Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Praštalo: Da nije bilo EU, ne bi bilo ni formiranja vlasti BiH


Postizanje sporazuma bh. političara je čin kompromisa i nadamo se da će tako biti i ubuduće: Predrag Praštalo

Nadamo se da ovo neće biti još jedan od propalih pokušaja da se postigne neki dogovor ili da ostane mrtvo slovo na papiru, komentariše nedavni dogovor o formiranju Vijeća ministara Predrag Praštalo, predsjednik Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini (EP BiH).

Ovaj pokret je pozdravio potpisivanje Sporazuma o formiranju Vijeća ministara, kao izraz kompromisa koji često nedostaje u praksi političara u ovoj zemlji.

RSE: U čemu Evropski pokret vidi poseban značaj što su tri lidera najvećih stranaka postigli dogovor o formiranju vlasti na državnom nivou?

Praštalo: Smatramo da je BiH nakon oktobarskih izbora ušla u jednu od najvećih poslijeratnih kriza, jer političari nisu bili dovoljno mudri i spremni da pronađu kompromise tako da BiH, nešto manje od godinu dana poslije izbora nije formirala vlast na nivou države, ali još uvijek nema ni novu Vladu Federacije. Stoga EP pozdravlja svaki dogovor političkih subjekata, a posebno kod formiranja vlasti, jer je to ključni korak za sve reforme, a posebno za nastavak procesa evropskih integracija.

Sam čin potpisivanja i teško izvojevanog kompromisa predstavlja uspjeh za BiH. Nadamo se da ovo neće biti još jedan od propalih pokušaja da se postigne neki dogovor ili da ostane mrtvo slovo na papiru. Svjedoci smo da su se posljednjih mjeseci slala obećanja u stilu, uskoro, za mjesec-dva, ali od toga ništa nije bilo. Očekujem da ovaj sporazum neće urušiti ono što je teško postignuto, odnosno da će biti ispunjen za 30 dana, a taj rok je dat za formiranje Vijeća ministara.

RSE: Zbog čega insistirate na značaju kompromisa?

Praštalo: Svi koji se bave politikom znaju da je kompromis uspjeh, a ne neuspjeh. U BiH nemamo mnogo školovanih političara, tako da su oni propustili neke lekcije i nisu naučili da kompromis nije poraz. Evropska unija je tvorevina koja simbolizira i pokazuje koja je dostignuća moguće postići među zemljama koje su čak vodile krvave ratove, pa su iznašle moguće rješenje da se izgradi najveći projekat ljudske istorije a to je EU. Postizanje sporazuma bh. političara je čin kompromisa i nadamo se da će tako biti i ubuduće.

OHR je i dalje konstanta i realnost

RSE: U principima za formiranje vlasti postoji i dio koji se odnosi na postepenu transformaciju, a zatim i zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR). Šta o tome mislite?

Praštalo: Konačno su bh. političari, lideri tri konstitutivna naroda, našli kompromis oko neke tačke, budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR) i za njegovo postepeno ukidanje. Evropski pokret pozdravlja ovu najavu, jer je gotovo nemoguće da bi jedna država s de facto oblikom protektorata (supervizorstva) i neusklađenosti s evropskim tekovinama i stečevinama, u dogledno vrijeme mogla postati članica EU. Jasno je da je eventualno zatvaranje OHR-a tijesno povezano za sigurnosnim, političkim, društvenim i drugim, a posebno međunacionalnim odnosima unutar BiH. Konačno zatvaranje OHR-a je dugotrajan proces kao što je i pristupanje EU.

Sjedište OHR-a u Sarajevu
Sjedište OHR-a u Sarajevu

Iz Strategije EU za Zapadni Balkan, kada je BiH dobila Mišljenje o zahtjevu za članstvo sa 14 uslova koje mora ispuniti, jasno je da je OHR za BiH i dalje konstanta i realnost. Ali ostaje činjenica da su se tri lidera dogovorila da BiH mora konačno profunkcionisati, da BiH mora raditi i djelovati samostalno, svojim snagama. Nadamo se da je ova najava plod iskrene želje i zrelosti bh. političara da definitivno preuzmu odgovornost za "domaćinskim" vođenjem države i društva, bez da se kriju "alibi-politikama" iza skuta i leđa visokog predstavnika. Zatvaranje Ureda visokog predstavnika nije proces od danas do sutra nego, nije pretjerano reći, to je generacijski proces koji će se zaključiti ako se ispuni Program "5+ 2".

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH je i dalje neophodan, međunarodna zajednica još uvijek nije uvjerena da su domaći političari opredjeljeni za gradnju zajedničke budućnosti. Sve dok se govori o novim entitetima, o otcjepljenjima, o referendumima, teško da će OHR otići iz BiH ili da će to odobriti međunarodna zajednica koja mora ocijeniti da li je BiH sposobna da se brine sama o sebi i o budućnosti svojih građana.

Opet se čekala inicijativa izvan

RSE: Kad ste kazali Program "5+2" - tu ste mislili na niz uslova i ciljeva koje vlasti u BiH moraju ispuniti prije zatvaranja OHR-a, koje su donijele zemlje članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira još 2008. godine. Vidite li napredak u ostvarivanju ovog programa?

Praštalo: Visoki predstavnik je nekoliko puta sam izjavio: "U redu, želite da se zatvori Ured. Ja sam prvi da se zatvori. Ispunite ono što trebate ispuniti, a to je Program 5+2, i Bosna i Hercegovina će biti apsolutno bez Ureda visokog predstavnika." Ali, postavljeni zahtjevi se ne ostvaruju. Evo, primjer je i s odugovlačenjem u formiranju vlasti. U većini država Evropske unije, uz neke izuzetke, vlast se formira u nekoliko sedmica ili nekoliko dana, ukoliko postoji dobra volja, ili slijede prijevremeni, vanredni izbori, što u Bosni i Hercegovini nije moguće. Da postoji ta mogućnost, išlo bi se na prijevremene izbore, ovako prolazi vrijeme, a vlasti nema poslije održanih izbora, u oktobru 2018.

Da se nije više angažovala međunarodna zajednica, konkretno Evropska unija i dosadašnji šef Delegacije u BiH, Lars - Gunnar Wigemark, sumnjam da bi uopšte i došlo do dogovora o principima za formiranje vlasti. Dakle, opet se čekala inicijativa izvan domaćih političkih krugova, a uslovi i zahtjevi "5+2"je nešto što je također, bh. obaveza i što čeka da se ispuni. Realnost je da oko toga ne postoje puni koncenzus i kompromis. Isto kao i oko Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP). To su ključni projekti koji se moraju rješavati. Apelujem na postizanje dogovora, jer građanima u BiH je najmanje potrebno da političari stalno dolijevaju ulje na vatru. Još kad je objavljen Program "5+2" za zatvaranje Ureda visokog predstavnika uočeno je da neslaganje vodećih političkih stranaka dovodi do zastoja u napretku BiH.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG