U Crnoj Gori neke partije na popis stanovništva gledaju kao političko pitanje za koje su angažovani unutrašnji i strani faktori, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa(RSE) direktor nevladine organizacije UZOR Marko Pejović.
"Te stranke i strani faktori ujedno usmjeravaju stanovništvo kako da se izjasni na popisu. To je neprihvatljivo i poražavajuće, ali to trenutna vlast maksimalno odobrava."
Naime, popis u Crnoj Gori biće održan od 1. do 15. novembra, iako su preporuke međunarodnih organizacija da popis ne treba sprovoditi u izbornim godinama.
U Crnoj Gori u martu i aprilu održana su dva kruga predsjedničkih izbora, kao i vanredni parlamentarni u junu.
Prilikom najave sprovođenja popisa ministar finansija Aleksandar Damjanović je poručio da se nada da će popis biti sproveden nesmetano, upozoravajući na politički ambijent.
"Ima zlonamjernih pokušaja, nagovještaja da se kroz drugi politički kontekst ova aktivnost poremeti ili prekine. Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces", rekao je Damjanović na nedavnoj sjednici Vlade.
I premijer Dritan Abazović ističe da to nije prebrojavanje ljudi ni po nacionalnoj, političkoj ili bilo kojoj drugoj osnovi:
"Nemojte da od popisa pravimo kao da se radi o izborima."
Politički i društveni ambijent pred sprovođenje popisa
Vlada Crne Gore duže od godinu funkcioniše u tehničkom mandatu, otkad je izgubila povjerenje parlamenta u avgustu prošle godine.
Skupština Crne Gore ne funkcioniše od jula jer nije izabran novi šef parlamenta, a nema najava da će biti zakazana neka sjednica u narednom periodu.
Neizvjesno je kada će i da li će nova Vlada biti formirana jer nema pomaka u pregovorima mandatara Milojka Spajića sa potencijalnim partnerima.
U Crnoj Gori posljednji popis je održan 2011. godine, a praksa je da se realizuje na svakih deset godina. Onaj planiran za 2021. odgođen je zbog pandemije korona virusa.
Inače, popis je statističko pitanje i putokaz za izvršnu vlast na koji način da vodi određene politike, posebno demografsku i ekonomsku.
Pozivi za odgađanje popisa
Uglavnom opozicione partije i organizacije nacionalnih manjina traže odgađanje sprovođenja popisa.
Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori treba odgoditi smatraju u Demokratskoj partiji socijalista (DPS):
"Za vrijeme kada ćemo obezbijediti stabilan politički ambijent. Bez pune kontrole ovog procesa, siguran sam da rezultati popisa ne mogu biti priznati", rekao je šef DPS-a Danijel Živković.
Predstavnici albanskog naroda zatražili su odgađanje popisa na mjesec kako bi materijal bio odštampan i na albanskom jeziku.
Zahtjev za odlaganjem je uputilo i Bošnjačko vijeće.
Predsjednik Srpskog nacionalnog Savjeta Momčilo Vuksanović zatražio je od Uprave za statistiku da obezbijede popisnice na ćiriličnom pismu, "kako bi svaki građanin Crne Gore imao mogućnost da ostvari svoja legitimna i ustavna prava".
"Neuvažavanje ovog zahtjeva bi bila očigledna diskriminacija, a budući popis stanovništva kao nevažeći i protivustavan", naveo je Vuksanović.
I opozicione Socijaldemokrate zatražile su odgađanje popisa zahtijevajući da predstavnici opozicije budu uključeni u ovaj proces.
"S obzirom na dugotrajan proces formiranja nove vlade, a imajući u vidu da tehnička vlada nema legitimitet da sprovede događaj od važnosti kao što je popis stanovništva, potreba odlaganja popisa nameće se kao jedino logično rješenje."
Oni su podržali zahtjev predstavnika manje brojnih naroda da se popis odgodi dok popisni materijal ne bude odštampan na svim jezicima u službenoj upotrebi u Crnoj Gori.
Abazović odbacuje odgađanje popisa
Zahtjeve da popis bude odgođen jer nema uslova i institucionalne stabilnosti za njegovo održavanje, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je izričito odbio.
"Od toga ne treba praviti bauk. Popis nismo imali 12 godina i biće održan od 1. do 15. novembra."
S druge strane, Marko Pejović kaže da, kada bi država bila stabilna, poklapanje formiranja vlade i popisa ne bi bilo problematizovano.
DFC: Popis u Crnoj Gori tradicionalno političko pitanje
Popis u Crnoj Gori se ne tretira kao prikupljanje statističkih podataka već se zloupotrebljava u političke svrhe, ocjenjuju u Digitalnom forenzičkom centru.
"Ono automatski pokreće pitanja nacionalnog i vjerskog opredjeljenja. Zaoštrava se retorika političara, pojačavaju se aktivnosti crkvenih velikodostojnika kao i organizacija koje nose nacionalni predznak, a sve to prati agresivna medijska kampanja", navodi se u analizi DFC-a.
"Međutim, imajući u vidu tok pregovaračkog procesa i političku trgovinu kojoj svjedočimo, sa jedne strane, i neobjavljivanje metodologije na osnovu koje se sprovodi popis, sa druge strane, onda moramo biti zabrinuti koliko će ovo poklapanje uticati na sprovođenje popisa."
Posljednji popis iz 2011. godine sproveden je za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS). Ta partija je smijenjena u avgustu 2020. nakon tri decenije vladavine.
Vladu koja ih je smijenila, na čijem čelu je bio Zdravko Krivokapić izglasali su u prosrpski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.
Ovo je, smatraju u DFC-u, izuzetno uticalo na društveni ambijent.
"Izborna pobjeda iz 2020. godine dodatno je podstakla polarizaciju i određene političke strukture da zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom pokrenu nacionalističku kampanju jasno ciljajući predstojeći popis stanovništva."
Navode da je Srbija je bila aktivni učesnik u kampanji uoči popisa 2011. godine.
"U to vrijeme sekretar Saveta za saradnju sa nacionalnim savjetima Srba u regionu Mlađan Đorđević, često je boravio u Crnoj Gori. Mediji su izvještavali da on rukovodi agresivnom kampanjom koja je za cilj imala da se na popisu u Crnoj Gori što više građana izjasni kao Srbi".
U tadašnjoj kampanji je, preko bilborda bio iskorišten srpski teniser Novak Đoković.
Očekuje se kampanja preko društvenih mreža
U DFC-u vide pojačane aktivnosti u onlajn sferi koje osim stvaranja pritiska, za cilj imaju zastrašivanje i radikalizaciju crnogorskih građana koji se izjašnjavaju kao Srbi".
I Marko Pejović konstatuje da se na društvenim mrežama počelo sa formiranjem stranica koje imaju za cilj da utiču ili podstaknu izjašnjavanje po nacionalnom i vjerskom pitanju:
"Zasigurno u narednim nedjeljama možemo očekivati kampanju koja će samo dodatno dijeliti društvo i negativno doprinijeti socijalnoj koheziji i miru."
Da građani ostaju uskraćeni za mnoge informacije, mjesec do početka popisa smatraju u Centru za demokratsku tranziciju.
"Nije poznata metodologija na osnovu koje će biti sprovođena ova najvažnija statistička akcija. Pozivamo Monstat da učini dostupnim javnosti ovaj važan dokument i da javno saopšti zašto to do sada nije učinio".
"Izostankom najveće moguće transparentnosti, popis postaje laka meta dezinformacija, manipulacija, i narativa usmjerenih na podrivanje povjerenja u institucije, proces i njegove rezultate."
Pored toga što je statistička akcija, kažu u CDT-u, u Crnoj Gori je to važno društveno-političko pitanje za koje su zainteresovani brojni akteri u zemlji i okruženju.
Da je popis važan za zvaničnu Srbiju, saopštio je prošle godine predsjednik te zemlje Aleksandar Vučić, poručujući da je "zainteresovan za rezultate popisa u Crnoj Gori".
Evropska praksa
Dok je u Crnoj Gori popisivanje nacije, jezika i vjere dio upitnika koji ima najveću političku važnost, podatke o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i jeziku ne prikuplja većina zemalja Evropske unije niti Sjedinjene Američke Države.
To pitanje se ne postavlja u Francuskoj, Italiji, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Belgiji, Holandiji, Švajcarskoj, Luksemburgu, Španiji, Sloveniji, Islandu, Njemačkoj, Portugalu, Grčkoj, Austriji.
U nekim državama, ono je opciono.
Iz crnogorske Uprave za statistiku ranije je saopšteno da će popis sprovoditi nešto manje od 4.000 popisivača, i da će lista sadržati oko 50 pitanja.
Popis će, prema procjenama, koštati nešto manje od pet miliona eura.
Facebook Forum