Duže od godinu dana Srbija ne priznaje pravničke diplome stečene u inostranstvu, među kojima su i diplome podgoričkog, državnog Pravnog fakulteta. Međutim, to se odnosi samo na zapošljavanje, jer za upis postdiplomskih studija koje upisuju i finansiraju diplomci iz Crne Gore nema nikakvih smetnji.
„Na čekanju je ukupno 80 javnih inostranih isprava od čega je 15 iz Crne Gore“, kaže se u pisanom odgovoru Ministarstva prosvjete Srbije, na pitanja Radija Slobodna Evropa u vezi sa diplomama inostranih pravnih fakulteta koje čekaju priznavanje u Srbiji za potrebe zaposlenja.
Između ostalog, navodi se i da se „u Republici Srbiji više ne primjenjuje postupak nostrifikacije, već priznavanje inostranih javnih isprava“.
U dopisu stoji i da je „u oblasti prava formirana radna grupa koju čine predstavnici Ministarstva prosvjete pravnih fakulteta čiji je cilj - definisanje standarda profesionalnog priznavanja u oblasti prava“.
Iz Ministarstva prosvjete Srbije saopštavaju i da su „rezultati rada radne grupe uključeni u nacrt Zakona o profesijama od posebnog interesa za Republiku Srbiju čije se usvajanje očekuje.
Međutim, datum usvajanja još uvijek nije poznat, ali imajući u vidu da je izrada nacrta zakona završena, moguće je da će problem biti riješen u dogledno vrijeme, a tome se nadaju u Ministarstvu prosvjete Crne Gore.
Direktorka Direktorata za visoko obrazovanje Ministarstva prosvjete, Mubera Kurpejović kaže da „pretpostavlja da je nastala situacija povezana sa regulisanim profesijama zato što je zanimanje pravnika u velikom broju zemalja Evropske unije – regulisana profesija“.
„Problem je što u Srbiji još uvijek nije završena izrada tog zakona. Zbog toga smo urgirali da se ovo pitanje što prije riješi. Ponovo ćemo urgirati u Ministarstvu prosvjete Srbije, posebno imajući u vidu da od njih nijesmo dobili ni informaciju o kolikom broju zahtjeva se radi“, rekla je Kurpejović dodajući da još uvijek ne postoji namjera da se primijene ekstremne, odnosno, recipročne mjere, s obzirom da je u Crnoj Gori moguće zapošljavanje sa diplomama pravnih fakulteta iz Srbije.
Recipročnog odgovora nema iako se, prema podacima nevladinog Centar za građansko obrazovanje (CGO), u Crnoj Gori godišnje nostrifikuje oko 1.800 inostranih diploma za potrebe zapošljavanja.
U CGO kažu da nemaju nikakav problem sa namjerom Srbije da pravničku profesiju svrsta u tzv. regulisana zanimanja i zaštite tržište rada.
Međutim, koordinatorka programa CGO, Snežana Kaluđerović za RSE kaže da je problem što novi zakon Srbija nije usvojila, a ne postupa prema važećem.
I Kaluđerović smatra da se problem može riješiti u komunikaciji dva Ministarstva, ali da treba razmišljati o recipročnim mjerama, ali i pravnim instrumentima koji su na raspolaganju.
„Srbija je, kao i Crna Gora, potpisnica Lisabonske konvencije. Imamo ENIC centar (Evropska mreža informacionih centara) i podnošenjem zahtjeva za poštovanje Lisabonske konvencije i sličnih problema uslijed sprovođenja Konvencije i Bolonjskih procesa, problemi se mogu riješiti“, kaže Kaluđerović koja ipak vjeruje „da bi se do rješenja došlo brže apelom od strane Vlade i državnog Univerziteta čije su diplome pod znakom pitanja i na kojima, u ovom sluaju, leži zaštita interesa.“
Iako je zbog nepriznavanja diploma u Srbiji, između ostalog, ugrozen interes diplomaca podgoričkog Pravnog fakulteta – dekan ove visoke škole, Velimir Rakočević nije želio da govori na ovu temu.
Za razliku od njega, profesorka Pravnog fakulteta, Draginja Vuksanović za RSE je rekla da i Crna Gora treba da zaštiti interese države i građana, te da bi na domaćem tržištu rada trebalo da primat imaju građani Crne Gore, a ne strani državljani.
„Kvalitet nastave na državnom Pravnom fakultetu ne zaostaje za kvalitetom u Srbiji jer je suština u pravnim institutima koji imaju istu pravnu prirodu i u Crnoj Gori i u Srbiji. Razlog za ovakvo postupanje nadležnih u Srbiji vidim jedino u nastojanju da se zaštiti tržište rada i da se, prilikom zapošljavanja, prednost da sopstvenim državljanima, a da drugi mogu doći na red tek ako se ispune određeni, propisani uslovi“, rekla je Vuksanović koja se osvrnula i na okolnost da se diplomci koji u Srbiji žele da nastave postdiplomske studije nemaju nikakav problem sa priznavanjem diplome.
„Postdiplomske studije koštaju strane državljane i sigurno postoji određena ekonomska korist zbog kojih se strane pravničke diplome ne problematizuju za tu svrhu jer je to dobro za tu državu. Međutim, kada je zapošljavanje u pitanju, naravno da će prednost imati domaći, a ne strani državljani“, zaključila je Vuksanović.
Facebook Forum