Dostupni linkovi

Komemoracija Praljku, bez sućuti za žrtve


Ministar hrvatskih veterana Tomo Medved na komemoraciji ratnom zločincu u dvorani "Vatroslav Lisinski"

U zagrebačkoj koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" održana je komemoracija za haškog osuđenika Slobodana Praljka, koji je u sudnici Tribunala izvršio samoubojstvo nakon što je pravomoćno osuđen za ratne zločine nad Bošnjacima u BiH. Dva ministra i jedan potpredsjednik Sabora bili su u publici, a nitko od govornika nije izrazio sućut za žrtve.

Dvije tisuće ljudi u dvorani, dvjestotinjak na hodnicima dvorane i pedesetak pred dvoranom nazočilo je komemoraciji za haškog osuđenika, jednog od lidera tzv. "Herceg-Bosne", Slobodana Praljka u organizaciji nevladine veteranske udruge „Hrvatski generalski zbor“. Najavljene prometne gužve nije bilo, a za vrijeme komemoracije su gradski komunalci sa središnjeg zagrebačkog trga uklonili Praljkovu sliku s natpisom „Junak“ i svijeće koje su tamo građani palili.

Svijeće i plakat sa likom Praljka na trgu su stajale desetak dana
Svijeće i plakat sa likom Praljka na trgu su stajale desetak dana

U publici su bili ministar hrvatskih veterana Tomo Medved, ministar obrane i umirovljeni ratni general Damir Krstičević, potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, brojni umirovljeni politički veterani Hrvatske demokratske zajednice (HDZ)poput Vladimira Šeksa i Luke Bebića, desničarska turbofolk zvijezda Marko Perković Thompson…. Praljkove obitelji nije bilo, govornici su o njemu govorili u superlativima, i nitko od njih nije izrazio sućut za žrtve zbog kojih je Praljak u Hagu osuđen. Žrtve je – u drugačijem kontekstu - spomenuo umirovljeni general i sin prvog hrvatskog predsjednika Miroslav Tuđman.

„Praljkov zadnji čin u haškoj sudnici nije bio teatralna gesta, bijeg od odgovornosti za svoje čine, niti gesta kukavice. Praljak i ostali osuđeni su za zločine koje nisu zapovijedili, koje nisu mogli spriječiti i za koje nisu znali“, kazao je.

„Dosljedan u svojoj etičkoj beskompromisnosti, general Praljak je s prezirom odbacio nepravednu presudu. Politički i zapovjedni vrh Hrvata 'Herceg-Bosne' nije ni bio optužen da je osobno počinio zločine ili da je zapovijedio zločine. Nitko od njih nije zanijekao da su i od strane Hrvata počinjeni zločini. Zato je presuda jednako nepravedna prema žrtvama koje nisu dobile zadovoljštinu, jer nisu osuđeni zločinci koji su počinili zločine.“

Komemoraciju je u ime organizatora zaključio umirovljeni general Pavao Miljavac, nazvavši među ostalim Praljka hrvatskim vitezom, a njegovo postavljanje na funkciju načelnika Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) "krunom njegove karijere".


Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska minutom šutnje na zagrebačkom Trgu francuske republike javno je isti dan komemorirala žrtve ratnih zločina koje su počinili pripadnici HVO-a i Hrvatske vojske (HV) tijekom rata devedesetih godina u Bosni i Hercegovini.

Komentirajući komemoraciju haškom osuđeniku, programski direktor Inicijative Mario Mažić rekao je da je obeshrabrujuće što su tamo viđeni i predstavnici vlasti i mnogi istaknuti ljudi iz hrvatskog društva.

"No, čini mi se da je malo koga iznenadio takav odaziv“, kaže Mažić.

Na komemoraciji žrtvama HVO-a i HV-a okupilo se nekoliko desetaka ljudi, koji su, uz natpise mijesta u BiH u kojima su počinjeni zločini, zapalili svijeće za žrtve.

Komemoracija ima poruku da uz one u hrvatskom javnom prostoru koji komemoriraju osuđene ratne zločince, postoje i oni koji komemoriraju njihove žrtve.

„To je svojevrstan odgovor na atmosferu u našem društvu, gdje je čak i nakon pravomoćne presude nastavljena politika poricanja zločina i poricanja odgovornosti za ove žrtve“, poručio je Mažić.

Svijeće za žrtve u BiH u Zagrebu
Svijeće za žrtve u BiH u Zagrebu

Nikola Puharić, koordinator programa pomirenja u Inicijativi, rekao je tjedniku "Novosti" da hrvatske vlasti nisu u dovoljnoj mjeri osudile zločine koji su počinjeni u BiH, a za koje su odgovorni HVO i HV.

"Smatramo da postoji tiha većina koja osuđuje svaki ratni zločin i svakog ratnog zločinca, koja osuđuje agresivno djelovanje hrvatske politike u BiH i ukazuje na odgovornost, kako prošlih, tako i sadašnje vlasti. Očekivali smo podršku građana koju smo i dobili", zaključio je.

Voditeljica nevladine organizacije "Documenta" Vesna Teršelič kazala je da, osim priznanja patnje, Hrvatska mora ući u pregovore s BiH o obeštećenju njenih građana koji su bili žrtve ili članova njihovih obitelji, prenose "Novosti".

Slobodan Praljak osuđen je krajem studenog u Haškom tribunalu na 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih na teritoriji takozvane Herceg-Bosne tokom devedesetih godina. Uz još petoricu političkih i vojnih vođa "Herceg-Bosne", kao glavnom zapovjedniku HVO-a presuđeno mu je da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio stvaranje hrvatskog teritorija koji bi potom bio pripojen Hrvatskoj. U presudi je ustanovljeno da su čelnici "Herceg-Bosne" kreirali cijeli sistem deportacije muslimanskog stanovništva sa tog područja, što podrazumijeva ubistva, zlostavljanje, zatočenje, mučenje i ostalo. Zločini su se odigrali između 1992. i 1994. u osam opština i logorima poput Dretelja, Heliodroma, Koštane bolnice.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG