Dostupni linkovi

Vanredna vijest
Prije kvalifikacija, za dobijanje posla u Bosni i Hercegovini potrebne su veze, stranačka i nacionalna pripadnost.

Prema posljednjem istraživanju UNDP-a, Bosna i Hercegovina je društvo kojim dominiraju jake porodične veze. Prema istom istraživanju, 95 posto ispitanika je izjavilo da je „štela“ najbrži i najuspješniji način da se obezbijede osnovne društvene usluge. Istovremeno sociolozi smatraju da je to pokazatelj moralne korupcije društva i indikator opšteg bezvlašća.

Doći do posla u Bosni i Hercegovini, zemlji čiji postotak nezaposlenih prelazi 40 posto, skoro da je nemoguća misija. U pronalaženju zaposlenja većina stanovništva snalazi se kako zna i umije, a ima o onih koji, i pored fakultetskih diploma, rade poslove za koje im visoka stručna sprema nije ni potrebna.

Među najugroženijima su svakako mladi koji apliciraju na ponuđena radna mjesta, ali u većini slučajeva „ostaju kratkih rukava“, jer znanje u Bosni i Hercegovini ne igra skoro nikakvu ulogu.

Za posao su potrebne prije kvalifikacija - veze i stranačka pripadnost. U to se uvjerila i Sarajka Jelena koja je završila studij sociologije. Ova dvadesetdevetogodišnjakinja je konkurisala u jedno od državnih ministarstava. Osim nje, za isti posao se prijavilo više od 150 osoba:

„Jednu osobu iz tog ministarstva sam srela ljetos i rekla sam da sam aplicirala na poziciju pripravnika i pitala sam otvoreno: ’Recite mi mogu li se nadati li ne? Je li to neka štela, imate li ikakve informacije?’ Taj gospodin je rekao: ’ Stiglo je jako puno prijava i sve se već zna. Nemoj se uopšte nadati, sve je već namješteno.’“

A da Jelena nije usamljena u mišljenju pokazuje i anketa koju smo proveli među mladim Sarajlijama. Pitanje je bilo: koje predispozicije treba da ima bh. građanin da bi dobio posao:

„Dobra veza i da u stranci si nekoj. Prvo se nađu ljudi pa se nađe konkurs.“
„Mislim da ima, svugdje veze rade, mislim da će prije doći na neku poziciju onaj koji ima nekog bliskog na toj poziciji već neko ko je zaslužan.“
„U većini slučajeva šptela.“
„Jesam odbijena na jednom mjestu gdje su primljeni neki sa štelom, a ja je nisam imala.“

BOLJI PROLAZ ZA STRANAČKI OPREDIJELJENE?

Prema posljednjem istraživanju UNDP-a, Bosna i Hercegovina je društvo kojim dominiraju jake porodične veze. Upotreba ličnih i porodičnih veza je široko rasprostranjena u svim segmentima bh. društva, a najčešće je prisutna kod ljudi koji pružaju neki vid usluge. Prema istom istraživanju, 95 posto ispitanika je izjavilo da je “štela” najbrži i najuspješniji način da se obezbijede osnovne društvene usluge.

„To je pitanje povjerenja. Većina građana BiH ne vjeruje ljudima izvan porodičnog kruga ili kruga najbližih prijatelja. Dakle, nije pitanje nepovjerenja između etničkih grupa i etniciteta nego povjerenja između poznatih ljudi u našoj najbližoj okolini u odnosu na nepoznate osobe,“
kaže profesor Entoni Hit (Anthony Heath), sociolog sa Univerziteta u Oxfordu, koji je bio voditelj istraživanja UNDP-a

Pored veza koje su potrebne za posao, ništa manje važna je nacionalna pripadnost. Iako niko o tome ne želi javno da govori, za većinu poslova u državnoj upravi prije nego što i bude raspisan konkurs zna se za kojeg od tri konstitutivna naroda je raspisan. Osim nacionalne, bitno je i članstvo u nekoj od političkih partija na vlasti.

To potvrđuje i Bojana Trninić, predstavnica banjalučke nevladine organizacije „Perpetum mobile“ koja, između ostalog, osposobljava mlade ljude da postanu političari. Prema njenim riječima, osnovni motiv zbog kojeg se mladi najčešće uključuju u projekat je što misle da će brže doći do posla ako nauče osnove politike:

„Imamo čak i slučajeva gdje misle da će fakultet lakše završiti ako su u stranci. Imate tu profesore sa univerziteta koji su stranački opredijeljeni i to se jasno zna da i tu čak imaju bolji prolaz.“

OPŠTE BEZVLAŠĆE

Jedan od razloga zbog kojeg ne samo mladi već i stariji građani posežu sa vezama pri zapošljavanju je i taj što bosanskohercegovačke vlasti nemaju nikakvog plana, niti dugoročne strategije zapošljavanja. Internet portal posao.ba pokušava da pomogne onima koji su završili fakultete, a nisu uspjeli naći zaposlenje. S obzirom da im to uspijeva isključivo kod privatnih kompanija, projekt menadžerica Ivana Kesić kaže da je upoznata sa činjenicom da su veze i stranačka pripadnost jedan od uslova da se dođe do posla:

„U tom kontekstu treba razmišljati da bi prijavljivanje situacija u kojima se od nekoga ko traži posao traži nešto što zakonski nije dozvoljeno, bilo mito, bilo stranačka pripadnost ili bilo što što nije vezano konkretno za poziciju, to je neophodno prijaviti kako bi se zaštitili svi oni drugi koji će aplicirati za tu ili sličnu poziciju.“

Potrebe građana da imaju neke veze ili da pripadaju nekoj stranci, za profesora na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Šaćira Filandru je pokazatelj moralne korupcije društva i indikator opšteg bezvlašća:

„Nemoćni ljudi, nemoćni kandidati su prisiljeni na ostvarivanje svojih ljudskih i zakonskih prava na takav nelegalan način, oni su dovedeni u takvu pozciju, ali se mi kao društvo i kao ljudi ne smijemo sa tim miriti.

Jelena sa početka naše priče kaže da oni koji zapošljavaju osobe sa vezama ili zbog nacionalne podobnosti treba da se srame. Ona, iako ima 29 godina, tako do posla ne misli doći i vjeruje da će ga na pošten način u konačnici i dobiti:

„U godinama kada sam završila fakultet, nemam obaveza, nemam šta da radim, ubijam se od dosade i željela bih da ustajem i idem na posao. Meni je žao što to neko neće da iskoristi. Osjećam se na vrhuncu svoje snage, osjećam se zdravo i produktivno, tako da je to jedan apsurd. A naravno da ne gubim nadu i naravno da apliciram, tražim, idem na razgovore, raspitujem se šta da radim.“

Pedagoška poema
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:04:54 0:00

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG