Zvaničnici Evropske unije (EU) iz zemalja koje graniče s Bjelorusijom upozorili su da bi kriza mogla prerasti u vojni sukob jer stotine migranata sa Bliskog istoka, Afganistana i Afrike ostaju zarobljeni duž granice na niskim temperaturama i sa malo hrane, pokušavajući ući u Poljsku.
Poljska je optužila Bjelorusiju da je počinila "terorizam" zbog svoje uloge u eskalirajućem graničnom sporu, dok se EU približila kažnjavanju Minska zbog izazivanja krize.
Istovremeno, autoritarni bjeloruski vladar Aleksandar Lukašenko zaprijetio je da bi mogao zaustaviti protok ruskog gasa kroz svoju zemlju u Evropu kao odgovor na bilo kakve nove evropske sankcije zbog migrantske krize.
Lukašenko je dao svoje komentare dok se EU spremala da uvede nove sankcije Bjelorusiji nakon što je optužio Minsk da je organizirao "hibridni napad" na EU, ohrabrujući migrante da pokušaju da pređu na teritoriju EU.
Kriza je izazvala novu konfrontaciju između Zapada i Rusije, koja je poslala dva nuklearna strateška bombardera da patroliraju bjeloruskim zračnim prostorom u znak podrške svom savezniku.
Naglašavajući ozbiljnost ove krize, odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel je 11. novembra razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, po drugi put u isto toliko dana.
"Kancelarka je naglasila da je situaciju izazvao bjeloruski režim, koji je koristio bespomoćne ljude u hibridnom napadu na EU", rekao je portparol Steffen Seibert u saopštenju.
Kremlj je naveo da se Putin požalio Angeli Merkel na ono što je nazvao provokativnim akcijama SAD-a i NATO-a u Crnom moru, kao i na migrantsku krizu. Putin je, takođe, optužio Ukrajinu za sve nasilnije ponašanje, uključujući upotrebu dronova u zonama sukoba na istoku Ukrajine.
Poljsko ministarstvo odbrane je 11. novembra saopštilo da je "grupa od nekoliko stotina migranata pokušala da pređe granicu nasilno" prethodnog dana na području Bialowieze, nakon sličnih pokušaja u proteklih nekoliko dana.
"Napad je počeo bacanjem predmeta na vojnike, a zatim pokušajem da unište ogradu. Vojnici su ispalili hice upozorenja u zrak", piše na Tviteru.
Ministarstvo je također podijelilo snimak graničnog područja u blizini graničnog prijelaza Bruži-Kuznica na kojem se vidi kako snage sigurnosti patroliraju sa psima duž ograde od žilet-žice, a gomile ljudi stoje na bjeloruskoj strani granice.
Prema podacima Graničnog komiteta Bjelorusije, na bjeloruskoj strani granice sa Poljskom okupljeno je više od 2.000 ljudi.
Litvanski ministar odbrane Arvidas Anušauskas rekao je da bi moglo biti više od 1.000 migranata duž granice njegove zemlje sa Bjelorusijom.
"Ovo povećava mogućnost provokacija i ozbiljnih incidenata koji bi se mogli preliti i na vojnu oblast", navodi se u zajedničkoj izjavi litvanskih, latvijskih i estonskih ministara odbrane, ističući "namjernu eskalaciju tekućeg hibridnog napada bjeloruskog režima, što predstavlja ozbiljnu prijetnju evropskoj sigurnosti".
EU: Ova situacija predstavlja pravni osnov za dalje sankcije
Priliv migranata u Bjelorusiju raste već nekoliko mjeseci, a hiljade njih pokušavaju ilegalno ući u Poljsku, kao i u druge članice EU, Letoniju i Litvaniju.
EU je optužila bjeloruskog moćnika Aleksandra Lukašenku da je dovezao migrante i odveo ih do granica EU kako bi uzvratio Briselu zbog sankcija uvedenih nakon prošlogodišnjih spornih predsjedničkih izbora.
Lukašenkova vlada, koju podržava Rusija, negira optužbe EU i optužila je Poljsku i EU da krše ljudska prava odbijanjem da dozvole migrantima da podnose zahtjev za azil.
Ambasadori bloka, njih 27, složili su se 10. novembra da ova situacija predstavlja pravni osnov za dalje sankcije, koje bi mogle doći već sljedeće sedmice i usmjerene na oko 30 pojedinaca i entiteta, uključujući bjeloruskog ministra vanjskih poslova i nacionalnu aviokompaniju.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će sankcije biti proširene "veoma brzo" početkom sljedeće sedmice, uključujući i mogućnost sankcioniranja avio-kompanija koje "olakšavaju trgovinu ljudima prema Minsku, a zatim prema granici EU-Bjelorusija".
Bjelorusija prijeti obustavom plina Evropi
Bjeloruski moćnik Aleksandar Lukašenka upozorio je u četvrtak 11. novembra da bi mogao zaustaviti protok ruskog gasa kroz svoju zemlju u Evropu kao odgovor na bilo kakve nove evropske sankcije zbog migrantske krize.
Lukašenko je dao svoje komentare dok se EU spremala da uvede nove sankcije Bjelorusiji nakon što je optužio Minsk da je organizirao "hibridni napad" na blok ohrabrujući migrante da pokušaju da pređu na teritoriju EU.
Bjelorusija odbacuje optužbe.
Lukašenkove izjave izazvale su novu zabrinutost zbog smanjene ponude i visokih cijena u Evropi, koje su podjednako pogodile potrošače i industriju, jer naftovod Yamal-Evropa kojim se ruski prirodni gas prenosi u Njemačku prolazi kroz Bjelorusiju.
Neizvjesnost u Evropi oko namjera Moskve je i dalje prisutna, a tokovi ruskog gasa na gasovodu Jamal-Evropa prepolovljeni su od srijede do četvrtka.
"Mi grijemo Evropu, i dalje nam prijete da će zatvoriti granicu. A ako tamo isključimo prirodni gas? Zato bih preporučio da poljsko rukovodstvo, Litvanci i ostali bezglavi ljudi razmisle prije nego što progovore", rekao je Lukašenko.
U znak zabrinutosti zbog situacije, evropski referentni ugovor - holandski prvomjesečni ugovor - porastao je 3,3 posto u jednom trenutku u četvrtak ujutro 11. novembra.
Obrnuti tokovi na gasovodu Yamal-Evropa prošle sedmice, što znači da je gas tekao prema Poljskoj umjesto prema zapadu u Njemačku, pogoršao je ograničenje snabdijevanja u Evropi i podstakao cijene i za industriju i za potrošače.
Nakon naredbe ruskog predsjednika Vladimira Putina, isporuke su nastavljene kasno u ponedjeljak, dostigavši najvišu sedmicu u srijedu kada je ruski državni izvoznik Gazprom napunio svoja evropska skladišta.
Migranti između Poljske i Bjelorusije
Aeroflot negirao umiješanost u transport migranata
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je 11. novembra tvrdnju Moskve da ona nema nikakve veze sa krizom na granici Bjelorusije i Poljske, i odbacio je kao "ludu" sugestiju u medijskom izveštaju da bi ruski državni avioprevoznik, Aeroflot, mogao biti na meti uzvratne sankcije.
Aeroflot je negirao bilo kakvu umiješanost u organiziranje masovnog transporta migranata u Bjelorusiju.
U Washingtonu je američki državni sekretar Antony Blinken rekao: "Ideja da bi Bjelorusija aktivirala migracije je... duboko neprihvatljiva".
Blinken je rekao da će američka administracija vršiti pritisak na Lukašenka "sve dok režim odbija da poštuje svoje međunarodne obaveze ili obaveze, sve dok svojim postupcima podriva mir i sigurnost u Evropi i sve dok nastavi sa represijom i zloupotrebom ljudi".
Ističući geopolitičku dimenziju krize, Rusija je 11. novembra poslala dva nuklearna bombardera koji su letjeli iznad bjeloruskog zračnog prostora u misiju obuke iznad Bjelorusije u znak podrške Moskve svom savezniku.
U međuvremenu, ukrajinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da će granična straža, policija i nacionalna garda zemlje 11. novembra održati vježbe na granici s Bjelorusijom s ciljem "suprotstavljanja potencijalnoj krizi s migrantima".