Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Postaju li crnogorske diplome bezvrijedne u Srbiji?


Pravni fakultet u Podgorici

Nikad bolje odnose Crne Gore i Srbije, kako to garniture na vlasti dvije države kao mantru često ponavljaju, ne prate i dobre relacije u svim sferama bitnim za život građana obje zemlje.

Jedna od njih, o kojoj se glasno ne govori ni u Podgorici ni u Beogradu, jeste oblast visokog obrazovanja, pošto diplome crnogorskih pravnika više nemaju vrijednost na srbijanskom tržištu rada, a svršenim studentima iz Crne Gore nije omogućen nastavak školovanja na poslijediplomskim studijama na nekom od univerziteta u Srbiji.

Na taj probem ukazali su u crnogorskoj nevladinoj organizaciji Centar za građansko obrazovanje (CGO) koja je zatražila hitno reagovanje Ministarstva prosvjete u Podgorici.

U Centru za građansko obrazovanje još od septembra prošle godine ukazuju na problem nepriznavanja crnogorskih diploma u Srbiji, kada su uputili prvu urgenciju Ministarstvu prosvjete da nađe način i mehanizme da stane u zaštitu interesa svršenih crnogorskih studenata.

No, umjesto rješavanja, došlo je do eskalacije problema, pa je od početnog nepriznavanja diploma podgoričkog Pravnog fakulteta na trzištu rada u Srbiji, diploma sa tog i drugih fakulteta u Crnoj Gori postala bezvrijedan papir za nastavak školovanja na postdiplomskim studijama po srbijanskim univerzitetima.

Susjedna država, naime, osporava priznavanje svih studijskih programa čije su osnovne studije po Bolonji trajale tri godine, a posebno specijalističke, koje se kao četvrta godina u Srbiji više ne priznaju.

Kako se između ”dva oka u glavi”, kako su 90-ih godina metaforično dočaravani bliski odnosi Podgorice i Beograda, došlo do, kako u Centru za građansko obrazovanje konstatuju, ozbiljnog međudržavnog problema, da Srbija naprasno promijeni svoju dosadašnju politiku i praksu u priznavanju crnogorskih diploma? Na to pitanje za Radio Slobodna Evropa odgovara direktorka CGO-a Daliborka Ujarević:

“Radi se, nesumnjivo, o uniletaralnom potezu Republike Srbije. Kako njihovog ENIC centra, kada je riječ o priznavanju odnosno nepriznavanju diploma za tržište rada koje dolaze sa pravnog fakulteta, tako i o odlukama samih visokoškolskih ustanova, kada je sada riječ o onemogućavanju naših studenata da pod istim uslovima kao ranije, nastave svoje master i doktorske studije. Ovo je i izraz inferiornosti crnogorske vlade, koja nije uspjela blagovremeno i efikasno da iskomunicira jedan manji problem, a sada imamo nešto što je mnogo, mnogo veće i što proizvodi i štetnije posljedice po naše studente.“

Svršenim studentima iz Crne Gore nije omogućen nastavak školovanja na poslijediplomskim studijama na nekom od univerziteta u Srbiji
Svršenim studentima iz Crne Gore nije omogućen nastavak školovanja na poslijediplomskim studijama na nekom od univerziteta u Srbiji

Uljarević dodaje kako je Srbija bila obavezna da kao članica primjenjuje Lisabonsku konvenciju o priznavanju kvalifikacija u oblasti visokog obrazovanja u regionu Evrope. Sa druge strane, kako je Radiju Slobodna Evropa rekla šefica ENIC centra Srbije Emina Najdanović, oni od svog osnivanja 2015. godine nijesu priznali diplomu pravnog fakulteta iz bilo koje strane zemlje, pa tako ni iz Crne Gore.

“Ne priznajemo diplome pravnih fakulteta zato što se čeka donošenje Zakona o regulisanim profesijama koji je trebalo već da bude u proceduri, pa je odložen. Sada očekujemo u septembru da će taj Zakon o regulisanim profesijama da reši problem priznavanja, ali ja govorim o profesionalnom priznavanju. Nije problem samo Crna Gora. Imamo na čekanju Englesku, Ameriku, Australiju, Kanadu, Albaniju, imamo više od stotinu molbi”, rekla je Najdanović.

U isto vrijeme na beogradskom pravnom fakultetu tvrde da je sve kao i ranije, odnosno da crnogorski pravnici na tom fakultetu mogu da nastave magistarske ili doktorske studije.

“Fakultet je dao saglasnost za nostrifikaciju, i dolaze radi nastavka obrazovanja, dakle nije ništa sporno. Oni koji imaju trogodišnje studije dolaze kod nas na četvorogodišnje studije. Ili imaju tri plus dva pa upisuju master studije i tu ništa sporno nije. Ko ima isto prijavljuje doktorate. Nigdje nijednim propisom to nije. Naprotiv, Zakonom o visokom obrazovanju je to dozvoljeno i ide odgovarajuća procedura“, kaže sekretar fakulteta Miljko Valjarević.

Da li je crnogorsko Ministarstvo prosvjete kontaktiralo srpske kolege i jesu li na tragu bilo kakvog dogovora, pitanje je koje smo uputili na adresu ministarstva. U kratkom pisanom odgovoru PR službe navodi se da su se obratili resornom ministarstvu u Srbiji i da očekuju odgovor. U svakom slučaju, kako navode, cijene da tu nije riječ o bilo kakvoj diskriminatornoj praksi, pošto se ne odnosi samo na Crnu Goru, već je riječ o usklađivanju procedura i propisa. U Centru za građansko obrazovanje pak ocjenjuju da Vlada i ministarstvo prosvjete izbjegavaju da problemu priđu na adekvatan način, zbog čega su se crnogorski diplomaci našli na međuržavnoj vjetrometini.

“Mislim da to nije ni od kakvog značaja za one koji su direktno ovim pogođeni. Oni koji su završili osnovne studije u Crnoj Gori su potpuno nemoćni da to riješe pojedinačno. Nevladine organizacije takođe imaju limitiran uticaj na sve ovo. Tako da to vidim samo kao način izbjegavanja Vlade Crne Gore da ovom problemu pristupi ozbiljno, odgovorno i, ponavljam, da zaštiti interese kako tih studenata tako i svoj državni interes kroz ono što je zaštita crnogorskih diploma“, kaže Uljarević.

U Centru za građansko obrazovanje ocjenjuju da Vlada i ministarstvo prosvjete izbjegavaju da problemu priđu na adekvatan način: Daliborka Uljarević
U Centru za građansko obrazovanje ocjenjuju da Vlada i ministarstvo prosvjete izbjegavaju da problemu priđu na adekvatan način: Daliborka Uljarević

Profesorka književnosti Božena Jelušić problem situira u širi politički kontekt i smatra da je tu riječ o čisto populističkim mjerama, kojima Srbija navodno štiti domaće tržište rada, dok crnogorska strana priznaje da crnogorske diplome nijesu kredibilne i da je univerzitet lošiji od ostalih.

“Drugo, priznaju da je visokoškolska diploma svojevrsna himera u društvu zasnovanom na vezama.Treće, priznaje da ne želi da štiti institucije i da je autonomiju jedne od njih, univerziteta zatrla. Sljedeći problem jeste što je takav jedan odnos među državama izuzetno smiješan, jer sve naše Ex YU države, sa djelimičnim izuzetkom Slovenije, se nalaze kada je u pitanju visoko obrazovanje u istom loncu, figurativno rečeno. Mi suštinski kvalitet visokoobrazovnih diploma nigdje ne mjerimo. Mi im prilazimo populistički i politikantski. Umjesto da se naš region ujedinjava oko kvaliteta visokog obrazovanja, mi u stvari, nastavljamo da koristimo, čak i visoko obrazovanje, u tim politikantsko-populističkim igrama bez granica“, zaključuje Jelušić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG