je veoma, veoma rašireno, a o tome niko od vladajućih ne govori. Po Evropskoj uniji smo najbjednija zemlja u Evropi i trebaće nam 60 godina s ovim nivoom ekonomskog rasta da dostignemo prosjek Evropske unije.''

Kada su u pitanju ekonomske teme BiH se nema čime pohvaliti. Iako je obećavano otvaranje 100.000 novih radnih mjesta, ekspanzija stranih investicija, desetine kilometara novih autoputeva, rasterećenje privrede, kreiranje boljeg poslovnog okruženja, rezultati su zanemarivi. Ekonomistica Svetlana Cenić kaže:

"Ja ne bih izdvojila ništa, sem što smo imali simuliranje reformi, ogroman odlazak stanovništva iz BiH i to radno sposobnog pa se sad pojavljuje problem nestašice kvalifikovane radne snage. Takođe imamo povećanu javnu administraciju, pa ako su mislili da su to ispunili tu su već premašili sva obećanja i bili hiper produktivni, evo samo pogledajte zadnjih mesec dana kako ide primanje u javnu službu. Sve ostalo, čak i ova predizborna priča je potpuno ista - to je kao vergl da navijete i on vrti samo jedno te isto - da nama treba dobro zdravstvo a mi smo u gorim dugovima kada je u pitanju zdravstvo nego pre četri godine. Privreda opstaje uprkos vlastima, a ne zahvaljujući njima. Ja ne vidim gde je taj boljitak s obzirom da je kvalitet života pao. Mogu da pričaju šta god hoće ali sada je manje nade, manje se čovek oseća slobodno, komotno, da ne govorim o slučajevima nerazjašnjenih ubistava. Što se tiče turista, kažu veći broj turista posetio BiH imamo samo jedan problem, trebalo bi im na izlazu salevati stravu kad ugledaju ove bandere i ovakve likove na izbornim plakatima."

Prema izvještaju Istinomjera, organizacije Zašto ne brojna obećanja davana su i u oblasti infrastrukture, prvenstveno cestogradnje. Obećanje o izgradnji autoputa kroz BiH, odnosno koridora Vc prisutno je od završetka rata do danas. U januaru 2000. godine postavljen je kamen temeljac za, kako je tada nazivan, autoput “Sarajevo-Zenica” (SDA). Ova dva grada autoputem konačno su spojena tek u ljeto 2014. godine, dionicom kraćom od 100 km, pred kraj mandata Vlade FBiH kojoj je na čelu bio Nermin Nikšić (SDP), sadašnji lider partije koja je u tom mandatu (2010. – 2014.) obećala intenzivnu gradnju autoputa na koridoru Vc kroz BiH.

Sa druge strane, o izgradnji autoputa Banja Luka – Gradiška govori se od 2004. godine, a obećanje o gradnji mreže autoputeva kroz RS prisutno je u programima SNSD-a još od 2006. godine. Autoput od Banjaluke do Gradiške pušten je u promet krajem 2011. godine, dok bi cijeli autoput od Banjaluke do Doboja, prema najavama, trebao biti pušten u promet ove godine.

Izgradnja energetskih postrojenja također je konstantno prisutna u programima političkih partija, gdje se ističu obećanja o izgradnji novih termoblokova u TE Kakanj i TE Tuzla (SDA), što su projekti koji još uvijek čekaju na svoju realizaciju. Tokom ovog mandata započela je gradnja HE Vranduk, što je također bilo obećanje SDA, ali je ona zaustavljena, dok je u RS u ovom mandatu puštena u rad TE Stanari čiju izgradnju SNSD obećava od 2010. godine.

Osim navedenih obećanja, odavno se priča i o uvođenju diferencirane stope PDV-a, a obećanja o tome imale su gotovo sve partije koje su participirale u vlasti još otkako je uveden PDV, 2005. godine. Među obećanjima koja su duže vremena neispunjena su i ona o TV kanalu na hrvatskom jeziku (HDZ), ukidanju "dvije škole pod jednim krovom" (SDP), o prestanku upotrebe naziva “bošnjački jezik” (SDA ) o zatvaranju OHR-a (SNSD).

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG