Iz crnogorske Vlade premijera Dritana Abazovića je poručeno da neće biti odlaganja popisa stanovništva uprkos pozivu opozicije i Evropskog parlamenta (EP).
Zbog toga je opozicija na čelu sa Demokratskom partijaom socijalista bivšeg predsjednika Mila Đukanovića pozvala građane na bojkot popisa. Oni sumnjaju da će podaci biti falsifikovani posebno u dijelu nacionalne pripadnosti i traže njegovu kontrolu.
Dan ranije, iz Uprave za statistiku – Monstat je saopšteno da će se prema građanima koji odbiju da učestvuju u popisu primijeniti Zakon o popisu, kojim su tvrde, za takvu vrstu prekršaja kazne od 100 do 500 eura.
O kaznenoj odgovornosti građana, koji bojkotuju popis razlikuju se mišljenja pravnika koji ističu da zakon u tom dijelu nije precizan.
A iz Centar za demokratsku tranziciju je saopšteno da oni koji se odazovu pozivu na bojkot i prihvate politiku "zatvorenih vrata" u praksi, zapravo teško mogu biti kažnjeni".
Popis u Crnoj Gori treba da se sprovede od 1. do 15. novembra.
O kažnjavanju pravnici nesaglasni
Advokat Miloš Vukčević smatra da je zakon neprecizan u kaznenim odredbama:
"Ne bi smjelo da se kaznama prijeti građanima zbog neodazivanja popisu, jer je zakon u tom dijelu nedorečen. Kazna od 100 do 500 eura je predviđena za onoga ko ne da odgovor ili ne da tačan odgovor na pitanja. Znači, nije precizirana kazna za onoga ko ne učestvuje u popisu", rekao je Vukčević za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Vukčević kaže da Monstat može samo da piše zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a o tome da li je on počinjen odlučiće sud.
Ukazuje i da prekršajni sudovi u praksi vode blagu kaznenu politiku, na granici ili ispod zakonskog minimuma, i uz opomenu za one koja do sada nisu osuđivani.
Ipak, on ne želi da prejudicira da li će građani biti kažnjavani jer je "isključivo na sudu da procjeni da li može da kažnjava građane koji se ne odazovu popisu".
Isti stav ima i prodekan Pravnog fakulteta Dražen Cerović koji smatra da se oko kazni stvorila fama sa ciljem da odvrati građane od bojkota.
"Zakon ne predviđa kažnjivost bojkota popisa. Kazna je predviđena za onoga ko je pristao na popis, a daje lažne podatke", smatra Cerović.
S druge strane, advokat Vladan Bojić za RSE ocjenjuje da kaznene odredbe Zakona o popisu govore o dužnosti građana i da su vrlo su eksplicitne:
"Onaj ko se ne odazove dužnosti biće kažnjen novčano. Tu ne postoji nikakva pravna dilema, jer se radi o dužnosti a ne o pravu."
Objašnjava da se kod popisa kažnjava kršenje zakonske dužnosti, navodeći da se odredbe zakona politizuju, a da su druga tumačenja kaznenih odredbi politikantstvo:
"Mislim da je bojkot propali poduhvat. Politički je sve legitimno, ali pravno predstavlja glupost", rekao je Bojić.
Nevladina organizacija CDT u analizi popisa ističe da građani koji bojkotuju popis zapravo teško mogu biti kažnjeni jer ne postoji precizna evidencija o tome ko živi na kojoj adresi.
"Veliki broj ljudi ne prijavljuje promjenu boravišta i prebivališta, pa je vrlo teško pravno utvrditi gdje ti ljudi zapravo žive, i da li su baš oni odbili da daju podatke. Tako da bi bilo veoma teško voditi postupak protiv prekršilaca", navodi CDT.
A na nepovredivosti stana u izjavi za RSE ukazuje predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović. On kaže da se u eventualnom postupku građanin može pozvati na Ustav koji govori i o nepovredivosti stana.
U članu 45 crnogorskog Ustava piše:
Stan je nepovrediv.
Šta piše u Zakonu
U Zakonu o popisu je navedeno da je dužnost svih građana da učestvuju u popisu, odnosno da odgovore na sva pitanja i daju tačan i potpun odgovor u skladu sa metodologijom popisa. U suprotnom će prekršajno odgovarati:
"Novčanom kaznom od 100 eura do 500 eura kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako ne da podatke koji se od njega traže popisom i ako na svako pitanje ne da tačan i potpun odgovor", navodi se u članu 35.
Zašto iz Vlade neće da odlože popis
Poziv da se popis odgodi do "okončanja političkog zastoja u Crnoj Gori" upućen je 18. oktobra Rezolucijom Evropskog parlamenta (EP), na inicijativu Tonina Picule specijalnog izvjestioca za Crnu Goru.
Dan kasnije premijer Abazović je rekao da će njegova Vlada "u svojoj kući donositi odluke suvereno i u korist građana Crne Gore".
"Ne zanima nas šta misle ljudi u regionu i sa drugih adresa. Ne možemo Crnu Goru da guramo u defanizivu, jer za to nema potrebe, niti da ponižavamo institucije države", poručio je Abazović.
Da će popis stanovništva biti sproveden do kraja, kazao je i ministar finansija Aleksandar Damjanović.
"Primili smo k znanju uspješne napore Picule da izlobira neobavezujuću rezoluciju, ali je Eurostat, kao ključno tijelo Evropske komisije, dao podršku popisu i to nam je osnovna vodilja da sprovedemo posao do kraja", rekao je Damjanović 19. oktobra nakon sjednice Vlade.
Eurostat je ranije saopštio da neće nadgledati popis jer su države regiona, uključujući i Crnu Goru, adekvatno pripremljene da sprovedu popis.
Radulović: Popisom pod represijom gube svi
A da će, ako ne posluša preporuke Evropskog parlamenta o odlaganju popisa, Crna Gora izgubiti ranije stečeni imidž i status kod međunarodnih partnera, smatra predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.
Ocjenjujući da treba prihvatiti tu preporuku Radulović se osvrnuo i na kampanju uoči popisa:
"Na crnogorskom primorju imate više bilborda pripadnika drugih naroda koji se prekrštavaju kao da je krstaški rat, nego reklama za turističke organizacije."
Radulović ukazuje i na atmosferu koja u prvi plan stavlja kaznenu politiku.
"Najava pojedinih subjekata da će oni posmatrati ko nije dao podatke i podnositi prijave protiv tih građana govori, da smo u svojevrsnoj kampanji koja nije primjerena situaciji kada građani treba dobrovoljno da daju tražene podatke", kaže Radulović.
Kako kaže, ne može prijetnjom i represijom obezbijediti puno učešće građana u procesu koji je od javnog interesa.
"U takvoj situaciji će izgubiti svi, prije svega država. I bez obzira na efekat bojkota, biće jedno duboko, institucionalno, međunarodno i domaće nepovjerenje u sprovedeni popis", navodi Radulović.
Tim prije, navodi Radulović, što su manjinske zajednice, političke partije, nevladine organizacije i akademska zajednica ukazali na čitav set spornih momenata.
Prema posljednjem popisu iz 2011. u Crnoj Gori živi 45 odsto Crnogoraca, 29 odsto Srba, 9 odsto Bošnjaka, 5 odsto Albanaca, 3 odsto Muslimana, i po jedan odsto Hrvata i Roma.
Facebook Forum